Povežite se sa nama

Izdvojeno

INSTITUT SPORAZUMA O PRIZNANJU KRIVICE U PRAKSI SPECIJALNOG DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA: Nagodbama do simboličnih kazni

Objavljeno prije

na

Iz zaključenih sporazuma uočava se da SDT ima blagonaklon odnos prema onima koji se, suočeni sa krivičnim gonjenjem, odluče da se sve završi bez suđenja, uz dogovorene kazne manje od zakonskog minimuma

 

Podgoričanka Ljiljana Dragićević priznala je, u prostorijama Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u septembru 2020. godine, da je bila dio kriminalne organizacije koju je formirao odbjegli biznismen Duško Knežević. Sa specijalnom tužiteljkom Sanjom Jovićević sklopila je sporazum o priznanju krivice kojim je za članstvo u kriminalnoj organizaciji osuđena na tri mjeseca zatvora, mada je za to krivično djelo propisana kazna od jedne do osam godina.

I za produženo krivično djelo pranje novca putem pomaganja osuđena je na tri mjeseca, iako je propisana kazna od jedne do deset godina, a za krivično djelo utaja poreza i doprinosa putem pomaganja takođe na tri mjeseca zatvora (propisana kazna od jedne do osam godina). Dogovoreno je da joj, uz novčanu kaznu, bude izrečena jedinstvena kazna od šest mjeseci kućnog zatvora, koja je  bila manja od minimalne za svako od tri krivična djela za koja je osuđena.

Ovo je jedan od 120 dostupnih sporazuma o priznanju krivice sklopljenih između SDT-a i učinilaca najtežih krivičnih djela. Međutim, analizirajući kazne dogovorene sporazumima, stiče se utisak da su u pitanju trivijalna djela, a ne ona iz nadležnosti SDT-a, poput stvaranja kriminalne organizacije, krijumčarenja ljudi i opojnih droga, pranje novca, zloupotrebe službenog položaja.

Sporazumi o priznanju krivice koji su dostupni javnosti ne odstupaju u pogledu blage kaznene politike. Ona se, uz blage zatvorske kazne, pa čak i uslovne osude, najčešće svodi na novčanu kaznu, oduzimanje nelegalno stečene imovinske koristi i uplatu novca u humanitarne svrhe.

Tako je turski državljanin Ejup Guler u maju 2021. godine sklopio sporazum o priznanju krivice sa SDT-om za dva krivična djela, stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Iako je za pripadnika kriminalne organizacije zaprijećena kazna od jedne do osam godina, specijalna tužiteljka Sanja Jovićević se dogovorila sa okrivljenim da bude osuđen na šest mjeseci. Guler je i za krivično djelo krijumčarenje ljudi dogovorio kaznu od devet mjeseci, mada je zaprijećena kazna od jedne do deset godina. Konačno, osuđen je na jedinstvenu kaznu od godinu i dva mjeseca zatvora. Sa identičnim kaznama ispod zakonskog minimuma prošao je i njegov saučesnik Jildiz Ramadan.

Treći član grupe, turski državljanin K.P. koji je kako se navodi u zaključenom sporazumu „navodno neosuđivan“, osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora. I njemu je, dogovorom sa tužiteljkom Jovićević, izrečena kazna ispod zakonskog minimuma.

Jednako blagonaklon odnos SDT je imalo i prema domaćim šefovima kriminalnih organizacija. Tako je specijalna tužiteljka Mira Samardžić u februaru 2021. godine sklopila sporazum sa Ljubomirom Đedovićem da, kao  šef kriminalne organizacije, bude osuđen na kaznu od tri godine (zaprijećeno tri do 15 godina zatvora), dok je za krijumčarenje ljudi osuđen na šest mjeseci, iako je zaprijećena kazna od jedne do deset godina. Tako je na kraju osuđen na jedinstvenu kaznu od tri godine i dva mjeseca, uz novčanu kaznu.

Od pet objavljenih sporazuma o priznanju krivice u 2021. godini, SDT je u četiri slučaja sa okrivljenima dogovorilo kazne manje od minimalnih, dok je u jednom slučaju dogovorena kazna bila na granici zakonskog minimuma. Zakon tu mogućnost predviđa izuzetno, kada postoje „naročito olakšavajuće okolnosti“. Iako se radilo o krivičnim djelima koja nose najveću opasnost za društvenu zajednicu, tužilaštvo je po pravilu utvrđivalo ‘naročito olakšavajuće okolnosti’ i dogovaralo sa okrivljenima blage kazne, koje je potom Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici aminovalo.

Sličnu praksu Specijalno tužilaštvo imalo je i prethodnih godina. Nezvanično, iz SDT-a kažu da se prilikom određivanja visine kazne u sporazumima o priznanju krivice „ravnaju“ sa postojećom sudskom praksom u Crnoj Gori, odnosno, sa kaznama koje se izriču nakon suđenja.

U 2020. godini SDT je, uz kazne ispod zakonskog minimuma, dogovaralo i kazne kućnog zatvora. Tako je  Đ.N. za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja je krijumčarila veće količine marihuane iz Albanije u Njemačku sklopio sporazum po kojem je osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora, a kaznu će izdržavati kod sestre u Tuzima.

U Specijalnom tužilaštvu pored glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića postupa i 12 specijalnih tužilaca, ali i jedan tužilac iz Vrhovnog državnog tužilaštva koji je upućen na rad u SDT. Međutim, iz dostupnih sporazuma vidi se da su se sa okrivljenima uglavnom dogovarali jedni te isti tužioci (Mira Samardžić, Sanja Jovićević, Stojanka Radović, Saša Čađenović i Lidija Vukčević), a sami sporazumi, bez uvida u zapisnike, ne otkrivaju mnogo detalja, pošto se u većini ne navodi čak ni da li je lice sa kojim se zaključuje sporazum neosuđivano ili ima kriminalni dosije.

Iz godine u godinu povećava se broj zaključenih sporazuma o priznanju krivice pred Specijalnim državnim tužilaštvom. Za prvih šest mjeseci 2021. godine specijalni tužioci zaključili su 47 sporazuma o priznanju krivice, dok su u 2020. zaključili 81 sporazum. U 2019. godini zaključeno je 40, u 2018. godini 43, u 2017. godini 32 sporazuma, u 2016. godini 28, a u 2015. godini četiri sporazuma.

SDT u svojim godišnjim i polugodišnjim izvještajima obrazlaže zaključene sporazume (koliko ih je zaključeno sa fizičkim a koliko sa pravnim licima, za koja krivična djela, koliko iznose novčane kazne, koliko treba da se uplati na ime protivpravno stečene imovinske koristi, koliko je dogovoreno da se uplati u humanitarne svrhe, koliki su troškovi postupka koje okrivljeni mora da plati). Jedino se ne navodi koliko iznose „dogovorene“ zatvorske kazne.

Indikativno je da upravo u slučajevima za koje zakonom nije dozvoljeno sklapanje sporazuma o priznanju krivice, a to su terorizam i ratni zločini, Specijalno tužilaštvo ima ograničen učinak, na šta je ukazano i u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku (u pogledu istraga za ratne zločine).

Evropski partneri ne gledaju sa naklonošću ni na sporazume o priznanju krivice, na način kako se primjenjuju u crnogorskoj praksi. U posljednjem izvještaju navodi se da je potrebno nametnuti efikasne sankcije protiv korupcije i „da se preduzmu konkretne mjere kako bi se sporazumi o priznanju krivice koristili samo u izuzetnim slučajevima, u cilju poboljšanja transparentnosti i kredibiliteta odgovora pravosuđa na korupciju, putem politike odvraćanja kriminalaca od izvršenja krivičnih djela i dosljednog sankcionisanja“.

Do sličnog zaključka došle su domaće i inostrane sudije koje su uradile Analizu kaznene politike za najteža krivična djela, koju je u oktobru 2021. godine objavio Vrhovni sud Crne Gore.

Analizirane su pravosnažne presude koje je Viši sud u Podgorici donio u 2017,  2018, i u prvoj polovini 2019. godine. Tako je za organizovani kriminal Viši sud donio 29 presuda protiv 61 okrivljenog, od kojih je 58,3 odsto riješeno na osnovu sporazuma o priznanju krivice, između okrivljenih i SDT-a. Analiza pokazuje da je u tom periodu za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, sporazumima  „dogovarana“ i presuđivana kazna u rasponu od tri mjeseca do dvije godine.

„Generalno, zapaženo je da je sud u 90 odsto slučajeva izricao kazne ispod granice propisane zakonom, jer je utvrdio da postoje naročito olakšavajuće okolnosti i shodno tome ocijenio da se i ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja. Samo u odnosu na šest okrivljenih lica, sud nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne“, navodi se u Analizi.

Primjena instituta ublažavanja kazne, uz utvrđivanje navedenih naročito olakšavajućih okolnosti, koje su najčešće izražene u presudama na osnovu sporazuma o priznanju krivice, dovela je, zaključuju sudije krivičari sa višedecenijskim iskustvom, „do pojave trenda blage kaznene politike za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, koju karakteriše izricanje kazni ispod propisanog zakonskog minimuma“.

Primjena sporazuma o priznanju krivice zastupljena je u većini slučajeva (58,36 odsto), zbog krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala. „Analiza predmeta je ukazala na to da su svi predmeti (izuzev jednog) zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije u sticaju sa krivičnim djelom neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga riješeni presudom na osnovu sporazuma o priznanju krivice“.

Zato upozoravaju da zakonska mogućnost primjene sporazuma o priznanju krivice za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala može stvoriti privid kod učinilaca ovih krivičnih djela i utisak kod opšte javnosti da su to „lakši oblici kriminaliteta, zbog čega se može postaviti pitanje ostvarivanja generalne i specijalne prevencije organizovanog kriminala“.

Isti slučaj je i sa krivičnim djelima zloupotreba službenog položaja gdje je, u razmatranom periodu,  sporazumima u tri slučaja ugovorena uslovna osuda.

U svim sporazumima o priznanju krivice koje su sklopili okrivljeni iz tzv. budvanske grupe Svetozara Marovića, zaključene su kazne ispod zakonskog minimuma. Petorica funkcionera/službenika koja su priznala zloupotrebu službenog položaja, za koje je zaprijećena kazna od dvije do dvanaest godina zatvora, nagodili su se da odleže od šest mjeseci do godinu i po dana zatvora. U svim slučajevima postupajuća tužiteljka je bila Lidija Vukčević, koja je u međuvremenu napredovala i izabrana za tužiteljku u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Organizator ove kriminalne grupe Svetozar Marović nagodio se da za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja „odleži“ dvije godine u zatvoru, što je minimalna zatvorska kazna za ovo krivično djelo, i da plati novčanu kaznu od 50 hiljada eura. Sporazum je sa njim sklopio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

Identičnu kaznenu politiku SDT je imalo tokom 2015, 2016 i 2017. godine. U svim analiziranim sporazumima dogovorene su kazne zatvora ispod zakonskog minimuma. Primjera radi, za utaju poreza i doprinosa, za šta je zaprijećena kazna od jedne do osam godina, dogovorena je kazna od tri mjeseca, dok je u slučajevima trgovine narkoticima, za šta je zaprijećena kazna od dvije do deset godina, ugovarana kazna od sedam mjeseci do godine i po dana zatvora.

Danilo AJKOVIĆ
Ovaj tekst nastao je uz podršku Fonda otpornosti Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. Mišljenja i stavovi izneseni u tekstu su isključiva odgovornost Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) i ne odražavaju nužno stavove Globalne inicijative

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo