Povežite se sa nama

Izdvojeno

INSTITUT SPORAZUMA O PRIZNANJU KRIVICE U PRAKSI SPECIJALNOG DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA: Nagodbama do simboličnih kazni

Objavljeno prije

na

Iz zaključenih sporazuma uočava se da SDT ima blagonaklon odnos prema onima koji se, suočeni sa krivičnim gonjenjem, odluče da se sve završi bez suđenja, uz dogovorene kazne manje od zakonskog minimuma

 

Podgoričanka Ljiljana Dragićević priznala je, u prostorijama Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u septembru 2020. godine, da je bila dio kriminalne organizacije koju je formirao odbjegli biznismen Duško Knežević. Sa specijalnom tužiteljkom Sanjom Jovićević sklopila je sporazum o priznanju krivice kojim je za članstvo u kriminalnoj organizaciji osuđena na tri mjeseca zatvora, mada je za to krivično djelo propisana kazna od jedne do osam godina.

I za produženo krivično djelo pranje novca putem pomaganja osuđena je na tri mjeseca, iako je propisana kazna od jedne do deset godina, a za krivično djelo utaja poreza i doprinosa putem pomaganja takođe na tri mjeseca zatvora (propisana kazna od jedne do osam godina). Dogovoreno je da joj, uz novčanu kaznu, bude izrečena jedinstvena kazna od šest mjeseci kućnog zatvora, koja je  bila manja od minimalne za svako od tri krivična djela za koja je osuđena.

Ovo je jedan od 120 dostupnih sporazuma o priznanju krivice sklopljenih između SDT-a i učinilaca najtežih krivičnih djela. Međutim, analizirajući kazne dogovorene sporazumima, stiče se utisak da su u pitanju trivijalna djela, a ne ona iz nadležnosti SDT-a, poput stvaranja kriminalne organizacije, krijumčarenja ljudi i opojnih droga, pranje novca, zloupotrebe službenog položaja.

Sporazumi o priznanju krivice koji su dostupni javnosti ne odstupaju u pogledu blage kaznene politike. Ona se, uz blage zatvorske kazne, pa čak i uslovne osude, najčešće svodi na novčanu kaznu, oduzimanje nelegalno stečene imovinske koristi i uplatu novca u humanitarne svrhe.

Tako je turski državljanin Ejup Guler u maju 2021. godine sklopio sporazum o priznanju krivice sa SDT-om za dva krivična djela, stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Iako je za pripadnika kriminalne organizacije zaprijećena kazna od jedne do osam godina, specijalna tužiteljka Sanja Jovićević se dogovorila sa okrivljenim da bude osuđen na šest mjeseci. Guler je i za krivično djelo krijumčarenje ljudi dogovorio kaznu od devet mjeseci, mada je zaprijećena kazna od jedne do deset godina. Konačno, osuđen je na jedinstvenu kaznu od godinu i dva mjeseca zatvora. Sa identičnim kaznama ispod zakonskog minimuma prošao je i njegov saučesnik Jildiz Ramadan.

Treći član grupe, turski državljanin K.P. koji je kako se navodi u zaključenom sporazumu „navodno neosuđivan“, osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora. I njemu je, dogovorom sa tužiteljkom Jovićević, izrečena kazna ispod zakonskog minimuma.

Jednako blagonaklon odnos SDT je imalo i prema domaćim šefovima kriminalnih organizacija. Tako je specijalna tužiteljka Mira Samardžić u februaru 2021. godine sklopila sporazum sa Ljubomirom Đedovićem da, kao  šef kriminalne organizacije, bude osuđen na kaznu od tri godine (zaprijećeno tri do 15 godina zatvora), dok je za krijumčarenje ljudi osuđen na šest mjeseci, iako je zaprijećena kazna od jedne do deset godina. Tako je na kraju osuđen na jedinstvenu kaznu od tri godine i dva mjeseca, uz novčanu kaznu.

Od pet objavljenih sporazuma o priznanju krivice u 2021. godini, SDT je u četiri slučaja sa okrivljenima dogovorilo kazne manje od minimalnih, dok je u jednom slučaju dogovorena kazna bila na granici zakonskog minimuma. Zakon tu mogućnost predviđa izuzetno, kada postoje „naročito olakšavajuće okolnosti“. Iako se radilo o krivičnim djelima koja nose najveću opasnost za društvenu zajednicu, tužilaštvo je po pravilu utvrđivalo ‘naročito olakšavajuće okolnosti’ i dogovaralo sa okrivljenima blage kazne, koje je potom Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici aminovalo.

Sličnu praksu Specijalno tužilaštvo imalo je i prethodnih godina. Nezvanično, iz SDT-a kažu da se prilikom određivanja visine kazne u sporazumima o priznanju krivice „ravnaju“ sa postojećom sudskom praksom u Crnoj Gori, odnosno, sa kaznama koje se izriču nakon suđenja.

U 2020. godini SDT je, uz kazne ispod zakonskog minimuma, dogovaralo i kazne kućnog zatvora. Tako je  Đ.N. za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja je krijumčarila veće količine marihuane iz Albanije u Njemačku sklopio sporazum po kojem je osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora, a kaznu će izdržavati kod sestre u Tuzima.

U Specijalnom tužilaštvu pored glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića postupa i 12 specijalnih tužilaca, ali i jedan tužilac iz Vrhovnog državnog tužilaštva koji je upućen na rad u SDT. Međutim, iz dostupnih sporazuma vidi se da su se sa okrivljenima uglavnom dogovarali jedni te isti tužioci (Mira Samardžić, Sanja Jovićević, Stojanka Radović, Saša Čađenović i Lidija Vukčević), a sami sporazumi, bez uvida u zapisnike, ne otkrivaju mnogo detalja, pošto se u većini ne navodi čak ni da li je lice sa kojim se zaključuje sporazum neosuđivano ili ima kriminalni dosije.

Iz godine u godinu povećava se broj zaključenih sporazuma o priznanju krivice pred Specijalnim državnim tužilaštvom. Za prvih šest mjeseci 2021. godine specijalni tužioci zaključili su 47 sporazuma o priznanju krivice, dok su u 2020. zaključili 81 sporazum. U 2019. godini zaključeno je 40, u 2018. godini 43, u 2017. godini 32 sporazuma, u 2016. godini 28, a u 2015. godini četiri sporazuma.

SDT u svojim godišnjim i polugodišnjim izvještajima obrazlaže zaključene sporazume (koliko ih je zaključeno sa fizičkim a koliko sa pravnim licima, za koja krivična djela, koliko iznose novčane kazne, koliko treba da se uplati na ime protivpravno stečene imovinske koristi, koliko je dogovoreno da se uplati u humanitarne svrhe, koliki su troškovi postupka koje okrivljeni mora da plati). Jedino se ne navodi koliko iznose „dogovorene“ zatvorske kazne.

Indikativno je da upravo u slučajevima za koje zakonom nije dozvoljeno sklapanje sporazuma o priznanju krivice, a to su terorizam i ratni zločini, Specijalno tužilaštvo ima ograničen učinak, na šta je ukazano i u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku (u pogledu istraga za ratne zločine).

Evropski partneri ne gledaju sa naklonošću ni na sporazume o priznanju krivice, na način kako se primjenjuju u crnogorskoj praksi. U posljednjem izvještaju navodi se da je potrebno nametnuti efikasne sankcije protiv korupcije i „da se preduzmu konkretne mjere kako bi se sporazumi o priznanju krivice koristili samo u izuzetnim slučajevima, u cilju poboljšanja transparentnosti i kredibiliteta odgovora pravosuđa na korupciju, putem politike odvraćanja kriminalaca od izvršenja krivičnih djela i dosljednog sankcionisanja“.

Do sličnog zaključka došle su domaće i inostrane sudije koje su uradile Analizu kaznene politike za najteža krivična djela, koju je u oktobru 2021. godine objavio Vrhovni sud Crne Gore.

Analizirane su pravosnažne presude koje je Viši sud u Podgorici donio u 2017,  2018, i u prvoj polovini 2019. godine. Tako je za organizovani kriminal Viši sud donio 29 presuda protiv 61 okrivljenog, od kojih je 58,3 odsto riješeno na osnovu sporazuma o priznanju krivice, između okrivljenih i SDT-a. Analiza pokazuje da je u tom periodu za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, sporazumima  „dogovarana“ i presuđivana kazna u rasponu od tri mjeseca do dvije godine.

„Generalno, zapaženo je da je sud u 90 odsto slučajeva izricao kazne ispod granice propisane zakonom, jer je utvrdio da postoje naročito olakšavajuće okolnosti i shodno tome ocijenio da se i ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja. Samo u odnosu na šest okrivljenih lica, sud nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne“, navodi se u Analizi.

Primjena instituta ublažavanja kazne, uz utvrđivanje navedenih naročito olakšavajućih okolnosti, koje su najčešće izražene u presudama na osnovu sporazuma o priznanju krivice, dovela je, zaključuju sudije krivičari sa višedecenijskim iskustvom, „do pojave trenda blage kaznene politike za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, koju karakteriše izricanje kazni ispod propisanog zakonskog minimuma“.

Primjena sporazuma o priznanju krivice zastupljena je u većini slučajeva (58,36 odsto), zbog krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala. „Analiza predmeta je ukazala na to da su svi predmeti (izuzev jednog) zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije u sticaju sa krivičnim djelom neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga riješeni presudom na osnovu sporazuma o priznanju krivice“.

Zato upozoravaju da zakonska mogućnost primjene sporazuma o priznanju krivice za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala može stvoriti privid kod učinilaca ovih krivičnih djela i utisak kod opšte javnosti da su to „lakši oblici kriminaliteta, zbog čega se može postaviti pitanje ostvarivanja generalne i specijalne prevencije organizovanog kriminala“.

Isti slučaj je i sa krivičnim djelima zloupotreba službenog položaja gdje je, u razmatranom periodu,  sporazumima u tri slučaja ugovorena uslovna osuda.

U svim sporazumima o priznanju krivice koje su sklopili okrivljeni iz tzv. budvanske grupe Svetozara Marovića, zaključene su kazne ispod zakonskog minimuma. Petorica funkcionera/službenika koja su priznala zloupotrebu službenog položaja, za koje je zaprijećena kazna od dvije do dvanaest godina zatvora, nagodili su se da odleže od šest mjeseci do godinu i po dana zatvora. U svim slučajevima postupajuća tužiteljka je bila Lidija Vukčević, koja je u međuvremenu napredovala i izabrana za tužiteljku u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Organizator ove kriminalne grupe Svetozar Marović nagodio se da za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja „odleži“ dvije godine u zatvoru, što je minimalna zatvorska kazna za ovo krivično djelo, i da plati novčanu kaznu od 50 hiljada eura. Sporazum je sa njim sklopio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

Identičnu kaznenu politiku SDT je imalo tokom 2015, 2016 i 2017. godine. U svim analiziranim sporazumima dogovorene su kazne zatvora ispod zakonskog minimuma. Primjera radi, za utaju poreza i doprinosa, za šta je zaprijećena kazna od jedne do osam godina, dogovorena je kazna od tri mjeseca, dok je u slučajevima trgovine narkoticima, za šta je zaprijećena kazna od dvije do deset godina, ugovarana kazna od sedam mjeseci do godine i po dana zatvora.

Danilo AJKOVIĆ
Ovaj tekst nastao je uz podršku Fonda otpornosti Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. Mišljenja i stavovi izneseni u tekstu su isključiva odgovornost Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) i ne odražavaju nužno stavove Globalne inicijative

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo