Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Lazoviću hoteli i skupštinska fotelja

Objavljeno prije

na

igor

Konstituisan je novi saziv Skupštine Opštine Budva u kojoj je odborničku većinu od 17 mandata na proteklim izborima ponovo osvojila koalicija DPS-SDP, uz pomoć Liberalne partije.

Uprkos teškoj krizi u koju je Budva zapala zaslugom višegodišnje apsolutne vladavine DPSDP partnera koji su nekada najbogatiju opštinu u zemlji doveli na prosjački štap i zadužili je na desetine miliona eura, u situaciji u kojoj većina stanovništva zaposlena u lokalnoj upravi i opštinskim firmama mjesecima ne prima platu a grad potresaju brojne finansijske afere, tročlani savez uspijeva da namakne tijesnu skupštinsku većinu za oko tristotinak glasova više od konkurencije, DF, SNP i Pozitivne.

Da do promjena u načinu vladanja nove-stare vlasti uskoro neće doći pokazuju nova kadrovska rješenja i podjela fotelja u lokalnoj upravi i opštinskim preduzećima.

Najveći dobitnik izbora je vrlo aktivni funkcioner DPS-a Boro Lazović, koji je u mnogo čemu obilježio društveno-politički život Budve posljednjih godina. Šef budvanskog DPS-a izabran je za predsjednika Skupštine dok je na istoj konstitutivnoj sjednici, čiji legitimitet opozicija osporava, potvrđena predsjednička funkcija Lazaru Rađenoviću, koji je tu dužnost obavljao nepune dvije godine, nakon podnošenja ostavke Rajka Kuljače.

U predvečerje Nove 2011. godine, kada su iznenada u zoru u svojim kućama uhapšeni čelnici Budve, predsjednik Rajko Kuljača, potpredsjednik Dragan Marović, poslanik i odbornik DPS-a Đorđije Pinjatić i više njihovih saradnika, kada je u rukovodstvu stranke zavladao strah od daljih hapšenja i istraga, Lazović kao njihov partijski šef, nije mogao ni sanjati da će dvije godine kasnije zasjesti u fotelju predsjednika Skupštine. Naprotiv, bio je zabrinut za sopstvenu sigurnost, jer su i njegovi poslovni aranžmani došli pod lupu Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore.

Tada se istakao kao organizator mitinga podrške partijskim drugovima, za koje je bio „uvjeren da su nevini” i da treba da se brane sa slobode. Bio je to po njegovom mišljenju politički obračun, udar na Budvu iz Podgorice, koji je uporedio sa dešavanjima iz 1948. Sa skupa je poslata poruka da Budva neće u Evropu sa onima koji hoće da je ruše, „nas neka ostave same, da se snalazimo kako znamo i umijemo”.

Lazović je autor čuvene izjave o kupanju u moru neimenovanih snaga i likova koji stoje iza hapšenja budvanskih funkcionera „Moraćemo naš grad braniti od nasrtaja mnogih koji bi željeli da stave šapu na ovaj grad, bilo da je u pitanju građevinska mafija, turistička ili bilo koja mafija ili neko ko nije odavde. Ne može neko, da izvinete na izrazu, ko dođe ovdje na pet dana, šest ili deset i plakne svoju zadnjicu, kad pređe preko vrha ove planine, da kroji sudbinu Budve”.

Šapu na Budvu mogu staviti samo domaći. Dugogodišnji predsjednik budvanskog DPS-a uživa status zaslužnog organizatora izbornih pobjeda svoje partije, koji mu je otvorio mnoga vrata unosnog biznisa i donio funkcije u opštinskim i vladinim preduzećima, naročito u onim koja gazduju prostorom.

Lazović je direktor opštinskog fudbalskog kluba Mogren, predsjednik borda direktora opštinske firme Budva Holding, član UO Adriatik Holdinga i član UO Morsko dobro.

Odbornici koalicije DPSDLP odlučili su da mjesto prvog čovjeka najvišeg predstavničkog i zakonodavnog tijela povjere Lazoviću, bivšem fudbalskom selektoru, čije su poslovne aktivnosti predmet istrage Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore.

Pod lupom specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal nalazi se ugovor o prenosu prava vlasništva nad 12.000 m2 zemljišta na fudbalskom stadionu Lugovi između korisnika, fudbalskog kluba Mogren i firme Nova Star Investment iz Budve, koji su bez saglasnosti Skupštine potpisali Boro Lazović i Boško Krilović, fizički radnik u Mogrenu. Firmu Nova Star osnovali su sportski klub Mogren i kiparska firma Amsone enterprise.

Lazović i partneri planirali su gradnju luksuznog stambeno-poslovnog objekta sa oko 70.000 kvadrata na toj atraktivnoj lokaciji, ne obazirući se na okolnost da je zemljište vlasništvo Opštine koje potražuju bivši vlasnici, njegovi sugrađani.

Istražuje se i uloga Lazovića u poslovanju opštinske firme Adriatik Holding u kojoj je bio član Upravnog odbora, na koju su odlukom odbornika DPSDP prenijeti hektari opštinskog zemljišta na vrijednim neizgrađenim lokacijama.

Nakon otvaranja istrage oko pokušaja nezakonitog prisvajanja Lugova i stanja finansija u firmi Adriatik, Lazović je otkazao oba posla. Raskinuo je ugovor sa misterioznom kiparskom firmom o gradnji velelepnog objekta i zemljište ekspresno preknjižio na klub Mogren.

Ubrzo je likvidirana i firma Adriatik Holding kojoj je predviđan veliki poslovni uspjeh i start na čuvenu londonsku berzu na kojoj bi se prodavali paštrovski maslinjaci i livade.

Sačuvana je Budva Holding u kojoj Lazović vodi glavnu riječ, koja gazduje sa oko 4 miliona kvadrata atraktivnog opštinskog zemljišta duž budvanske rivijere, procijenjenog na oko 220 miliona eura, koje rukovodstvo firme utapa u razne projekte sa of-šor firmama nepoznatog porijekla u takozvanim joint venčer projektima.

Boro Lazović sa svojim bratom Jovom vlasnik je oko 9000 kvadrata zemljišta u neposrednoj blizini Starog grada na kojoj planira gradnju hotela Porto Budva sa 13 etaža. Dio parcele kupljen je ranije, dok je do proširenja došlo kupovinom opštinske zemlje pod povlašćenim uslovima.

Glasovima odbornika vladajuće koalicije Lazoviću je 2009, bez javnog nadmetanja prodata parcela površine 3.474m2, na potezu Velje vode u blizini Starog grada, po cijeni od 620 eura za kvadrat. Odbornik DF Božidar Vujačić tvrdi da je bankarsku garanciju za kupovinu parcele Lazoviću, odnosno Opštini dao Ivan Dajković, tadašnji službenik CKB banke u Budvi, koji je kasnije imenovan za šefa opštinske službe koja se bavi naplatom komunalnih taksi.

Na toj parceli upisana je hipoteka u iznosu od 2,5 miliona eura u korist frime Alart centar iz Budve, čiji je osnivač i izvršni direktor prema podacima CRPS, izvjesni Leonid Leshchiner. Tačno koliko su Lazovići trebalo da plate Opštini.

Odbornici su napravili Lazoviću ustupak i za plaćanje komunalija za budući hotel. Posebnom odlukom o smanjenu dažbina za cijelih 70 odsto investitorima koji do kraja 2013. započnu gradnju hotela.

Budvanska opozicija najavljuje da će od državnog tužilaštva zahtijevati istragu u slučaju nezakonite prodaje placa u neposrednoj blizini Starog grada. Reagujući na prozivke, Lazović je kazao kako je sve urađeno u skladu sa zakonom.

On, što u ličnoj svojini što preko fudbalskog kluba Mogren kontroliše preko 100.000 kvadrata zemljišta u Budvi. Samo na potezu duž Slovenske obale raspolaže sa oko 2,1 hektara. Na tom zemljištu ucrtana su tri solitera i nekoliko zgrada. U naselju Dubovica klub Mogren raspolaže sa preko 80.000 m2 opštinske zemlje za gradnju novog stadiona za koji se traži investitor.

Budva je neobična po mnogo čemu pa i po tome da se njen prvi parlamentarac pored fudbala naslonjenog na opštinski budžet bavi poslom građevinskog preduzetnika, da u centru primorskog grada, na zemlji do koje dolazi zloupotrebom većine u lokalnoj Skupštini, planira da gradi kule i solitere. Negdje bi to bila nepremostiva prepreka u trci za prvu fotelju gradskog parlamenta, dok se u kraljici turizma ovakav CV cijeni kao velika prednost.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo