Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Briselska poluga i balkanska petoljetka

Objavljeno prije

na

Zapadni Balkan nije više u fokusu Amerike. I nedavna posjeta državne sekretarke Hilari Klinton, koja je sa šeficom evropske diplomatije Ketrin Ešton posjetila nekoliko zemalja regiona, potvrdila je mišljenje analitičara da mnogi ovdašnji zvaničnici moraju promijeniti pristup u vođenju državnih poslova. „Znamo da postoji dosta političkih aktera u regionu koji imaju naviku da se prvo okreću Vašingtonu, pa tek onda Briselu. Sada valjda konačno razumiju da je Evropa njihova budućnost i da Vašington ne može mnogo više da uradi za njih”, kaže direktor Asocijacije nezavisnih diplomata u Briselu Nikolas Vajt.

Takva poruka, prije svega, upućena je liderima na Kosovu i u BiH, pitanjima koja još uvijek najviše opterećuju odnose na jugoistoku Evrope. No, Klinton je takođe jasno saopštila da nema i da ne može biti govora oko eventualnog mijenjanja granica. Bosansko-hercegovačkim političarima poručila je da „učine sve kako bi obezbijedili nacionalnu koheziju koja bi nadvladala stranačke interese”, te da je „potpuno neprihvatljivo da se 17 godina nakon rata dovodi u pitanje suverenitet BiH”. Čelnicima u Beogradu i Prištini rečeno je da moraju sprovesti u djelo postignute sporazume, i da u tim pregovorima treba da posreduje Brisel. Tako je i bilo.

Zapadni analitičari primjećuju da je korišćenjem poluge članstva u NATO i EU, na Zapadnom Balkanu ranijih godina postignut neuravnotežen napredak, ali da je zbog protivljenja pojedinih članica proširenju Unije, uticaj EU u regionu oslabio. Ankete koje su urađene od početka ove godine pokazale su da u svim zemljama Balkana stabilno opada podrška učlanjenju u tu organizaciju. Interesantno je da je ono još najveće u BiH i na Kosovu, preko 70 odsto, da je u Crnoj Gori na do sada najniže zabilježenom nivou od oko 60 odsto, a da je u Srbiji još desetak procenata manja. Istraživanja, takođe, pokazuju da velika većina građana u zemljama regiona priželjkuje socijalne i ekonomske reforme koje su od presudnog značaja za proces pristupanja.

No, ekonomski parametri i procjene govore da se države na zapadnom Balkanu ove godine suočavaju s novom recesijom, a da će narednih godina ekonomska kriza biti još izraženija. „Deficiti su svuda u porastu tako da te zemlje očekuju zaista teška vremena”, rekla je koordinatorka Svjetske banke za Zapadni Balkan Džejn Armitridž. Ovih je dana njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila da će „kriza u eurozoni trajati još najmanje pet godina”. Pravilo je da se na rubovima Evrope napredak osjeti godinu kasnije. Otuda je razumljiva konstatacija saradnika Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču Vladimira Gligorova da će „na srednji rok teško biti vidjeti oporavak bez strukturnih i fiskalnih promjena”.

Bez odlučnih poteza svaka zemlja na Balkanu rizikuje da protraći narednu „petoljetku”. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, u kojoj je, kako navodi Armitidž, dug na veoma visokom nivou i nastavlja da se ubrzano povećava. Zato su očekivanja Evropske komisije i posebno Njemačke, kao najmoćnije zemlje u Uniji, veoma velike od buduće crnogorske Vlade. Njihov raniji favorit Igor Lukšić potrošio je praktično sve kredite Berlina, pa se u diplomatskim krugovima navodi da bi na poziciju premijera mogao da zasjedne njegov dosadašnji zamjenik Duško Marković. S obzirom na njegovo 13-godišnje iskustvo na funkciji šefa tajne policije, Marković se naziva i „crnogorskim Putinom”. Neki zbog toga čak vjeruju da bi on mogao doprinijeti borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije,kad se otvore poglavlja 23 i 24. Lidera DPS-a Mila Đukanovića Brisel i Berlin, kako tvrde naši izvori, ne bi voljeli vidjeti ni na funkciji premijera niti predsjednika Crne Gore. „Ukoliko se vrati na neku od visokih državnih funkcija, on će to učiniti zbog imuniteta”, kaže član Predsjedništva Demokratskog fronta Nebojša Medojević.

On je krajem prošlog mjeseca boravio u Njemačkoj i ističe da su u Bundestagu podijeljena mišljenja oko toga kakva bi trebalo da bude uloga te zemlje u procesu daljeg pristupanja Crne Gore Uniji. ,,Jedna grupa poslanika smatra da je mehanizam pregovora s EU i insistiranje na vidljivim rezultatima, odnosno hapšenjima korumpiranih čelnika vlasti najbolje rješenje. Drugi misle da je potrebna snažnija uloga Njemačke u promociji demokratije, vladavine prava i stabilnosti u regionu”, ističe Medojević. Uticajna njemačka fondacija Nauka i politika zbog veza i umiješanosti državnih struktura u korupciju i nepotizam Crnu Goru je nedavno označila kao školski primjer „zarobljene države”. Šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič uvjeren je da će se nova vlada ,,fokusirati na dnevne obaveze iz EU agende”, te da iskustvo pokazuje da borba protiv korupcije na visokom nivou postaje brža i efikasnija kada država počne pregovore o članstvu.

Dakle, isuviše je mnogo poslova i iskušenja pred budućom crnogorskom Vladom. Najveći optimist je trenutni predsjednik Filip Vujanović. ,,Očekujem da će se otvoriti poglavlje 25, uz već otvorena 23. i 24. poglavlje, i da ćemo biti u prilici da ta poglavlja zatvorimo za vrijeme kiparskog predsjedavanja EU”, rekao je on nakon konstitutivne sjednice novog saziva crnogorskog parlamenta. Kipar, inače, predsjedava Unijom do 1. januara 2013. godine, pa je i tehnički nemoguće da se ta dva najzahtjevnija poglavlja zatvore u narednih 50 dana. Zvaničnici EK ranije su saopštili da će ona cijelo vrijeme pregovora biti na dnevnom redu. Teško da Vujanović zna nešto što šira javnost još ne zna. Prije će biti da se, u ovom slučaju, radi o neodmjerenoj izjavi ili tek pustoj želji.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo