DRUŠTVO
Enigma „Kestner”

Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor online
Iz pritvora Suda BiH Srećko Kestner će biti izručen Njemačkoj, saopštio je portparol Okružnog suda Augsburga 24. oktobra za DPA. Kestner se u agencijskoj vijesti opisuje kao „ključna figura šverca 1990-ih na Balkanu”. Tereti se da je „u ljeto 1992. godine” organizovao ilegalni transport „velikih pošiljki cigareta iz Holandije preko Njemačke”.
Ukoliko Kestnera „raspakuju” pred njemačkim sudstvom, Milu Đukanoviću bi to moglo donijeti „određene probleme”. DPA podsjeća da ga je prije 11 godina Kestner imenovao „kumom šverca”.
Kestner je, između ostalog, 1994. dobio službenu dozvolu da na Aerodrom Podgorica spušta velike transportere sa cigaretama; potom je razvio posao pretovara brodova preko ilegalne luke u blizini Bara – uz asistenciju i obezbjeđenje crnogorske policije.
Iako je za Nacional 2001. bio izričit kako sa Đukanovićem nije neposredno kontaktirao – niti ga lično upoznao, opisao je da je bio u njegovom kabinetu prilikom najmanje jedne primopredaje „torbe pune novca”.
Postupak ekstradicije Kestnera Njemačkoj, koji može trajati do šest mjeseci, nije okončan, niti je dosad tekao glatko. Vijeće Suda BiH je zbog zastarjelosti odbilo izručenje, da bi Apelacioni odjel Suda BiH preinačio presudu i odredio ekstradiciju. Sada je na potezu Bariša Čolak, ministar pravde BiH. Njegovo će rješenje biti neopozivo.
Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima BiH predviđa da osumnjičeni, optuženi ili osuđeni strani državljanin ne mora biti izručen ukoliko je: predviđena kazna zatvora do tri godine, terete ga zbog političkog ili s njim povezanog krivičnog djela, vojnog krivičnog djela, ili je „gonjenje ili izvršenje sankcije prema domaćem zakonodavstvu isključeno zbog zastarjelosti”.
Zemlje Evropske unije zbog krijumčarenja iz 1990-ih su oštećene „desetak milijardi”. Hans Jirgen Kolb iz augsburškog tužilaštva i Ginter Herman iz njemačke carinske službe, podsjeća DPA, su godinama istraživali šverc.
Optužnica svojevremeno nije podignuta navodno „iz političkih razloga”, jer je Đukanović bio podržan od SAD-a i EU-a u sukobu sa Slobodnom Miloševićem. No, vremena se mijenjaju, možda i „politički razlozi” za (ne)preduzimanje krivičnog gonjenja.
Napetost se osjeća u pristupu zvaničnog Berlina crnogorskoj stvarnosti. Na primjer, tokom šestogodišnjih obnovljenih diplomatskih odnosa, Đukanoviću nikada nije pružena šansa da službeno ili „na marginama” uopšte kontaktira sa nekim od čelnika njemačke države.
Ukoliko Kestnera izruče i njemačko tužilaštvo proširi optužnicu, mogla bi se otvoriti i pandorina kutija balkanskog podzemlja – političkog, kriminalnog, obavještajnog. U karijeri trgovca – grosiste koji obrće milione, dužoj od dvije decenije, Kestner je bio u povjerljivim kontaktima sa prvorangiranim osobama estabilšmenata u Podgorici, Beogradu, Skoplju, Zagrebu, Sarajevu.
Neđeljnik Aktual iz Zagreba je objavio da je Kestner 31. jula, kada je uhapšen, namjeravao u Banja Luku, gdje je imao ugovoreni sastanak. Na hrvatskoj carini su Kestnera upozorili na, tvrdi se 2005. godine, raspisanu poćernicu NCB-a Interpola Visbadena. Misleći da važi samo za područje EU-a, ili da je djelo za koje ga terete već u zastari – zbog iste ili slične inkriminacije su ga 2001. oslobodili iz pritvora u Italiji – upozorenje „nije shvatio ozbiljno”.
Do graničnog prijelaza kod Bosanske Gradiške je putovao automobilom sa Hrvojem Gašparincem, hrvatskim biznismenom umiješanim u nekoliko krimi storija. Gašparinac je bivši pripadnik francuske Legije stranaca. Početkom 2000-ih mu se sudilo kao članu gangsterske grupe („dečki s Knežije”), ali je oslobođen optužbi.
Izvan Hrvatske se za Gašparinca čulo na okolnosti nikad rasvijetljenog dolaska (dva dana uoči atentata na Zorana Đinđića) u Srbiju Ivice Ica Matekovića, još jednog gangstera, gdje ga je dočekao pripadnik Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije. Navodno je i Gašparinec bio s njim. Skupa su u to vrijeme držali poznati lokal i bili bliski Hrvoju Petraču, koji je početkom 2000-ih šef hrvatskog podzemlja.
Petrač i 2008. ubijeni vlasnik Nacionala Ivo Pukanić su bili prijatelji. Mateković i Petrač su pravosnažno osuđeni zbog otmice sina generala HV-a Vladimira Zagorca. Ranije ove godine, prije hapšenja Srećka Kestnera, su pušteni na uslovnu slobodu.
Milorad Legija Ulemek, vođa zločinačke organizacije koja je ubila Đinđića, 2003. se mjesecima, kako se vjeruje, krio u Hrvatskoj ili Mostaru uz pomoć Gašparinca, Matekovića, Petrača ili njihove mreže saradnika; posjedovao je i falsifikovanu hrvatsku putovnicu.
Gašparinac je 2007. pokušao da u Srbiji trguje nekretninama preko opunomoćenog povjerenika Srđana Mijajlovića, Legijinog kuma, svojevremeno nominalnog vlasnika Identiteta, glasila tzv. zemunskog klana, hapšenog u akciji srpske policije Sablja.
Srđana Mijajlovića sa Kestnerom spajaju navodne i rodbinske i poslovne veze. Slobodna Bosna 13. avgusta piše da je Kestneru izvjesni „šurak Srđan, kum Milorada Ulemeka”. Taj Srđan, „dugogodišnji saradnik DB-a”, bio mu je u stalnoj pratnji u Srbiji – gdje se, kao i u Hrvatskoj, uprkos poćernici Interpola, nesmetano pojavljivao. Kestner je 2009. srpskom specijalnom tužilaštvu dao iskaz na okolnosti o „duvanskoj mafiji” i ubistvu Iva Pukanića.
Svjedok saradnik u procesu protiv Legije i družine, kasnije ubijeni Zoran Vuk Vukojević, ispričao je: „Išli su, Legijin kum, taj Srđan, on je išao, kod Hrvoja Petrača tamo”. Drugom važnom svjedoku u procesu Vladimiru Bebi Popoviću, šefu press-biroa Đinđićeve vlade, 13. juna 2001. Legija Ulemek je navodno kazao: „Ej, vidi, pozdravi Stanka (Subotića) i reci mu da one pare što duguje Kestneru, bilo bi dobro da vrati, zato što to ima veze sa nama, sa Jedinicom. Znaš to, da ti sada ne objašnjavam”.
Tu se ni približno ne iscrpljuje popis interesantnih podudarnosti i činjenica o mjestu, ulozi i značaju Kestnera u balkanskom undergroundu. Ulemek je, po povratku iz Legije stranaca, prvo bio angažovan kao tjelohranitelj generala Neđa Boškovića, 1992-1993. načelnika vojne Uprave bezbjednosti (KOS).
Bošković je crnogorskom rukovodstvu – Milu Đukanoviću i Momiru Bulatoviću – inicijalno predočio šemu tranzita cigareta i za posao preporućio Vladimira Vanju Bokana, svog zeta i Kestnerovog prvog ortaka u duvanskoj branši. Krajem 1990-ih Bošković je angažovan kao savjetnik u MUP-u Crne Gore, potom u kabinetu gradonačelnika Miomira Mugoše.
Pretres stana Bokana u Atini iz 1997. je i doveo do iniciranja postupka u Njemačkoj protiv Kestnera, jer je pronađena dokumentacija sa njegovim imenom. Prema navodima tužioca Hansa Jirgena Kolba, Bokana je osumnjičio za šverc cigareta, uglavnom winstona i marlbora, dok je Kestnera, zajedno sa Stankom Subotićem – njih dvojica su imali zajedničke firme, klasifikovao u 20-25 najvećih švercera Evrope.
Navodno se Kestner 31. jula o.g. trebao u Banja Luci sresti sa Nebojšom Antonićem, vlasnikom tamošnje Fabrike duhana , za koga Slobodna Bosna piše da se „već godinama pod pokroviteljstvom Milorada Dodika nesmetano bavi švercom akcizne robe – cigareta, kafe i alkohola”. Prema prošle godine izrečenim tvrdnjama Kestnerovog ortaka Stanka Subotića, 1990-ih im je Dodik bio „ključni partner u švercu cigareta u BiH” .
„Iz Bosne je doveden tada nama nepoznat biznismen, ali osoba velikog povjerenja i DB-a i KOS-a, Mile Dodik. On je bio alfa i omega u trgovini svih akciznih roba”, kazao je Subotić. Iz tog vremena potiče nadimak „Mile Ronhil”. O Dodikovom učešću u švercu su govorili svjedoci pred Specijalnim sudom za organizovani kriminal u Beogradu prilikom suđenja Subotiću i njegovoj grupi.
No, vorteks Srećka Kestnera je i na suprotnom dijelu – u Sarajevu. Indikativna osoba je Mithat Kočo, koji nije samo običan advokat Nasera Keljmendija.
Kočo je i „bliski prijatelj” sa Keljmendijem, poznaje ga „desetak godina” i uključen je u krug najpovjerljivijih osoba. Na primjer, jednom prilikom mu je Kočo obezbijedio dojavu da će ga ubiti – o tome su nedavno svjedočili u jednom sarajevskom procesu.
U pauzama tokom kojih je za stigmatizovanog Keljmendija doslovno tvrdio da je „nevin kao beba”, Kočo je zastupao Srećka Kestnera pred Sudom BiH.
Veza? Prema Specijalnom izvještaju Stejt departmenta SAD-a, Keljmendijeva grupa je uključena i u ilegalnu trgovinu cigaretama.
Ambasadori
Aktivnosti dva prethodna ambasadora Njemačke u Podgorici – Tomasa Šmita (2006-2008) i Petera Platea (2008-2011) – u najmanju ruku su neblagonaklono ispraćene od crnogorskih vlasti.
Ambasador Plate je februara 2009. objavio da je Njemačka protiv razmatranja aplikacije Crne Gore za članstvo u EU, iz razloga što EU „radi na svojim internim reformama” i poručio da zvanična Podgorica u međuvremenu „treba da sprovede unutrašnje reforme”.
Uprkos tome, Njemačka juna o.g. nije blokirala otpočinjanje pristupnih pregovora Crne Gore sa EU-om.
DPA sada povezuje rasplet oko Srećka Kestnera sa inicijativom parlamentarne grupe Saveza 90 – Zelenih da im premijerka Angela Merkel i ministar vanjskih poslova Gido Vestervele dostave službeni izvještaj o kriminalu i korupciji u Crnoj Gori.
Interesovali su se i zbog čega je italijansko tužilaštvo prekinulo postupak protiv Đukanovića? Odgovoreno je da njemačka vlada o tome „nema definitivnih saznanja” a „predmet protiv Đukanovića nije uzet ponovo u razmatranje poslije njegove ostavke”.
Prijatelj
Još se pouzdano ne zna što je sa postupkom na Sudu u Bariju.
Po zahtjevu za ubrzanom procedurom Đukanovićevog prijatelja, Stanka Subotića, za 11. jul o.g. mu je bilo zakazano izricanje presude, ali nema nikakvih vijesti o tome što se dešava.
U poznatom sinopsisu, medij koji je lansirao čitavu aferu – Nacional, prethodno je u nelogičnoj transakciji kupljen, da bi objavio izvinjenje Subotiću i njegov intervju.
Nova redakcija Nacionala je opozvala sve navode iz serijala o „duhanskoj mafiji” i uklonila ih sa interneta. Potom je neđeljnik prosto ugašen.
Advokati Subotića su ljetos objavili da je njihov klijenti skinut sa liste Wanted persons Interpola.
Subotićeva kampanja diskvalifikacije srpskog pravosuđa, zbog toga što je kao šef kriminalne grupe duvanskih švercera nepravosnažno osuđen na šest godina i višemilionsku naknadu, naglo je obustavljena promjenom vlasti u Srbiji.
Tamošnji Apelacioni sud je 29. oktobra odložio za februar naredne godine sjednicu za razmatranje žalbe Subotića i ostalih.
Vladimir JOVANOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
JAVAŠLUK U JAVNIM SERVISIMA: Nagrade i kazne za (ne)poslušne

Objavljeno prije
4 danana
27 Juna, 2025
Nadležni su utvrdili nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica i Radio-televiziji Crne Gore, uglavnom u vezi sa varijabilama i visinama plata. Istovremeno, pljušte otkazi članovima sindikata i nepodobnima
Protekle sedmice više se informisalo o poslovanju i malverzacijama u crnogorskim medijima koji se finansiraju iz džepova građana, nego što su nas oni informisali. Stare prakse se ponavljaju, podobni medijski radnici napreduju, nepodobni se sklanjaju gdje nikom ne smetaju, dok građani umjesto da budu informisani, najčešće bivaju deziformisani i zbunjeni.
Počelo je sa Gradskom.U izvještaju Državne revizorske televizije (DRI) utvrđen je niz nepravilnosti, zbog čega je nadležni kolegijum DRI dao uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno na pravilnost poslovanja Gradske RTV.
Izvršni direktor lokalnog javnog emitera Vladimir Otašević isplaćivao je tokom prošle godine varijabilni dio zarade zaposlenima, a da za to nije imao saglasnost nadležnih, stoji, pored ostalog, u izvještaju. To lokalno preduzeće revizorima nije omogućilo ni uvid u ugovor o radu Otaševića, kao ni rješenje o njegovoj zaradi, niti propratnu dokumentaciju u vezi sa konkursom za izvršnog direktora.
“Društvo je tokom godine isplaćivalo zaposlenima naknade po osnovu rezultata rada. Isplate su se vršile uz pisanu odluku izvršnog direktora. Shodno čl 21 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, uslovi i način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade za zaposlene u ustanovi čiji je osnivač lokalna samouprava utvrđuju se aktom nadležnog organa ovih pravnih lica uz saglasnost Vlade, po pribavljenom mišljenju Ministarstva. Društvo prilikom isplate nije imalo saglasnost, već je na osnovu odluka koje je donosio izvršni direktor isplaćivalo varijabile zaposlenima”, ističe se u izvještaju.
U izvještaju se navodi i da je u Gradskoj RTV 99 zaposlenih na neodređeno i devet na određeno vrijeme. U Sektoru programa zaposleno je više nego što je previđeno aktima. Gradska RTV, ističu revizori, ima potpisan sporazum o ustupanju radnika sa Agencijom za privremeno zapošljavanje, po kojem je tokom 2024. bilo ustupljeno šest zaposlenih: tri novinara, jedan autor emisije, jedan realizator programa i jedan novinar – reporter.
Kad je u pitanju korišćenje službenih vozila, revizor notira da Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja nije određen limit potrošnje goriva. Upozoravaju na to da Gradska RTV nije donijela pisani dokument, kojim se odobrava pravo zaposlenog na usluge korišćenja goriva, a revizorima nije predstavljeno ni odobrenje o upotrebi kartice za točenje goriva.
Upravo je zbog navodnog nezakonitog točenja goriva došlo do otkaza predsjedniku Sindikata Gradske RTV Milanu Nikčeviću i javnog sukoba Otaševića sa Sindikatom medija Crne Gore. Nakon što je sindikat tražio da Savjet Radio-televizije Podgorica razriješi izvršnog direktora, Otašević je optužio lidere sidnikata Radomira Kračkovića i Marijanu Camović da su pokušali da izvrše pritisak na njega kako ne bi otpustio Nikčevića.
“Nikčević je, nakon što je pokrenut postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti, kontaktirao Kračkovića i Camovićevu, koji su potom pokrenuli neviđen pritisak na mene da se on vrati na posao… Čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore ”, kazao je Otašević.
U regovanju SMCG naveli su da je Otašević iznio niz neistina o Sindikatu u pokušaju da skrene pažnju sa sopstvenog nezakonitog poslovanja. Saopštili su da zakonito pomažu predsjedniku Sindikata RTV Podgorica Milanu Nikčeviću, koji je nezakonito dobio otkaz.
„Otaševićevu krupnu neistinu da smo “vršili pritisak” na njega da promijeni odluku o otkazu tokom sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem nećemo ni da komentarišemo. Samo ćemo podsjetiti da su i njegovi šefovi pravne i finansijske službe Relja Stamatović i Nemanja Vešović na istom sastanku jasno rekli da otkaz Nikčeviću nije smio da se desi“, navodi SMCG u saopštenju.
Sindikat tvrdi da su tražili od Savjeta RTV Podgorica da smijeni Otaševića zbog toga što u kontinuitetu nezakonito posluje, te da on zbog toga objavljuje ovakva reagovanja, „ jer zna da za to postoje dokazi“.
Za nepravilnosti koje je utvrdila DRI, Otašević kaže da je riječ o praksi koju je ustanovila prethodna uprava, dok se on cijelo vrijeme trudi da to ispravi.
„Nije Gradska TV pod rukovodstvom Otaševića prekršila sedam zakona tokom 2024. godine, već su se navedeni zakoni kršili od samog osnivanja televizije. Kao novi izvršni direktor, u 2024. godini, pored mnoštva problema u programsko-produkcionom sektoru, očekivao sam da se poštuju zakonska i podzakonska akta, ne dovodeći u pitanje i sumnju u savjestan rad svih službi i sektora u preduzeću. Sve i da sam očekivao, ispravljanje svih tih stvari kroz period od godinu dana, kosi se sa zakonima fizike“, saopštio je.
Probleme sa sindikatom imao i je i direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić. On je uručio otkaz nagrađivanoj dopisnici iz Herceg Novog Nevenki Macan. Iz Sindikata zaposlenih RTCG su dodali da Macan kaže da se “usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat”. Zbog toga je pisala članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG.
„Ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike. Mnogim članovima našeg sindikata ovih se dana ‘pakuju’ otkazi. Razlog – imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka – otkazu”, piše u saopštenju.
Dok je DRI utvrdila nepravilnostu u vezi sa RTV Podgorica, za RTCG je to učinilo Ministarstvo finansija. Cijela priča isplivala je nakon javnog sukoba Raonića i sindikata nacionalnog javnog servisa oko granskog kolektivnog ugovora, koji članovi tog tijela odbijaju da potpišu.
“Tvrdnje da su najveće zarade u RTCG ujedno i najnezakonitije u tom mediju koji zapošljava oko 800 ljudi, a koje uporno iznosim četiri godine, su još jednom potvrđene mišljenjem Ministarstva finansija koje je jasno reklo da generalni direktor i trojica njegovih pomoćnika sami sebi određuju koliko im je dovoljno, ne osvrćući se na zakone. Ono što je Ministarstvo i ovaj put preskočilo da kaže je šta će oni, kao nadležni za racionalno trošenje i brigu o državnom novcu, da urade po tom pitanju i kako će i kad da zaustave nezakonito otimanje javnog novca”, rekla je Marijana Camović Veličković iz SMCG.
Predsjednica Sindikata zaposlenih Jadranka Drobnjak kazala je da predlogom Kolektivnog ugovora koji im je neprihvatljiv srednjoškolci ne dobijaju povećanje plata. “Većina visokoškolaca dobija od 60 do 80 eura, dok rukovodioci koji već imaju četvorocifrenu platu dobijaju 200 i više eura. Time većina zaposlenih u RTCG-u, među njima i oni koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje ostaju u zoni državnog minimalca”, kazala je Drobnjak.
Raonić tvri da nijesu tačne tvrdnje Sindikata da 80 odsto zaposlenih prima minimalac. Istakao je da je menadžment inicirao usvajanje Granskog kolektivnog ugovora.
“Koje opstruira upravo Sindikat medija koji čine uglavnom zaposleni ili ljudi koji su u uredništvu u Vijestima. Imamo apsurdnu situaciju da poslodavac želi da budu plaćeni rad nedeljom, praznicima i tako dalje… Što se tiče zaposlenih u RTCG, 90 familija će dobiti stanove. Povećanja plata koje smo predložili bi bila značajno iznad republičkog prosjeka”, kazao je on.
Dok Otaševiću padaju na sudu nezakoniti otkazi, Raoniću svako malo sud odlučuje da ne bi smio biti na pozciji generalnog direktora. Trenutno je pred sudom aktivan postupak protiv članova Savjeta koji uporno ignorišu odluku suda i ponovo biraju Raonića.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
KOJE FAKULTETE UPISUJU CRNOGORSKI STUDENTI: Priprema za državni posao

Objavljeno prije
2 sedmicena
20 Juna, 2025
Privredna udruženja ukazuju da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok nedostaju stručnjaci iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Tvrde da upisna politika nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada
Za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2025/2026. godinu na Univerzitetu Crne Gore (UCG) predloženo je 3.311 mjesta na budžetu, 1.225 mjesta na postdiplomske specijalističke studije i 2.010 mjesta za dvogodišnje master studije, saopšteno je iz UCG. Očekuje se da nakon Vladine odluke bude raspisan konkurs za upis na osnovne studije.
,,U narednu studijsku godinu planiran je upis brucoša na 19 organizacionih jedinica. U ponudi imamo 67 studijskih programa”, kazali su Monitoru iz UCG. Naglašavaju da se veliko interesovanje bilježi gotovo na svim organizacionim jedinicama, posebno za studijske programe koji već godinama u prvom upisnom roku budu potpuno popunjeni. ,,Pored prirodnih i tehničkih nauka (IT smjerovi, medicina, arhitektura i srodne discipline) veliko je interesovanje i za društveno-humanističke oblasti. Programi kao što su obrazovanje učitelja, predškolsko vaspitanje i obrazovanje, psihologija, pedagogija, prava, ekonomija i političke nauke privlače značajan broj kandidata svake godine”, kažu u UCG.
U protekle dvije godine najviše je brucosa upisalo Ekonomski fakultet, 2023. godine – 335, 2024. godine – 326, a za ovu godinu planirano je 390 mjesta. Po broju planiranih mjesta slijede Filozofski i Elektrotehnički fakultet (330), Pomorski fakultet sa 260, Prirodno matematički fakultet 250, Filološki fakultet 230, Biotehnički fakultet 155… (vidi tabelu).
,,Upisna politika na univerzitetima u Crnoj Gori djelimično prati, ali još uvijek ne zadovoljava potrebe tržišta rada. Postoji prostor za unapređenje u domenu usklađivanja ponude visokoškolskog obrazovanja sa stvarnim ekonomskim i društvenim potrebama”, ističu za Monitor iz Privredne komore Crne Gore.
Navode da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok se osjeća manjak stručnjaka iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Smatraju da je neophodno da se studijski programi brže ažuriraju, u skladu sa savremenim tehnološkim i tržišnim trendovima, kako bi studenti sticali savremena znanja primjenjiva u praksi. Uočljiv je, kažu, izostanak sistematskog i kontinuiranog mehanizma kojim bi se prikupljali podaci o deficitarnim zanimanjima i potrebama poslodavaca.
UCG tvrdi da većina programa iz oblasti prirodnih nauka bilježi značajano interesovanje studenata. Od ove godine kreće novi studijski program Hemija, za koje očekuju veliko interesovanje kandidata. Ipak, kažu da postoje programi kao što su Matematika i Fizika za koje je trenutno manji broj zainteresovanih, te da taj trend prate i na osnovu njega planiraju dodatne aktivnosti promocije i podrške.
,,Procenat diplomiranja varira od programa do programa, ali Univerzitet kontinuirano radi na poboljšanju uslova studiranja i podrške studentima kako bi se povećala stopa uspješnog završetka studija”, kažu. Prosječno, 50 do 60 odsto studenata u roku završava studije.
Pregled konačnih rang lista na sajtu UCG pokazuje da su se tokom prošle godine na pojedinim fakultetima, poput fizike, kao studenti na budžetu upisivali i oni koji su tokom srednje škole imali dovoljan i dobar uspjeh. Sa UCG objašnjavaju da su kriterijumi jasno definisani Pravilnikom o upisu: ,,Za većinu studijskih programa nije predviđeno polaganje prijemnog ispita. Upis se vrši na osnovu postignutog uspjeha tokom srednjoškolskog obrazovanja i rezultata sa eksterne mature. Polaganje prijemnog ispita predviđeno je samo na malom broju studijskih programa, kao što su arhitektura, psihologija, medicina, stomatologija i umjetničke oblasti”.
I iz Unije poslodavaca Crne Gore za Monitor kažu da upisna politika još nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada. Crnogorskoj privredi, ukazuju, su najpotrebniji visokoobrazovani kadrovi u oblastima informacionih tehnologija, inženjerstva, ekonomije, turizma i zaštite životne sredine.
,,Poslodavci godinama ukazuju na potrebu za promjenom upisne politike, kako u srednjim školama tako i na fakultetima, koja mora biti rezultat ozbiljne analize tržišta rada, projekcija ekonomskog razvoja i konsultacija sa privrednim sektorom. Već tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, učenicima je važno pružiti objektivne i pravovremene informacije o potrebama tržišta rada”, kažu u Uniji.
Na UCG tvrde da svake godine na osnovu detaljnih analiza i ispitivanja tržišta rada definišu svoju upisnu politiku. ,, U skladu sa ovim podacima planiramo razvoj i akreditaciju novih studijskih programa, pa svake godine u ponudi imamo barem jedan novi program koji odgovara savremenim trendovima i potrebama tržišta rada. ” kažu.
U Uniji insistiraju da prava strategija nedostaje. ,,Nažalost, Crna Gora još nema jasnu, integrisanu i sveobuhvatnu strategiju koja bi dugoročno stimulisala mlade da se opredijele za deficitarna zanimanja. Neophodno je stvoriti ambijent u kojem će mladi prilikom izbora zanimanja donositi odluke na osnovu ličnih afiniteta, ali i u skladu sa mogućnostima zapošljavanja, razvojem tržišta i stvarnim potrebama privrede”, kažu.
Saradnja privrede i visokoškolskih ustanova nije institucionalno uređena tj. privreda nije institucionalno zastupljena u tijelima visokoškolskih ustanova, kažu iz Privredne komore, uz zamjerku da je većina naučnih istraživanja i dalje više teorijskog nego primijenjenog karaktera.
Navode da privatni univerziteti intenzivnije sarađuju sa privredom, omogućavajući studentima veći pristup mentorskim programima, startup inkubatorima i praksama u kompanijama. ,,Kada je riječ o državnom univerzitetu, u saradnji sa privredom ističu se Ekonomski fakultet, Fakultet za turizam i Pomorski fakultet. Ekonomski fakultet UCG je pilotirao projekat dualni sistem obrazovanja u sistemu visokog obrazovanja”, kažu.
Iz Unije upozoravaju na ukorijenjenu percepciju mladih o radu u javnom sektoru, gdje se državna uprava i dalje doživljava kao sigurniji i poželjniji izbor: ,,Istovremeno, broj zaposlenih u javnom sektoru već se približio granici održivosti, što je dodatan alarm za donosioce odluka”.
Crna Gora se suočava sa ozbiljnim nedostatkom kadra u gotovo svim oblastima, upozoravaju iz Privredne komore: ,,Veliki broj obrazovanih ljudi nakon završetka studija deficitarnih zanimanja napušta zemlju, a oni koji su završili u inostranstvu se ne vraćaju, što je veliki gubitak za naše društvo”.
UNIVERZITET CRNE GORE |
2023 | 2024 | PLAN ZA 2025 |
ARHITEKTONSKI FAKULTET | 52 | 61 | 50 |
BIOTEHNIČKI FAKULTET | 95 | 72 | 155 |
EKONOMSKI FAKULTET | 335 | 326 | 390 |
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET | 248 | 264 | 330 |
FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI | 13 | 14 | 35 |
FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI | 31 | 34 | 48 |
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA | 141 | 140 | 140 |
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE | 96 | 91 | 120 |
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO | 123 | 93 | 150 |
FILOLOŠKI FAKULTET | 171 | 143 | 230 |
FILOZOFSKI FAKULTET | 247 | 255 | 330 |
GRAĐEVINSKI FAKULTET | 81 | 92 | 110 |
MAŠINSKI FAKULTET | 90 | 69 | 150 |
MEDICINSKI FAKULTET | 197 | 204 | 185 |
METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET | 56 | 51 | 140 |
MUZIČKA AKADEMIJA | 18 | 19 | 28 |
POMORSKI FAKULTET KOTOR | 168 | 138 | 260 |
PRAVNI FAKULTET | 211 | 211 | 210 |
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET | 184 | 147 | 250 |
Total | 2557 | 2424 | 3991 |
Ne manjka direktora
Crna Gora ima 14.752 direktora i rukovodilaca, kao i 56.518 stručnjaka i umjetnika, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva iz 2023. godine koji se odnose na zanimanja i djelatnosti, a koje je u izvještaju objavila Uprava za statistiku Monstat.
Od ukupno 248 hiljada zaposlenih, direktori i rukovodioci čine šest odsto, a sa stručnjacima i umjetnicima to je skoro 30 odsto ukupnog broja radno angažovanih. Stručnjaci su prema metodologiji osobe sa visokim obrazovanjem, čije je radno mjesto definisano kao stručno lice.
Najviše direktora živi u Podgorici 5.936, što je 40 odsto njihovog ukupnog broja, a zatim u Budvi 1.368, Herceg Novom 1.058, Baru 1.005, Nikšiću 972… U najmlađoj opštini Zeta, nekada najvećem poljoprovrednom centru Crne Gore, žive 222 direktora, dok je broj radno angažovanih u oblasti poljoprivrede 206.
Stručnjaka i umjetnika, takođe, najviše je u Podgorici, skoro polovina, 25 hiljada, a zatim u Nikšiću 5.365, Baru 3.408, Budvi 2.829…, a najmanje u Šavniku gdje ih živi 70, Petnjici 97 i Plužinama 102.
Od ukupnog broja zaposlenih 248 hiljada, u Podgorici živi 83,5 hiljada, što je trećina ili 33 odsto. Direktora, stručnjaka i umjetnika u glavnom gradu je značajno više od tog procenta za ukupan broj zaposlenih.
Najbrojnije zanimanje na popisu bilo je radnik u uslugama i trgovinama 57.286.
Službenika u administraciji ima 22.245, od čega u glavnom gradu živi 8.144, u Nikšiću 2.002, u Budvi 1.508… Službenika u administraciji najmanje je u Šavniku 41, u Plužinama 42, Petnjici 49, Gusinju 70…
Građana koji rade u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na popisu je bilo 5.262, od čega najviše u Bijelom Polju 1.513, a zatim slijede Pljevlja 492, Nikšić, Podgorica 319… Manje od deset zaposlenih u ovoj oblasti imaju Budva, Plav, Rožaje i Žabljak.
Na popisu je zanatsko zanimanje navela 18.112 osoba, od čega u Podgorici 4,5 hiljada, u Nikšiću dvije i po i u Baru i Bijelom Polju po hiljadu i po osoba.
Žene brojnije među stručnjacima, u administraciji, trgovini, a manjina među direktorima
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040. PRED USVAJANJEM PO HITNOM POSTUPKU: Spisak (ne)utemeljenih želja

Objavljeno prije
2 sedmicena
20 Juna, 2025
Ukoliko skupštinska većina naredne nedjelje usvoji ponuđeni Prostorni plan Crne Gore, forma će biti zadovoljena. I ne mnogo više od toga. Pravi uvid u suštinu tog dokumenta dobićemo naknadno. A đavo se, kažu, krije u detaljima
Između dvije telefonske sjednice – na jednoj je izabran direktor ANB u punom mandatu, na drugoj za još šest mjeseci produžen mandat direktoru Uprave policije u v.d. stanju – Vlada je uvrdila Prijedlog Prostornog plana Crne Gore (PPPCG) do 2040. I uputila ga Skupštini na hitno izjašnjavanje. U parlamentu je taj zahtjev naišao na otvorena vrata, pa je sjednica u čiji je dnevni red uvršten i Prijedlog, zakazana za sledeću srijedu (25. jun).
Da li je umjesno pitati da li je poslanicima ostavljeno dovoljno vremena da se na kvalitetan način upoznaju sa „strateškim dokumentom najvažnijim nakon Ustava Crne Gore, koji predstavlja ključni oslonac za dalji razvoj države, modernizaciju urbanih i vanurbanih sredina, te unaprjeđenje kvaliteta života građana“ (citat iz saopštenja resornog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine)? Ili se treba pomiriti sa naumom izvršne i zakonodavne vlasti da se nepune dvije nedjelje vaga o kvalitetu dokumenta čije usvajanje kasni više od pet godina. Između ostalog i zato što je on u međuvremenu postao jedna od obaveza izvršne i zakonodavne vlasti iz Reformske agende koja je preduslov za isplatu novca iz Plana rasta Evropske unije.
Predloženi PPCG-2040, u svakom slučaju, ostavlja prostor za razmišljanje i dileme. Već površnim pregledom tog dokumenta (više od 500 stranica) može se primijetiti da je na njemu, manje ili više, rađeno kroz mandate četiri vlade (Duška Markovića, Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića). Uz različite (zastarjele) ulazne podatke, projekcije, ciljeve i strategije za njihovu realizaciju.
Tako dokument na više mjesta navodi probleme i ograničenja koja su proizvod pandemije kovida (prekid lanaca snabdijevanja, na primjer) ali u njemu nijesmo pronašli reflekcije na aktuelnu krizu na Bliskom istoku (Gaza, Sirija, sukob Izrael-Iran).
Nedostajalo je i međuresorne saradnje između timova koji su radili na dokumentu, možda i u različitim vremenskim periodima.
Tako se, u dijelu koji se odnosi na razvoj turističke privrede, Velika plaža pominje kao “najveći potencijal za razvoj ekskluzivnog turističkog kompleksa, na nivou države, Primorskog regiona i lokalne zajednice”. Lokacija je identifikovana kao potencijal za razvoj „turističkih zona sa niskim uticajem na životnu sredinu” iako je na njoj planirana gradnja desetospratnica. Na drugoj strani, tamo gdje se govori o zaštiti i očuvanju životne sredine, ista Velika plaza se pominje kao kandidat za međunarodno zaštićeno EMERALD područje uz mogućnost proširenja zaštite na “12 kilometara plaže i pojas u zaleđu od 1.000 metara”.
Predlaže se da priobalni pojas do 1.000 metara od mora bude zona u kojoj bi bila obustavljena stanogradnja, već bi bilo moguće graditi samo hotele visoke katogorije. Na drugoj strani, Durmitor se – iako je u pitanju nacionalni park dijelom i pod UNESCO-vom zaštitom – preporučuje kao prostor za razvoj vjetroelektrana!?
Usvajanje predloženog PPCG-2040. aktuelizovaće i davna sporenja po pitanju korišćenja hidropotencijala. U njemu je identifikovano nekoliko potencijalnih lokacija za nove hidroelektrane, naročito u gornjem toku Morače, Komarnice i Ćehotine. „Prioritet je valorizacija vodnog potencijala bez narušavanja ekosistema i međunarodnih obaveza“, stoji u Prijedlogu.
Iako su raniji projekti (npr. HE Buk Bijela, HE Morača, HE Komarnica) bili sporni zbog uticaja na životnu sredinu, plan otvara prostor za gradnju HE Komarnica i Kruševo, „fazno oživljavanje“ projekta HE Morača, isključivo uz „punu procjenu“ uticaja na biodiverzitet i kulturnu baštinu i nastavak gradnje malih i srednjih hidroelektrana na pritokama rijeka u sjevernom dijelu države. I tri elektrane na gas: Bar, Podgorica i Pljevlja.
Priređivači Plana vide u Crnoj Gori, u narednih 15 godina, brze pruge na kojima će se vozovi kretati brzinom do 160 kilometara i devet aerodroma. „Mrežu aerodroma Crne Gore u planskom periodu čine dva postojeća međunarodna aerodroma, planirani aerodrom Berane i šest manjih aerodroma za rekreativno i sportsko letenje (Ćemovsko polje u Podgorici, Kapino polje u Nikšiću, Žabljak, Pljevlja, Bar i Ulcinj). A tu je i mreža obećanih autoputeva i brzih cesti ukupne dužine preko 600 kilometara.
Projekat Velje brdo zavrijedio je jedan pasus u predloženom dokumentu: “U toku izrade PPCG-2040, Vlada Crne Gore je pokrenula inicijativu i donijela odluku o izgradnji stambenog naselja na području Velje brdo, u cilju obezbjeđivanja određenog fonda stanova (broj se više ne pominje – prim. Monitora) po pristupačnim uslovima i uz kontrolu sa državnog nivoa. Na detaljnijem/nižem planskom nivou će se definisati prostorni kapacitet, infrastrukturno opremanje i zaštita prostora, u cilju realizacije projekta koji je definisan kao projekat od javnog interesa”, navedeno je u Planu. Bez pomena brojnih kontroverzi koje prate tu ideju.
U tom kontekstu, značajno je pomenuti tvrdnju Centra za zaštitu i proučavanje ptica – da je Predlog prostornog plana usvojen bez saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine. Po njima, to je razlog zbog koga skupštinski Zakonodavni odbor ne bi smio podržati taj dokument.
Negdje se u ponuđenim projekcijama PPCG-2040 išlo do najsitnijih detalja. Tako se predviđa da će na Žabljaku 2040. stanovati tri domaćinstva više nego što ih je popisano pretprošle godine, dok će u Šavniku, za 15 godina,biti devet stanovnika manje nego 2023.
A negdje se ostalo u načelnim, mahom optimističkim, predviđanjima. Najavljuje se „značajan ekonomski rast podstaknut realizacijom infrastrukturnih projekata“ uz oslonac na domaće resurse i sektore turizma, energetike, saobraćaja i poljoprivrede, ali ta očekivanja ne prate projekcije koje bi omogućile praćenje realizacije obećanog.
Među ciljevima do kojih treba doći realizacijom zacrtanog u PPCG-2040 navodi se dostizanje EU prosjeka po pitanju prosječne zarade, kupovne moći i bruto društvenog proizvoda po stanovniku. To bi značilo da će se BDP udvostručiti, uz kontinuirano najbrži privredni rast u Evropi – od tri do pet odsto godišnje; da će plate porasti sa sadašnjih hiljadu na približno 2,5 hiljada eura, dok će se kupovna moć stanovnika Crne Gore udvostručiti za 15 godina. Sa 51 odsto evropskog prosjeka (podatak Eurostata odnosi se na 2023. godinu) na 100 odsto 2040. Realno?
Taj se optimizam ne vidi u očekivanom rastu turizma ili poljoprivrede. Među numerički iskazanim ciljevima, očekivanje da se broj turista do 2040. poveća sa sadašnjih 2,6 na tri miliona, a broj noćenja sa 15 na 20 miliona. Skromno. Ujedno, PPCG-2040 predviđa povećanje obradivih poljoprivrednih površina za najmanje 35 odsto, dok će očekivana vrijednost poljoprivredne proizvodnje porasti za najmanje 40 odsto (to će inflacija uraditi, bez bilo čijeg truda). Kao jedna od mjera koja bi trebalo pomoći napretku crnogorske poljoprivrede, navodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od pretvaranja u građevinsko. Ali se potom navode izuzeci koji, po nekim javno izrečenim procjenama, unaprijed obesmišljavaju taj naum.
Moglo bi se ovako u nedogled. Recimo, o tome da su detalji razvoja vodovodne i kanalizacione mreže, gradnja (legalnih) deponija i postrojanje za prečišćavanje otpadnih voda prebačeni na teret planova nižeg reda. Da se ne talasa.
Ukoliko skupštinska većina, kao što to najavljuje resorni ministar Slaven Radunović, naredne nedjelje usvoji ponuđeni Prostorni plan Crne Gore, forma će biti zadovoljena. Pravi uvid u njegovu suštinu dobićemo naknadno. A đavo se, kažu, krije u detaljima.
Top 10
Uz pomoć vještačke inteligencije (chatGPT) izdvojili smo deset najviših stambenih /poslovnih objekata čija izgradnja se pominje u predloženom Prostornom planu CG do 2040:
Zgrada u Budvi (naselje Dubovica) – planirana do 28 spratova
Zgrada u Baru (Topolica) – planirana do 25 spratova
Zgrada u Podgorici (centar) – do 22 sprata
Objekti na lokaciji Luštica Bay (Tivat) – više zgrada do 20 spratova
Zgrada u Bijelom Polju – predviđena do 18 spratova
Objekti u Sutomoru (kraj obale) – do 16 spratova
Objekti u Herceg Novom (lokacija Meljine) – do 15 spratova
Zgrada u Nikšiću (centar) – do 14 spratova
Turistički kompleks Žabljak – do 12 spratova
Turistički rizort Ulcinj (Velika plaža) – do 10 spratova
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 4 dana
Sloboda vladanja
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 4 dana
Sloboda kao provokacija
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Napredak i nepovjerenje
Zoran Radulović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Duboki kapital
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Hljeba i blokada
Zoran Radulović

Novi broj


SLUŽBENI AUTOMOBILI, JAHTE , AVIONI…: Raskalašniji nego DPS

UOČI GODIŠNJE SKUPŠTINE EPCG: Profit ispario, privilegije ostale

DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Kuća nam vonja na mnogo šta što ne valja
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
BUDVA I KADRIRANJE: „Projektna“ podrška DPS-a – u foteljama
-
DRUŠTVO4 sedmice
AGENCIJA ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE: Pokušaj vraćanja na staro
-
Izdvojeno4 sedmice
RUSIJA-UKRAJINA – RED PREGOVORA, RED DRONOVA: Šta ako mir nije opcija
-
FOKUS3 sedmice
IMPERIJA STANAJ POD ISTRAGOM TUŽILAŠTVA: Dim u krvotoku
-
DRUŠTVO3 sedmice
ANDREJ VUČIĆ U PODGORIČKOM SUDU PROTIV VIJESTI: Duševni bol Prvog brata Srbije
-
FOKUS4 sedmice
MILAN PAUNOVIĆ- INSAJDERSKE PRIČE: Tajne trojke
-
DRUŠTVO3 sedmice
ODLUKA UPRAVNOG SUDA O SOLANI: Prirodni biser nije državni nego tajkunski
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Na početku