Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Teški dani odlazećeg

Objavljeno prije

na

Premijeru Igoru Lukšiću, koji je formalno i potpredsjednik vladajuće partije, grubo je stavljeno do znanja da su njegovi premijerski dani odbrojani. Vladina Komisija za ekonomska pitanja i Komisija za politički sistem – čiji su članovi očito bolje obaviješteni od premijera i njegovih najbližih saradnika – vratila je na doradu nacrt budžeta za sljedeću godinu. Poručujući autorima da ga je uzaludno popravljati.

„Potpuno je van pameti da tehnička vlada na isteku mandata determiniše osnovne instrumente ekonomske politike novoj vladi”, prenose državni mediji većinsko raspoloženje među Lukšićevim ministrima. Na stranu to što se članovi odlazeće vlade nijesu nimalo zabrinuli da će odlaganjem poslova oko budžeta za sljedeću godinu biti prekršeni zakonski rokovi za usvajanje tog dokumenta. Očito su svi oni saglasni sa Milom Đukanovićem da državni zvaničnici moraju prvo služiti partiji koja ih je dovela tu gdje su, pa tek onda braniti interese države.

Uzalud je Igor Lukšić stavljao do znanja kako ne treba sumnjati u njegovu spremnost da se potčini Đukanovićevoj volji. Tako na novinarsko pitanje ko će biti sljedeći mandatar, Lukšić pokorno odgovora: „Đukanović, kao osoba od nespornog autoriteta, treba prvi da odgovori na to pitanje. Nakon toga je vrlo lako, što se mene tiče, odgovoriti na bilo koje drugo pitanje”.

To nije bilo dovoljno da bi se zavrijedila milost. Naum je očigledan – vrh aktuelne Vlade (kursadžije, kako ovih dana horski ponavljaju Đukanovićevi glasnogovornici) neće biti samo razvlašćen, već će iz izvršne vlasti otići pod tovarom optužbi da su odgovorni za sve ono što im je u nasljeđe ostavio njihov prethodnik i sva je prilika – nasljednik na tronu.

Kampanju satanizacije odlazećih započeo je Srđan Kusovac. ,,Đukanović nije protiv sebe imao samo političke oponente nego, važnije od toga, i mangupe u sopstvenim redovima”, piše bivši Đukanovićev savjetnik u postizbornoj analizi, ,,one koji ga sada pritiskaju da se vrati na neku od državnih funkcija da bi svojim autoritetom i svojom harizmom pokrio njihov dosadašnji nerad, njihov javašluk, njihove greške, njihovu nekompetentnost, njihovo nesnalaženje, pa zašto ne reći, i njihovo ćutanje na direktno kršenje zakona…”.

Mnogo konkretniji u zamjerkama Lukšiću i njegovim najbližim saradnicima bio je nekadašnji novinar Boro Krivokapić. ,,Došli ste dotle da je nekoliko kursadžija iz sela Gorica Donja kojima je povjerena Vlada oborilo osnovnu Đukanovićevu tezu o samoodrživosti crnogorske države”, precizirao je Krivokapić sugestivno. Ali začuđujuće neprecizno.

Za ,,samoodrživost crnogorske države” pod vođstvom Mila Đukanovića, predsjednik DPS-a zaslužan je jednako koliko i Slobodan Milošević, Frančesko Tore, Srećko Kestner, Stanko Subotić ili razni Barovići, Šarići, Kalići uključeni u državne tranzite i švercove… Uz to, upravo je Đukanović vlasnik tzv. Univerziteta Donja Gorica, na kome kurseve organizuje i nadgleda njegov poslovni partner, ekonomski savjetnik, te kreator ekonomske politike koja je Crnu Goru dovela tu gdje smo danas – Veselin Vukotić.

Lukšić nije pao sa neba, nego je postao premijer nakon operacije Prva banka, kojom je političkom mentoru Milu Đukanoviću dokazao koliko je spreman uraditi kako bi zaštitio njega i njegove interese.

Po čemu ćemo pamtiti ekonomske aktivnosti ove Vlade, izuzev po ogromnom naporu da zaštiti poslovne interese Đukanovića i njegovih prijatelja (Prva banka, Vektra); pokušaju da opravda i našim novcem ,,pomogne” Đukanovićeve privatizacione promašaje napravljene pod krajnje sumnjivim okolnostima (KAP, Boksiti, Željezara, Sveti Stefan). I želji da prikrije aranžmane za koje se može govoriti kao o potencijalnoj korupciji u najbližem okruženju bivšeg i budućeg premijera (Telekom, Elektroprivreda). Sumnja se, a pokazaće se istina jednog dana, da je i najveći dio novca, koji su za svog mandata pozajmili Lukšić i njegovi ,,marokanci”, uzet da bi se tako finansirala njihova odanost Đukanoviću.

Lukšić će platiti političku cijenu što je između službe u interesu građana i služenja interesima Đukanovića odabrao drugu opciju. Kazna je, zaslužena. To ne znači da će biti prijatno gledati kako se kopci iz gospodareve pratnje slade nad nemoćnom žrtvom.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo