Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bezbjedno uz oprez

Objavljeno prije

na

Šta jedemo? Da li je hrana koju iznosimo na sto kvalitetna i kontrolisana? Ko je i kako kontroliše? Brojna su pitanja koja, po pravilu, postavljamo tek kada u medije dospije informacija o nekoj neispravnoj namirnici koja se našla na tržištu.

Prije nekoliko dana su, na primjer, hrvatski mediji objavili informaciju o povlačenju sa njihovog tržišta tunjevine u konzervi zbog visokog nivoa histamina. Crnogorska Uprava za inspekcijske poslove saopštila je da na tržištu Crne Gore nema sporne tunjevine „iska” i „lara”, sa datumom proizvodnje 03.04.2012. i datumom isteka 03.04.2015. godine, proizvedenih na Tajlandu, a koje su institucije u Hrvatskoj proglasile rizičnom po zdravlje.

,,Veterinarska uprava provjerila je sva izdata rješenja za uvoz konzervirane tunjevine u Crnu Goru od 1. aprila do 25. oktobra 2012. godine. Granični veterinarski inspektori su vršili laboratorijsku provjeru tunjevine sa Filipina, Vijetnama i Tajlanda, a laboratorijskim nalazima je potvrđeno da ovi proizvodi odgovaraju propisanim zahtjevima bezbjednosti hrane, uključujući i sadržaj histamina”, saopšteno je iz Veterinarske uprave.

,,Svakodnevno u prodaji nailazimo na neispravne serije hrane bilo da ih utvrdi sam proizvođač ili inspektor tokom uzorkovanja”, rekla je Biljana Blečić, glavna veterinarska inspektorka. Ona je na okruglom stolu Razvoj službi za bezbjednost hrane u Crnoj Gori rekla da se mjesečno preduzme oko 100 do 150 upravnih mjera koje se odnose na zabranu, ograničenja, uništenja hrane ili uklanjanje raznih nepravilnosti.

Ona tvrdi da je hrana generalno bezbjedna, iako se sa tržišta svakodnevno povlače neispravni proizvodi. No, i dalje je puno hrane za koju kupci nemaju nikakvu garanciju da je bezbjedna. Od domaće proizvodnje – maslinovog ulja, meda, mesa, mliječnih proizvoda do uvezene hrane koja se prodaje na mjeru po supermarketima a za koju kupci ne dobijaju nikakvu deklaraciju – o porijeklu, datumu proizvodnje i slično.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, u toku prošle godine u svim laboratorijama u Crnoj Gori ukupno je analizirano 11. 258 uzoraka namirnica i predmeta opšte upotrebe, od čega je 93,16 posto namirnica i 6,84 posto uzoraka predmeta opšte upotrebe. Broj uzetih uzoraka namirnica iz domaće proizvodnje i prometa iznosio je 6.410 tj. 61,12 posto od ukupnog broja analiziranih uzoraka. Mikrobiološki je bilo neispravno 16,71 posto, a fizičkohemijski 3,98 posto analiziranih uzoraka namirnica.

Posmatrano prema porijeklu najviše neispravnih uzoraka namirnica bilo je iz unutrašnjeg prometa: od 3.628 analiziranih uzoraka 957 (26.38% ) nije odgovaralo propisanim normama.

Od ukupnog broja mikrobiološki analiziranih uzoraka – 5.527 uzetih iz unutrašnjeg prometa, 1.140 ili 20,63 posto nije odgovaralo propisanim normama. Od 1.468 uzorka iz uvoza 29 uzoraka ili 1,98 posto nije odgovaralo propisima, što znači da je mikrobiološka neispravnost uzoraka namirnica iz unutrašnjeg prometa znatno veća od uzoraka iz uvoza.

U grupi namirnica koje potiču iz domaće industrijske proizvodnje od ukupnog broja analiziranih, mikrobiološkim normama nije odgovaralo 150 uzoraka ili 7,27 posto. Najčešće mikrobiološki analizirane namirnice su proizvodi od mesa, proizvodi od mlijeka i mlijeko. Najveći procenat mikrobiološki neispravnih uzoraka u odnosu na ukupan broj uzetih uzoraka te vrste je kod gotovih jela (27,74 posto) i proizvoda od mesa (26,94 posto), a najmanja kod uzoraka mlijeka.

U toku prošle godine mikrobiološki je analizirano 1468 uzoraka namirnica iz uvoza, a propisanim normama nije odgovaralo 29 uzoraka. Najčešće su analizirani uzorci svježeg mesa, proizvodi od mlijeka, aditivi, začini i proizvodi od mesa. Najčešći razlog mikrobiološke neispravnosti je povećan ukupan broj bakterija u odnosu na propisane, dozvoljene norme. U četiri uzorka je identifikovana bakterija iz roda salmonella.

Osim što je bezbjednost hrane važna zbog zdravlja stanovništva, ta tema će biti važna i tokom pregovora o ulasku Crne Gore u Evropsku uniju. Prošlogodišnji Izvještaj Evropske komisije je pokazao mali napredak u oblasti bezbjednosti proizvoda.

Prije nekoliko dana predstavnici nadležnih generalnih direkcija Evropske komisije predstavili su članovima crnogorske radne grupe za 12. poglavlje propise i standarde koji se odnose na veterinarsku politiku, plasiranje na tržište hrane i životinjskih proizvoda, pravila bezbjednosti hrane, posebna pravila za ishranu i higijenu, fitosanitarnu politiku…

U nacrtu Izvještaja o napretku Crne Gore za ovu godinu konstatuje se da je ,,određeni napredak postignut kad je u pitanju usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa EU standardima”, no ograničen je u oblastima kao što su ,,životna sredina i klimatske promjene, bezbjednost hrane, veterinarske i fitosanitane politike, oporezivanja, te preduzeća i industrijske politike”.

,,Iako se pregovori za ulazak u EU često svode na politička pitanja, kao veći izazov su se pokazala poglavlja koja zahtijevaju velike investicije, od slobode kretanja kapitala, tržišnog takmičenja, poljoprivrede, bezbjednosti hrane i zaštite okoline”, kazala je Ružica Gelo iz hrvatske Gospodarske komore, koja je i šefica pregovaračkog tima za oblast poljoprivrede, ruralnog razvoja, zaštite potrošača i zdravlja te zemlje.

Tek nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, naši proizvodi biće potpuno ravnopravni sa ostalima na evropskom tržištu.

Legislativa EU u oblasti veterine i bezbjednosti hrane propisuje uslove koji se primjenjuju na uvoz živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla iz trećih zemalja. Ako ništa drugo – put ka EU će nas natjerati da ispunjavamo polako standarde i u ovoj oblasti.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo