Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bezbjedno uz oprez

Objavljeno prije

na

Šta jedemo? Da li je hrana koju iznosimo na sto kvalitetna i kontrolisana? Ko je i kako kontroliše? Brojna su pitanja koja, po pravilu, postavljamo tek kada u medije dospije informacija o nekoj neispravnoj namirnici koja se našla na tržištu.

Prije nekoliko dana su, na primjer, hrvatski mediji objavili informaciju o povlačenju sa njihovog tržišta tunjevine u konzervi zbog visokog nivoa histamina. Crnogorska Uprava za inspekcijske poslove saopštila je da na tržištu Crne Gore nema sporne tunjevine „iska” i „lara”, sa datumom proizvodnje 03.04.2012. i datumom isteka 03.04.2015. godine, proizvedenih na Tajlandu, a koje su institucije u Hrvatskoj proglasile rizičnom po zdravlje.

,,Veterinarska uprava provjerila je sva izdata rješenja za uvoz konzervirane tunjevine u Crnu Goru od 1. aprila do 25. oktobra 2012. godine. Granični veterinarski inspektori su vršili laboratorijsku provjeru tunjevine sa Filipina, Vijetnama i Tajlanda, a laboratorijskim nalazima je potvrđeno da ovi proizvodi odgovaraju propisanim zahtjevima bezbjednosti hrane, uključujući i sadržaj histamina”, saopšteno je iz Veterinarske uprave.

,,Svakodnevno u prodaji nailazimo na neispravne serije hrane bilo da ih utvrdi sam proizvođač ili inspektor tokom uzorkovanja”, rekla je Biljana Blečić, glavna veterinarska inspektorka. Ona je na okruglom stolu Razvoj službi za bezbjednost hrane u Crnoj Gori rekla da se mjesečno preduzme oko 100 do 150 upravnih mjera koje se odnose na zabranu, ograničenja, uništenja hrane ili uklanjanje raznih nepravilnosti.

Ona tvrdi da je hrana generalno bezbjedna, iako se sa tržišta svakodnevno povlače neispravni proizvodi. No, i dalje je puno hrane za koju kupci nemaju nikakvu garanciju da je bezbjedna. Od domaće proizvodnje – maslinovog ulja, meda, mesa, mliječnih proizvoda do uvezene hrane koja se prodaje na mjeru po supermarketima a za koju kupci ne dobijaju nikakvu deklaraciju – o porijeklu, datumu proizvodnje i slično.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, u toku prošle godine u svim laboratorijama u Crnoj Gori ukupno je analizirano 11. 258 uzoraka namirnica i predmeta opšte upotrebe, od čega je 93,16 posto namirnica i 6,84 posto uzoraka predmeta opšte upotrebe. Broj uzetih uzoraka namirnica iz domaće proizvodnje i prometa iznosio je 6.410 tj. 61,12 posto od ukupnog broja analiziranih uzoraka. Mikrobiološki je bilo neispravno 16,71 posto, a fizičkohemijski 3,98 posto analiziranih uzoraka namirnica.

Posmatrano prema porijeklu najviše neispravnih uzoraka namirnica bilo je iz unutrašnjeg prometa: od 3.628 analiziranih uzoraka 957 (26.38% ) nije odgovaralo propisanim normama.

Od ukupnog broja mikrobiološki analiziranih uzoraka – 5.527 uzetih iz unutrašnjeg prometa, 1.140 ili 20,63 posto nije odgovaralo propisanim normama. Od 1.468 uzorka iz uvoza 29 uzoraka ili 1,98 posto nije odgovaralo propisima, što znači da je mikrobiološka neispravnost uzoraka namirnica iz unutrašnjeg prometa znatno veća od uzoraka iz uvoza.

U grupi namirnica koje potiču iz domaće industrijske proizvodnje od ukupnog broja analiziranih, mikrobiološkim normama nije odgovaralo 150 uzoraka ili 7,27 posto. Najčešće mikrobiološki analizirane namirnice su proizvodi od mesa, proizvodi od mlijeka i mlijeko. Najveći procenat mikrobiološki neispravnih uzoraka u odnosu na ukupan broj uzetih uzoraka te vrste je kod gotovih jela (27,74 posto) i proizvoda od mesa (26,94 posto), a najmanja kod uzoraka mlijeka.

U toku prošle godine mikrobiološki je analizirano 1468 uzoraka namirnica iz uvoza, a propisanim normama nije odgovaralo 29 uzoraka. Najčešće su analizirani uzorci svježeg mesa, proizvodi od mlijeka, aditivi, začini i proizvodi od mesa. Najčešći razlog mikrobiološke neispravnosti je povećan ukupan broj bakterija u odnosu na propisane, dozvoljene norme. U četiri uzorka je identifikovana bakterija iz roda salmonella.

Osim što je bezbjednost hrane važna zbog zdravlja stanovništva, ta tema će biti važna i tokom pregovora o ulasku Crne Gore u Evropsku uniju. Prošlogodišnji Izvještaj Evropske komisije je pokazao mali napredak u oblasti bezbjednosti proizvoda.

Prije nekoliko dana predstavnici nadležnih generalnih direkcija Evropske komisije predstavili su članovima crnogorske radne grupe za 12. poglavlje propise i standarde koji se odnose na veterinarsku politiku, plasiranje na tržište hrane i životinjskih proizvoda, pravila bezbjednosti hrane, posebna pravila za ishranu i higijenu, fitosanitarnu politiku…

U nacrtu Izvještaja o napretku Crne Gore za ovu godinu konstatuje se da je ,,određeni napredak postignut kad je u pitanju usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa EU standardima”, no ograničen je u oblastima kao što su ,,životna sredina i klimatske promjene, bezbjednost hrane, veterinarske i fitosanitane politike, oporezivanja, te preduzeća i industrijske politike”.

,,Iako se pregovori za ulazak u EU često svode na politička pitanja, kao veći izazov su se pokazala poglavlja koja zahtijevaju velike investicije, od slobode kretanja kapitala, tržišnog takmičenja, poljoprivrede, bezbjednosti hrane i zaštite okoline”, kazala je Ružica Gelo iz hrvatske Gospodarske komore, koja je i šefica pregovaračkog tima za oblast poljoprivrede, ruralnog razvoja, zaštite potrošača i zdravlja te zemlje.

Tek nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, naši proizvodi biće potpuno ravnopravni sa ostalima na evropskom tržištu.

Legislativa EU u oblasti veterine i bezbjednosti hrane propisuje uslove koji se primjenjuju na uvoz živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla iz trećih zemalja. Ako ništa drugo – put ka EU će nas natjerati da ispunjavamo polako standarde i u ovoj oblasti.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo