Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stari poslovi, novi ljudi

Objavljeno prije

na

Padom Safeta Kalića i Nasera Keljmendija došlo je do izvjesnih promjena na takozvanoj avganistanskoj transverzali. Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije tvrdi da znatne količine heroina koji putuje sa istoka na zapad sada u dobroj mjeri zaobilaze Rožaje i Crnu Goru.„Droga se i dalje lageruje na Kosovu, ali putevi sa Kosova uglavnom vode prema Srbiji i Mađarskoj”, kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima na avganistanskoj transverzali otvorena je još jedna trasa koja vodi prema Rusiji, Poljskoj i Češkoj. „Poslije pada velikih balkanskih narkobosova, posao sa heroinom jednim dijelom je preuzela ruska mafija, tako da su pored Turaka i Albanaca u poslu sa heroinom sada važni igrači i Rusi”.

O padu prometa heroina kroz Crnu Goru govori i podatak o količinama droge koju prenose kuriri. „Oni su ranije unosili i pronosili kroz našu državu od pet do petnaest kilograma čistog heroina u jednoj turi. Sada kurir ne nosi više od kilogram i po do dva”, tvrdi Monitorov izvor.

Sa Saftom Kalićem sa narko scene je otišla čitava ekipa narkodilera. Malo prije njegovog bjekstva, ili neposredno poslije toga, od Crne Gore, preko Srbije do zapadnoevropskih država pohapšeni su između ostalih i Suvad Musić Batko, Mersad Zejnelagić, Sead Lukač, Sabadin Bećiragić, Satko Bećiragić, Sead Hot, Alen Sijarić, Velija Hot, Kemo Rastoder, Aladin Drnda.

Zatvorsku sudbinu dijele i Nedžad Hajrović, Fikret Dacić, Meho Bralić, Zeno Bralić, Sado Murić, Adnan Pepić, Ramiz Muković, Esad Muković, Rafet Džudžević, Mirzet Lukić, Munir Dautović, Senad Hočanin, Tomislav Jokić i Dalibor Grujić iz Novog Sada, Zoran Branković i Marko Puškić iz Beograda, Bojan Bakoč i Aleksandar Pavlović iz Bora i Soko Prelić iz Tutina.

„To je stara grada Kalićevih ortaka i dilera. Sa njima su prestale velike ture heroina, ali poslovi nijesu stali”, kaže naš policijski izvor.

Monitor je ranije pisao o strogo kontrolisanom lancu kriminalnih narko bandi na prostorima biše Jugoslavije, od Makedonije do Slovenije, koje su naslonjene jedne na drugu. Tako je, prema našem izvoru iz policije, veoma značajnu kariku na heroinskoj transverzali činilo desetak hercegovačkih kriminalnih grupa, koje su bile direktno povezane sa kriminalnim grupama u Crnoj Gori.

Droga iz Crne Gore, odnosno Rožaja, do Bosne, i dalje za Hrvatsku i Sloveniju ide i rutom preko Novog Pazara i Sarajeva. U Hrvatskoj je na tom poslu, pored splitske i korčulanske, angažovano još makar osam narko bandi, dok ih u Sloveniji ima četiri do pet. Narko grupama na glavnoj balkanskoj „stanici”, na prostoru Makedonije i na Kosovu, broja se ne zna.

Međunarodne agencije za borbu protiv organizovanog kriminala i droge odavno su ucrtale na mapama ,,avganistansku transverzalu”, na kojoj je Kosovo označeno kao veliko skladište heroina i distributivni centar za Evropu, pa i ostatak svijeta. Jedan zapadni diplomata na službi na Balkanu iznio je procjene obavještajnih izvora da se na području Kosova, Albanije i zapadne Makedonije u svakom trenutku nalazi bar sedam tona heroina spremnog za put na Zapad.

Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu, uz pomoć dobro obaviještenih izvora, razotkrio čitavu mrežu kriminalaca koji kontrolišu šverc preko kosovsko-crnogorske granice.

Sva priča u Rožajama vrtjela se oko Safeta Kalića, kojeg je bilo opasno pomenuti dok nijesu uhapšeni njegov brat Mersudin i supruga Amina, zbog pranja novca zarađenog u narko biznisu. Onda je dokument koji je pod nazivom ,,Procjena opasnosti od organizovanog kriminala” sačinila Uprava policije Crne Gore potvrdio ono što Monitor piše već dvije godine, da je Rožaje sjeverna prijestonica prekograničnog šverca i narko biznisa. Postalo je potpuno jasno da su rožajski klanovi bili pod zaštitom političkog establišmenta.

Kalićev klan je samo jedna od crnogorskih ekspozitura mnogo šire kriminalne grupacije kosovskog i balkanskog narkobosa Nasera Keljmendija. Vjeruje da je dugački lanac narko bandi na balkanskoj ruti kroz čitavu bivšu Jugoslaviju kontrolisao Keljmendijev klan, sa sjedištem u Sarajevu i Peći. Taj narko lanac, prema Monitorovom izvoru, brojao je oko deset hiljada članova, ne računajući Kosovo.

Nekoliko skorijih policijskih akcija u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji, pokazale su da gradu na Ibru, uprkos padu prometa heroina, posao ide.

Rožaje je u žižu javnosti nedavno dospjelo poslije policijske akcije Zvijezda, kojom su prekinuta četiri kanala šverca narkotika sa Kosova. U ovoj akciji je uhapšeno 16 osoba i zaplijenjeno oko pet kilograma heroina visokog procenta čistoće, zatim 1,6 kila skanka i tri kilograma smješe koja služi za miješanje sa opojnim drogama.

Nedugo prije ove, akcija policije u Albaniji, u mjestu Đirokastra, pokazala je da se Rožajci osim švercom heroina bave i skankom. U tom gradu uhapšani su Semir Dedeić (25) i Enes Bralić (28), zbog šverca 40 kilograma skanka, koji je pronađen u dvjema rezervnim gumama kamiona mercedes, registarskih oznaka RO AP 772, kojim je upravljao Dedeić. Prema pisanju albanskih medija policija je imala dojavu da su Dedeić i Bralić drogu kupili od albanskog državljanina i da se kamionom kreću prema Crnoj Gori.

Dedeić je inače poznat policiji zbog šverca narkotika. Kao pripadnik narko klana Safeta Kalića, kako je saopštila policija Srbije, bio je uhapšen u oktobru 2008. godine u Belom Potoku, a u njegovom pasatu pronađeno je tri i po kilograma heroina i sedam kilograma smješe za miksovanje ovog narkotika, kofeina i paracetamola. Poslije par dana policija je razbila jedan Šarićev krak kartela u Beogradu. U Okružnom suda u Beogradu petog maja 2009. godine zbog izvršenog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojne droge Semir Dedeić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, dok su njegovi saradnici, takođe sa područja Rožaja, osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne zbog šverca narkotika i nezakonitog posjedovanja oružja i municije.

Zbog bjekstva Kalića i djelimično pokidanih veza, rožajski klan se ,,prestrukturirao”, pa su njegovi pripadnici počeli uveliko da se bave skankom, koji donosi priličnu zaradu.

Direktor Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal Jurij Fedotov, koji je prije izvjesnog vremena boravio u Crnoj Gori izjavio je da se narkomafiji moguće suprotstaviti jedino objedinjavanjem snaga. On je podsjetio da je u maju počeo da se realizuje novi program na Balkanu.

,,Jedan od glavnih zadataka tog programa jeste da se prekinu putevi narkotika iz Avganistana”, rekao je Fedatov.

Monitorov izvor iz policije kaže da se i kriminalci trude da konsoliduju svoje redove, i da dolazi do smjene generacija u tim strukturama. Ko će biti uspješniji – nije uputno nagađati.

Sajo na Bosforu

Da se Safet Kalić krije u jednoj privatnoj kući u Istanbulu, zaštićen lažnim identitetom i falsifikovanim ličnim dokumentima, Monitor je objavio na naslovoj strani još početkom maja ove godine.

Dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije tada je za naš list otkrio da je kuća u kojoj se krije njegovo vlasništvo, na lažni identitet.

Safet Kalić je za Tursku otišao dva mjeseca prije nego su uhapšeni njegovi brat i supruga. Prema našem izvoru Safetu Kaliću u skrivanju pomažu kriminalne grupe iz Istanbula. Prema njegovim riječima Kalić uspijeva da se skriva zahvaljujući velikom bogatstvu koje ima u gotovom novcu. Ovaj dobro obaviješteni izvor tvrdi da se Kalićevo bogatstvo u kešu kreće u vrijednosti od nekoliko stotina miliona eura.

Safet Kalić ima ugodan život u Turskoj, normalno se kreće sa lažnim dokumentima, vozi automobile turskih oznaka, ali sa svojom porodicom u Rožajama, kako kaže izvor iz crnogorske policije, ne ostvaruje direktne kontakte.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo