Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Likvidacija svjedoka

Objavljeno prije

na

likvidacija_1

Za dvije nedjelje u Zagrebu će se dogoditi nešto veliko, o čemu će pričati cijela Evropa”, isje čak je telefonskog razgovora, koji je početkom jeseni snimila jedna strana obavještajna služba i koji je dostavljen policiji Hrvatske.
Tu rečenicu, prema pisanju hr vatskih medija, izrekao je jedan od srpskih državljana, kojeg je hrvatska policija uhapsila zbog umiješanosti u ubistvo vlasnika zagrebačkog časo pisa Nacional Iva Pukanića. Radi se o bliskom saradniku Sretena Jocića, srpskog mafijaškog bosa, zvanog Joca Amsterdam, pisao je zagrebački Jutarnji list.


NAJAVA ZLOČINA: Citirana rečenica nije se, međutim, odnosila na Pukanića. Tačno dvije nedjelje pošto je Jocićev saradnik, preko telefona, neoprezno najavio da će se u Zagrebu dogoditi strašan zločin, pred stanom roditelja u centru grada ubijena je avokatska pripravnica Ivana Hodak.
Jedan od kapoa Joce Amsterdama znao je, dakle, tačan datum kada će biti likvidirana kći Zvonimira Hodaka, advokata generala Vladimira Zagor ca, koji je u zagrebačkom zatvoru pod optužbom za krađu državnih sredstava. U vrhu hrvatskog bezbjednosnog siste ma smatraju kako je gotovo nemoguće da je čovjek koji je izgovorio tu reče nicu mogao raspolagati informacijom o pripremi atentata na Ivanu Hodak, a da sam nije učestvovao u tome.
Dvije nedjelje kasnije, Đurović je boravio u Hrvatskoj, da bi, prema tvrd njama tamošnje policije, učestvovao u organizovanju atentata na Pukanića. Ovu tezu hrvatske policije kao da sada potvrđuju novi nalozi u istrazi. 
Slobodan Đurović je ovih dana pao na poligrafskom ispitivanju u vezi s oba ubistva. Đurović je uhapšen zajedno sa jednim od optuženih za ubistvo Pukanića, Robertom Matani ćem na benzinskoj pumpi blizu granice sa Srbijom. Branio se da je došao u Hrvatsku radi naplate nekog duga od Matanića zbog čega u početku i nije osumnjičen kao jedan od učesnika u ubistvu Pukanića. Sada je uvršćen ne samo u osumnjičene za tu likvidaciju, već i u organizatore. 
PROŠIRENJE ISTRAGE: Hr vatski Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) ove je nedjelje Županijskom sudu u Zagrebu podnio zahtjev za proširenje istrage protiv Ðurovića. Hrvatska policija, kako otkriva Jutarnji list, smatra da je upravo Đurović donio „nalog” za likvidaciju Pukanića od još nepoznatog naručioca i da je pomogao u pripremama za to ubistvo. Utvrđeno je da je prije atentata nekoliko puta bio u Hrvatskoj i kontakti rao s Robertom Matanićem. U zahtjevu za proširenje istrage protiv Đurovića, istražitelji su naveli da je osumnjičeni s Matanićima i Mafalanijem dogovorio pribavljanje sredstava, organizovao smještaj i nadziranje Pukanićevog kreta nja. Kada su radi izvršenja ubistva stigli Željko Milovanović Bojan Gudurić, izabrani su način i dan likvidacije. Mi lovanović, koji je u dvorište Nacionala dovezao moped s eksplozivom, i Gudurić su u bjekstvu. 
Đurović je pao na detektoru laži na pitanjima o likvidaciji Pukanića i Ivane Hodak. Pao je i na pitanjima vezanim uz Željka Milovanovića, Sretena Jocića i Stanka Subotića Caneta. Po Jutarnjem listu, Đurović postaje svjestan da policija i tužilaštvo o njegovoj ulozi u atentatu na Pukanića imaju dovoljno dokaza. 
Iako USKOK ne želi da komentari še bilo šta u vezi s proširenjem istrage protiv Đurovića, Jutarnji je doznao da njega sada direktno tereti i Robert Matanić, koji je izrazio spremnost da sarađuje sa USKOK-om. 

 

likvidacija_2

POSLATI IGUMANU: Navodno je Đurović oko 15. septembra došao u Zagreb sivimmercedesom S klase beogradskih oznaka. U jednom stanu u Novom Zagrebu sastao se sa Ro bertom i Lukom Matanićem, kao i s Milovanovićem. Tada je donio i 60.000 eura za opremu i istog dana produžio u Njemačku. 
Spominjano je oko pola miliona eura za taj ,,posao”, a govorilo se i o Pukanićevoj otmici. Poslije je rečeno kako nema ništa od otmice već da ga ,,treba završiti i poslati igumanu”. To je značilo likvidaciju, kazao je sagovornik zagrebačkog dnevnika. 
Prema Jutarnjem listu istraga hrvatske policije sve je bliže otkriću povezanosti ubistava Ivane Hodak i Iva Pukanića s ulogom koju je vlasnik Nacionala imao na sudskom procesu ,,duvanskoj mafiji” u Bariju. U pitanju je proces grupi crnogorskih i srbijan skih državljana zbog organizovanog krijumčarenja cigareta u saradnji s italijanskom mafijom. Antimafijaško tužilaštvo u Bariju podiglo je i nekoliko optužnica za pranje novca od krijum čarenja, pri čemu su, navodno, ključnu ulogu odigrali dokumenti koje je donio Pukanić, a o kojima je tek trebalo da bude govora na sudu. 
Zagrebački dopisnik beogradske Politike dodaje kako je Pukanić italijanskim istražiteljima odnio do kumenta i saznanja do kojih su u vezi s duvanskom mafijom došle hrvatske tajne službe. Pukanić, se 2. aprila 2002. u tršćanskoj filijali Direkcije antimafija iz Barija sastao s tužiocem Đuzepeom Šelzijem i dao iskaz koji je trajao više sati. Trebao je da bude jedan od važnih svjedoka u sudskom postupku u Italiji.Šelzi je poslije ubi stva Pukanića izjavio kako tužilaštvo ostaje bez jednog od najvažni jih svjedoka. No, istraga se nastavlja, a ovih dana Šelzi sve intenzivnije sarađuje i s Državnim tužilaštvom Hrvatske, piše Jutarnji list
Pozivajući se na izvoru u Zagrebu Politika piše kako se istraga ubistva Pukanića sve više usmjerava prema cr nogorskim izvorima, odnosno velikom švercu cigareta proteklih godina, za koji se vodi sudski postupak u Italiji. 
Jedan od optuženih za pranje novca je i Stanko Subotić Cane, u Nacionalu često spominjan kao bos duvanske mafije. Osim njega i drugog kontrover znog biznismena iz Beograda Andrije Draškovića, italijansko tužilaštvo tereti još 12 osoba, među kojima su i zvučna imena iz Crne Gore, poput poslovnih ljudi Veselina Barovića, Branka Vujoševića, Branislava Mićunovića, ali i funkcionera Mi roslava Ivaniše­vića i Dušanke Jeknić-Pešić. I ime crnogor skog premi jera Mila Ðukanovića spominjano je u istrazi, ali se nije našlo na spisku osumnjičenih zbog diplomatskog imuniteta.

likvidacija_3

JEDAN ZLOČINAČKI UM: Istraga o duvanskoj mafiji utihnula je 2005. poslije odlaska tužioca Šelzija na drugu dužnost, a s novim intenzitetom obnovljena je prošle godine, poslije njegova povratka u stari ured u Bariju. U Šelzijevom odsustvu dogodio se i obrt u sudskom postupku pošto je jedan od po tencijalnih krunskih svjedoka crnogorski poslovni čovjek Srećko Kestner odustao od prvobitnog iskaza. 
Kestner je u Nacionalu 2001. optu žio svog poslovnog partnera Subotića i Mila Ðukanovića za upravljanje me đunarodnom hobotnicom krijumčara cigareta. Manje je poznato, pisao je ovih dana Jutarnji, da je Kestner, od mah poslije intervjua Pukaniću, dao poduži iskaz hrvatskoj obavještajnoj službi, u kome je naveo sve detalje akcije pranja novca zarađenog krijum čarenjem, u čemu je, prema njegovoj izjavi, glavnu riječ vodio Subotić. 
Kestner je u višesatnom razgovoru s agentima Kontraobavještajne agencije (POA), detaljno opisao registraciju aviona i imena pilota koji su prevozili torbe s novcem do banaka na Kipru i u Lihtenštajnu, navodeći čak i brojeve računa na koje je novac deponovan. Pošto je kasnije Kes tner odbio saradnju s italijanskim tužilaštvom, kako se sumnja zbog prijetnji, taj iskaz u POA postao je krunski dokaz u postupku. 
Zanimljivo je da tadašnji direk tor POA Franjo Turek Kestnerov iskaz navodno nije proslijedio Dr žavnom tužilaštvu Hrvatske, koje ovih dana po tom pitanju prvi put službeno komunicira s antimafijaškim tužilaš tvom u Bariju. Novi detalji iz istrage o Pukanićevom atentatu u vezi su upravo s Kesnerom, tvrdi Jutarnji.
Kako list saznaje, poslije nedavne posjete Bariju, pred stavnici hrvatskog tužilaštva sve su uvjereniji da iza posljednih ubistava u Zagrebu stoji jedan zločinački um. Za konačni završetak istrage biće pre sudna saradnja srbijanske i crnogorske policije. Na tome će, prema saznanjima Jutarnjeg insistirati i italijanska anti mafijaška kancelarija u Bariju.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

STRATEŠKI INVESTITORI U DOBA PANDEMIJE: Ko kome pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada, NKT, ljekari, svi se do neba zahvaljuju na  poklonima nekolicine stranih investitora. Neka i red je. Ali da vidimo ko je prvi počeo sa darivanjem. Ko je poklanjao ono najvrjednije što ima. Odvajao dio po dio svoje obale

 

Premijer Duško Marković lično se obratio vodećim stranim investitorima u Crnoj Gori sa molbom da priteknu u pomoć crnogorskom zdravstvu u vrijeme pandemije virusa korona i pošalju, u okviru svojih mogućnosti, novac, deficitarnu robu,  medicinsku i zaštitnu opremu. Na ljubazan poziv premijera, možda i opomenu, investitori su se odazvali, krenule su donacije, jedna od druge bogatija. Najprije je egipatski biznismen Samih Saviris, vlasnik švajcarske kompanije Orascom Development, zakupac poluostrva Luštica, uplatio pola miliona eura na račun Nacionalnog koordinacionog tijela, što je najveći iznos pojedinačne uplate  od početka epidemije koja je zahvatila Crnu Goru.

Nedugo potom, krenula je pomoć iz Grčke i Ujedinjenih Arapskih Emirata za koju se pobrinuo grčki biznismen Petros Statis, vlasnik Universal Capital banke, poznatiji kao rukovodilac kompanije Adriatic properties, zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer i vlasnik nekoliko medija u Crnoj Gori.  Statis je pripremio preko 3,5 tone medicinske opreme koja je avionima dopremljena u Podgoricu. Bogati poklon vrijedan 1,5 milion eura sadržao je na stotine hiljada zaštitnih maski i rukavica koje nedostaju  zdravstvenim ustanovama, ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima, svima onima koji se nalaze na prvoj liniji odbrane od opasnog virusa. O građanima da ne govorimo, zaštitnih maski i rukavica nema u slobodnoj prodaji i ne zna se da li će ih i kada biti.

U nadahnutom propratnom pismu darodavca Petrosa Statisa, upućenom NKT-u navodi se kako „Crna Gora nije sama i nije mala. To je nacija sa puno prijatelja koji je vole i poštuju svuda, posebno u vrijeme kada joj je potrebna pomoć“.

Među donatorima medicinske opreme pominju se i drugi investitori, vlasnik Hotela Maestral Pol Pua, zatim bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra, te pojedini domaći tajkuni, kojima je premijer uputio javnu zahvalnicu.

Crna Gora zaista nije mala. Dala je ona mnogima mnogo više nego što dobija sada kad joj je najteže. Sve ono što je lijepu državicu na obali Jadrana krasilo, njene prirodne i izgrađene vrijednosti kojima je privlačila milione turista iz cijelog svijeta, davala je neštedimice drugima. Pod iznimno povoljnim uslovima.

Mnogi su se tek u ovoj maloj Crnoj Gori naprasno obogatili, postali biznismeni i tajkuni sa vrtoglavim ciframa na svojim računima u svjetskim bankama, sa vrijednom imovinom koju su ovdje na volšeban i privilegovan način stekli. A nešto se baš oni  ne javljaju da pomognu i da dio odnijetih vrijednosti i blaga povrate za spas domovine. Razgrabili su hotele, raskopali i uništili obalu, izgradili solitere, stanove, apartmane, novac iz zemlje iznijeli, takse i poreze nisu plaćali, ali ih nema da pomognu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TESTIRANJE LJUDSKOSTI: Čovjek je čovjeku čovjek

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija virusa COVID19 je otkrila i ono najljepše lice Crne Gore. Plemenite ljude

 

,,Spisak nas dovodi do Marte. Zovemo je da nam objasni kako da stignemo do nje. Stariji glas, peti sprat, nema lifta. Čeka nas pred vratima. Oči su joj suzne, glas drhtav, ali skriva svoje olakšanje. Trčimo niz stepenice da nastavimo dalje. Tek naša leđa čuju prvi jecaj. Plače li Marta jer danas neće biti gladna ili što zna da je neko čuva? Ne znam. Znam da je svaki sljedeći džak ona nosila umjesto mene“. Tako govori za Monitor 24-godišnji Petar Šćepanović, volonter Crvenog krsta Crne Gore (CKCG), o dobrotvornoj akciji koju će pamtiti čitav život.

Puno je ovakvih priča tihih heroja otkako je proglašena epidemija virusa COVID19 u Crnoj Gori. ,,Tokom proteklih nedjelja, različitim vidovima asistencije obuhvaćeno je 4.750 porodica i pojedinaca, podijeljeni su humanitarni paketi za 2.900 najugroženijih porodica, volonteri su obavili nabavku ili druge obaveze za 950 osoba (starijih, hroničnih bolesnika, osoba sa invaliditetom i onih u izolaciji), dok je psihosocijalnu podršku dobilo 900 osoba”, kažu iz Crvenog krsta.

Ovakva dramatična vremena uvijek neko obilježi svojom nesebičnošću. Postane moralni svetionik. Divljenje javnosti izazvali su  nesebični gestovi Hajriza Hačka Brčvaka, Bjelopoljca koji je imetak stekao dugogodišnjim mukotrpnim radom u Njemačkoj. On je Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti za borbu protiv korona virusa donirao 100.000 eura, a bolnicama u Bijelom Polju, Podgorici i Baru još 183.000 dolara i time im obezbijedio potrebnu medicinsku opremu: 250.000 maski, 1.000 zaštitnih odijela, 100 aparata za mjerenje temperature i pet hiljada pakovanja medicinskih rukavica. Nije se zaustavio na tome, pa je još 3.000 eura odvojio i za pomoć opštini Tuzi, gdje je, pored Podgorice, registrovan najveći broj oboljelih od korona virusa. Crnoj Gori poklonio je  čak i 24 respiratora.  Ukupno, darovao je  oko 800.000 eura. Među njegovim izjavama izdvojila se i ova: ,,Treba pomoći svojoj zemlji u ovim teškim trenucima. Tako se patriotizam i dokazuje”.

Da doprinesu svojim radom na zanimljiv način dosjetili su se i iz firme 3D Soba. ,,Pratili smo šta se dešava u Italiji i prilikom prelistavanja portala vezanih za 3D štampu, primijetili smo da je grupa inžinjera uspješno projektovala i odštampala ventile za respiratore koji su potrebni italijanskim bolnicama. Kako je taj ventil postavljen na internetu sa licencom open source, moje kolege su preuzele taj model i prilagodile ga našim štampačima. O novitetima u 3D štampi i mogućnosti proizvodnje zamjenskih djelova, obavijestili smo Nacionalno koordinaciono tijelo, naglasivši da naše resurse mogu koristiti u borbi protiv virusa COVID19”, kaže Miloš Grbović iz te firme.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK SMRT VREBA NA ULICAMA: A ostavki i smjena nigdje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od početka godine od upotrebe vatrenog oružja i eksplozivnih naprava život je izgubilo osam osoba. Još troje državljana Crne Gore je u istom periodu ubijeno u zemljama regiona. Nadležni broje, spore se o motivima i odbacuju  odgovornost za nastalo stanje. Zato iz kuća izlazimo na vlastitu odgovornost

 

Više od sedmice  bez ubistva. Registrovali su to i nadležni. “Svi smo živi jutros u Crnoj Gori, to je najbitnije”, konstatovao je glavni Specijalni tužilac Milivoje Katnić na ovonedjeljnom presu.  Tu se, na podsjećanje jednog od prisutnih policajaca, pohvalio: „Sinoć smo spriječili jednu likvidaciju… Bilo je planirano da vozilo bude dignuto u vazduh, ali će oni opet sjutra veče pokušati, vjerovatno, i sve tako  redom”.

Katnić i njegovi saradnici nijesu otkrili više detalja o tom događaju ali se već narednog  jutra u medijima spekulisalo da je u Baru, ne prvi put, spriječena likvidacija visoko pozicioniranih članova kriminalnog klana koji, nakon smrti njegovog brata Luke, predvodi Jovan Đurović. Ko, kada, kako i zašto – te detalje za sada ne otkrivaju ni dobro informisani izvori bliski policiji/tužilaštvu. Ili to više nije ni važno u zemlji u kojoj su krvavi mafijaški obračuni postali – ali doslovno – dio svakodnevice. Priča za jedan dan.

Nešto ranije, početkom ove sedmice, obaviješteni smo o hapšenju Kotoranina  Nikole Mršića. On je u Srbiji priveden po Interpolovoj potjernici koju je za njim raspisala ovdašnja policija, zbog sumnji da je u septembru 2017, na pomoćnom stadionu Bokelja hicima u potiljak usmrtio fudbalera Gorana Lenca i pokušao da ubije Milana Jovićevića. Zločin je,  iste večeri, stavljen u kontekst obračuna zaraćenih kotorskih narko klanova, dok je iz policije tada javljeno  kako je Mršić saslušavan i nakon ubistva Srđana Vlahovića i paljenja diskoteke Maksimus 2016. godine.

Onda je iz Požege, gdje su Mršiću stavljene lisice na ruke, da se poslužimo žargonom crne hronike, stigla vijest da se odbjegli Kotoranin zapravo  predao policiji. Nakon što je mu se tokom boravka u Kraljevu učinjelo da ga nadgledaju i prate neke njemu nepoznate osobe. Imajući ideju kako bi se ta priča mogla završiti, Mršić je uhvatio taksi i zaputio se na jedino sigurno mjesto koje mu je u tom momentu bilo na pameti. U policijsku stanicu.

Nove priče potiskuju stare. Tako je već u zaborav pala prošlonedjeljna rasprava između Uprave policije i Specijalnog tužilaštva na temu da li su Cetinjani Andrija Gazivoda i Petar Muhadinović, ubijeni u Prijestonici sredinom februara u dva odvojena i brižljivo planirana napada, bezbjednosno interesantna lica pa samim tim i, na neki perverzan ali odomaćen način, očekivane žrtve rata kavačkog i kotorskog klana. Ili je riječ o običnim, normalnim građanima, civilima,koji nemaju nikave veze sa kriminalnim aktivnostima, mada se – kao i većina punoljetnih stanovnika Crne Gore – poznaje a možda i druguje sa osobama koje su prešle na onu stranu zakona.

“Istina je, to sva policija crnogorska zna i ja to ne krijem, on (Andrija) se kao momak družio sa neka dva momka koji su imali problem“, ispričao je Vijestima  Vaso Gazivoda, otac ubijenog mladića, poznatog podvodnog ribolovca i aktiviste za očuvanje prirode. „Njegov je najveći grijeh to što je majku jednog od tih momaka povezao na Kosovo da vidi svog sina…“, rekao je Gazivoda precizirajući da je to bila majka Vukana Vujačića, Cetinjanina koji se od sredine 2018.  nalazi u zatvoru na Kosovu, dok ga ovdašnja policija i tužilaštvo potražuju zbog sumnji da je učestvovao u  ubistvu Cetinjanina Radomira Đuričkovića, krajem 2016. Riječ je o još  jednom od zločina koji se  pripisuju aktuelnom ratu narko klanova.

Prethodno je Igor Popović, šef cetinjskog Odjeljenja bezbjednosti (Prijestonica nema Centar bezbjednosti, već se aktivnostima tamošnje policije upravlja iz CB Podgorica) na sjednici lokalnog parlamenta saopštio kako su njihovi sugrađani stradali u sukobu organizovanih kriminalnih grupa. Tu informaciju osporio je Milivoje Katnić. „Ova lica nijesu bila ni interesantno bezbjednosna lica, a kamoli da su bili članovi organizovanih kriminalnih grupa. Za to nemamo saznanja. To sada ne znači ništa, ali znači da se to tako ne može saopštiti”. Da nije riječ o nečijem lapsusu, ili nesporazumu, potvrdio je šef Sektora kriminalističke policije Enis Baković. On, vjeruje Popoviću: “Naša operativna saznanja govore da se radi o posljedici sukoba organizovanih kriminalnih grupa”.

U koju od ovih izjava možemo povjerovati? I, još važnije, na osnovu čega?

Možda se tužioci i policajci spore o karakteru zločina koje zajednički istražuju, kada već nijesu u stanju da ih spriječe, ali im je zajedničko da ne razmišljaju o vlastitoj odgovornosti i, eventualno, ostavci. Katnić najavljuje kandidaturu za novi mandat glavnog SDT. Ni Baković neće dobrovoljno odstupiti sa povjerene funkcije, pošto je, kaže, „spreman da se bori sa problemima“. Slično razmišlja i njegov pretpostavljeni, direktor Uprave policije.

„Policija može i mora proaktivnim djelovanjem obeznijediti efikasne odgovore izazovima kriminala“, lucidno  podučava Veselin Veljović nakon ubistava na Cetinju. Potom se osvrnuo i na kritičare: „Povremeno kritizerstvo u neutemeljenim ocjenama rezultata policije prihvatamo kao propratne pojave i nećemo ih komentarisati“. Slično razmišlja, i ministar MUP Melvudin Nuhodžić. Govoreći u parlamentu on je pokazao razumijevanje za „opravdanu uznemirenost i zabrinutost građana“, da bi potom poslanike ali i građane podučio kako je „za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala  neophodna je koordinacija svih državnih organa“. Eto.

Tako se to radi u zemlji od nepunih pola miliona punoljetnih građana (mnogi konače na nekim bogatijim i bezbjednijim mjestima) u kojoj je od početka godine od upotrebe vatrenog oružja i eksplozivnih naprava život izgubilo osam osoba. Uz još toliko lakše i teže ranjenih. Troje državljana Crne Gore u istom periodu ubijeno je u zemljama regiona (Srbija i Grčka), pred porodicama, u novim obračunima povezanim sa trgovinom narkoticima. Nadležni  broje, spore se o motivima i odbacuju  odgovornost.  Zato iz kuća izlazimo na vlastitu odgovornost. Zahvalni što smo i ovog  jutra osvanuli živi i zdravi.

 

Kadrovska vrteška

Ako je neko zaboravio: Veselin Veljović je bio prvi direktor UP (Zakon o policiji iz 2005.). Policija je tada izbrojala da u Crnoj Gori postoji sedam kriminalnih grupa. A danas ih ima , pa vidite i sami. Uglavnom, Veljović nije reizabran na konkursu za direktora UP 2009. godine, kada je o tom izboru odlučivao kabinet premijera Igora Lukšića.

Aktuelni premijer Duško Marković ocijenio je tada da je Veljović „vrlo profesionalno” obavljao svoju dužnost, i da su „razlozi njegovog odlaska političke prirode”. Zato je vjenčanom kumu omogućio da se vrati u fotelju direktora UP nakon što je dotadašnji direktor Slavko Stojanović podnio ostavku. Stojanovi je sa funkcije odstupio prije dvije godine (31. mart 2018.), skupa sa tadašnjim načelnikom CB Podgorica Jovicom Rečevićem, nakon što su u Glavnom gradu za tri dana izvršena tri profesionalna, klanovska ubistva.

Sada ostavki nema. Novi ljudi, novi običaji.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo