Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Loše vijesti iz svijeta

Objavljeno prije

na

Istorija crnogorskog turizma ne pamti situaciju poput ove u kojoj se turistička privreda Crne Gore našla na pragu turističke sezone 2009. Turističke agencije i turoperatori, koji se bave prodajom turističkih aranžmana, na početku predsezone gotovo da ništa nijesu prodali i još ne znaju kako će se prodaja hotelskih kapaciteta i privatnog smještaja u toku narednih mjeseci odvijati. Situacija je do te mjere dramatična da mnogi učesnici u lancu prodaje i pružanja turističkih usluga tvrde, ukoliko se nešto konkretno ne učini u narednih petnaestak dana, ovogodišnja sezona doživjeće punu propast. Velika martovska turistička berza u Moskvi, čiji efekti u velikoj mjeri određuju uspjeh nastupajuće turističke sezone na Crnogorskom primorju protekla je u znaku globalne ekonomske krize i smanjenog interesovanja za putovanja u druge zemlje. Ta zainteresovanost bila je daleko manja za turistička mjesta u Crnoj Gori u odnosu na ostale turističke destinacije u svijetu. RUSI NEĆE DOĆI: „Ovogodišnja turistička berza u Moskvi ličila je na onu iz 1999. godine kada je počelo bombardovanje SRJ i kada su poslovni partneri dolazili na naš štand da iskažu žaljenje i solidarnost,” kaže vlasnik vodeće domaće agencije koja radi sa ruskim tržištem. On, kao i ostali vlasnici turističkih agencija koji su bili sagovornici Monitora za ovaj tekst, želi anonimnost, pod izgovorom da nije baš zgodno biti donosilac loših vijesti. A one su u ovom trenutku za domaći turizam veoma loše.

Vodeće emitivno tržište crnogorskog turizma nekoliko godina unazad bilo je upravo rusko. Najezda turista iz daleke Rusije sada je već prošlost.

Rusi ove godine u tako velikom broju neće doći!

Razloga za to ima više. Od aktuelne finansijske krize, preko visokih cijena usluga koje ne prate ponuđeni kvalitet, pa sve do sistemskih i strateških grešaka crnogorske turističke privrede.

Posjeta paviljonu na kojem je izložena turistička ponuda Crne Gore, bila je neuobičajeno slaba, interesovanje za odmor na Crnogorskom primorju malo ili nikakvo, obavještavaju turoperatori.

Crnogorski štand bio je nešto veći nego prošle godine, a glavna privredna grana Crne Gore zvanično je bila zastupljena na nivou direktora NTO Saše Radovića i predstavnika lokalnih turističkih organizacija i rijetkih hotelijera.

Nije se pojavila ni jedna nova agencija na berzi u Moskvi koja bi željela da u lepezu svoje ponude uključi i Crnu Goru, kažu naši sagovornici. Nijesu došli ni svi dosadašnji partneri.

U Rusiji posluje na hiljade turističkih agencija, samo u Moskvi ih ima oko 5.000 jer je ova zemlja izuzetno veliko i značajno emitivno tržište. Turistički proizvod Crne Gore na ruskom tržištu prodaju tri domaće i oko desetak ruskih agencija. Jedna od agencija iz Budve, inače najprisutnija na ruskim elektronskim portalima, nije prodala gotovo ni jedan aranžman za ljetovanje na crnogorskoj rivijeri..

Koliko je situacija ozbiljna, može se prosuditi i po tome da je dosadašnja praksa rada na tržištu organizovanog putovanja, odmora i ljetovanja bila takva da je prodaja aranžmana kretala najkasnije u novembru, ugovori s turoperatorima konačno se zaključivali u januaru. Ove godine 1. aprila prodaja je gotovo beznačajna, bez jasne projekcije za naredne mjesece.

SVI ČEKAJU FIKS: Globalna finansijska kriza unijela je strah kod turoperatora od budućih dešavanja i promijenila uobičajenu praksu rezervacija i kupovine raspoloživih kapaciteta. Po prvi put se dešava da niko od stranih turoperatora neće da uđe u fiksni zakup kapaciteta po modelu puno za prazno, po uhodanoj šemi iz proteklih godina.

Fiksnog zakupa ove godine nema. I hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja potpuno su zatečeni novonastalom situacijom. Sve rezervacije idu na upit. Do sada su se hotelski kreveti i privatne vile izdavale tako što bi agencija uzimala kapacitete na određeni period i plaćala vlasniku puni dogovoreni iznos, bez obzira na to da li bi uspjela da ih proda i dovede goste. To je mnogima omogućavalo lagodan izvor zarade.

Na osnovu takvog poslovanja građani su podizali kredite i zidali nove i nove vile, ponešeni navalom turista iz Rusije. Sada su dovedeni u veoma tešku situaciju, turista neće biti čak ni 10 odsto od posjete iz prethodnih godina, a treba vraćati dospjele kreditne obaveze.

Ruski turoperatori su uzimali mahom fiksni zakup i obezbjeđivali kapacitete na više mjeseci jer je potražnja za Crnom Gorom bila velika. Domaći hotelijeri, međutim, napravili su niz strateških grešaka jer su u toku tog zakupa enormno povećavali cijene usluga, računajući da bogato rusko tržište može sve to da proguta.

Takozvani fiks za Ruse bio je skuplji od alotmanskih cijena za zapadno tržište. Što je nedopustivo u ovom poslu! To je kao posljedicu imalo povećanje cijena za turiste iz evropskih zemalja, pa je Crna Gora uskoro postala vrlo nekonkurentna na tom tržištu.

Primjera radi, prosječna alotmanska cijena jednog polupansiona u hotelu na budvanskoj rivijeri kod jedne od agencija koje rade s tržištem zapada, iznosi nevjerovatnih 70-80 eura!

Elitni hoteli kod komšija u Hrvatskoj, poput Kroacije u Cavtatu, daleko su jeftiniji od naših istog nivoa, ističu vlasnici agencija.

Zanimljivo je da svi vlasnici turističkih ležajeva, kako hotelskih tako i u privatnim vilama i apartmanima, i pored drastičnog smanjenja potražnje, čekaju taj fiksni zakup. Na kraju će pristati na alotmansku vrstu prodaje, pa čak i na časnu riječ, ocjenjuju u agencijama. Turističke radnike polako hvata panika od nastupajuće sezone. Ukazuju na potpunu Nezainteresovanost Vlade, koja je morala reagovati s odgovarajućim mjerama za spas dezorganizovane turističke industrije.

BRZO PRESTROJAVANJE: Istovremeno, vlade susjednih turističkih zemalja prave razne strategije i planove za prevazilaženje zlokobne situacije, ukidajuvize, takse, organizuju debate uz učešće vodećih stručnjaka, hotelijera i ugostitelja. Premijer Hrvatske tokom posjete Srbiji poziva njene građane na odmor u Dalmaciju, gdje su do juče bili gotovo nepoželjni. Kriza je jača od mržnje. Kod nas se po ovom pitanju ništa ne događa. Osim što se tu i tamo oglase potparoli nadležnih državnih institucija.

Ključna stvar u ovom trenutku je pravovremena reakcija. Mnogi turoperatori prave specijalne ponude u posljednji čas, sa sniženim cijenama usluga i mnogim drugim pogodnostima. Koga nema na tim spiskovima – taj je zasigurno propao.

Crna Gora je preskupa, ističu turoperatori i procjenjuju da će prodaja u Rusiji i na drugim tržištima teško ići ukoliko se zadrže cijene smještaja i usluga iz prošle godine. Ne treba izgubiti iz vida da je ruska nacionalna valuta zabilježila pad od oko 37 odsto u odnosu na euro, za koliko je i turistički aranžman postao skuplji.

Na berzi u Moskvi, međutim, daleko su bolje prošle agencije koje su prodavale Tursku, Egipat, Grčku ili Bugarsku koja je u prošlogodišnju sezonu ušla sa 200 novih hotela!

Hotelijeri u Crnoj Gori trebali bi izaći s korigovanim cijenama. Neka se uporede sa cijenama usluga na destinacijama koje odvlače turiste, sugeriraju u agencijama.

Broj turista u svijetu uglavnom je isti dok je sve veći broj zemalja koje nude nove kapacitete i raznovrsnu uslugu, tako da ljudi imaju veliki izbor.

Turistička sezona 2009. predstavljaće pravu prekretnicu za turističku privredu. Preživjeće oni koji su dobri i koji mogu brzo da se prilagode, ocjenjuje većina naših sagovornika.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo