Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ćutanje kao sudbina

Objavljeno prije

na

Crnogorski studenti obilježavaju 4. april kao svoj dan. Isto kao i studenti Univerziteta u Beogradu – u znak sjećanja na ubijenog studenta prava Žarka Marinovića. Marinovića je ubila policija tokom generalnog štrajka studenata Beograda, Zagreba, Ljubljane, Skoplja i Subotice, koji je organizovan 1936. godine zbog fašizacije zemlje. Crna Gora tada nije ni imala univerzitet. Dan studenata ostao joj je kao nasljeđe iz bivše SFRJ. Crnu Goru je zaobišao talas studentskih demonstracija 1968, kada se cijeli svijet digao na noge tražeći slobodu i pravdu. Ni poslije toga nije zabilježeno da su učestvovali u nekim značajnijim društvenim događajima. A prilika je bilo napretek. Predsjednik Saveza studenata Davor Ćorić kaže da je pitanje o bunama i protestima studenata – ispolitizovano. ,,Misija naše organizacije je pokretanje inicijativa za donošenje ili promjenu zakonskih propisa od interesa za studente, kao i uređenje i sprovođenje studentskih programa iz oblasti visokog obrazovanja”, objašnjava Ćorić za Monitor.

Ćorić kaže da nije tačno da studenti nikada nijesu protestovali – žalili su se zbog ukidanja aprilskog roka, zbog načina i termina definitivnog prelaska na Bolonjski proces i u još nekoliko slučajeva, koji medijima nijesu bili interesantni.

Sudbina studenata, po riječima Ćorića, ne zavisi od njih samih. Krivci su i roditelji i profesori, i činovnici po raznim ministarstvima.

,,Da li oni omogućavaju mladim ljudima da nešto mijenjaju? Zar sadašnje stanje nije najviše posljedica dešavanja od prije 20 ili 30 godina, čiji su učesnici današnji profesori, novinari, doktori i političari? Očekujete da danas Savez studenata Crne Gore pozove na pobunu studente, uprkos finansijskoj situaciji roditelja i pritiska u društvu? Najlakšeje okriviti studente da su pasivni i nezainteresovani.Da li je krivica samo studenata i studentskih organizacija? “, pita se Ćorić.

Tvrdi da studentske organizacije nemaju veze sa politikom. ,,Političarima, bez obzira na opredjeljenja ili stranačku pripadnost, vrata su uvijek bila zatvorena i zato nemamo bilo kakvu saradnju sa bilo kojom strankom ili političarem. Vjerovatno bi imali mnogo više mogućnosti i benefita da sarađujemo sa političkim organizacijama i da se više bavimo temama izvan studentske problematike”

Postoje razni benefiti. Jedan od Ćorićevih prethodnika Goran Jevrić, koji je godinama bio na čelu studenata, sada je visoki funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista. U civilizovanim zemljama mladi ljudi i univerzitet su pokretači promjena. Sociolozi kažu da je u duhu mladog čovjeka da se bori sa nametnutim i stvarnim autoritetima – roditeljima, profesorima i da se tako stvara kritička masa društva. Stručnjaci ukazuju da u Crnoj Gori postoji odsustvo tradicije kritičke misli i kulture progresivnog organizovanja koje je tek u nastajanju.

Andrej Milović, student, za Monitor kaže da studenti računaju da će se zaposliti preko veze, bilo da se radi o državnoj ili privatnoj firmi, zato, jednostavno, ne žele da se zamjeraju. „Iako završavam fakultet koji se odnosi na državnu administraciju I evropske integracije, znam da, i pored slabih administrativnih kapaciteta od kojih naša država pati, neću moći da se zaposlim zbog svog kritičkog stava prema ovoj politici koja nas je usporavala posljednjih 20 godina i nastavlja da usporava”, kaže Milović, koji je sakupljao potpise u znak podrške profesoru Milanu Popoviću. Dodaje da je spreman da plati cijenu, ali i da je pitanje koliko je studenata spremno na takav korak. „Bojim se, jako malo. Studenti se bune samo pojedinačno, tj. u pojedinačnim slučajevima koji ih ugrožavaju, ali kolektivno ne”. Ivica Todorović, jedan od najistaknutijih u studentskim organizacijama, tvrdi da je nakon slučaja Popović Studentsko vijeće Pravnog fakulteta bilo pod pritiskom raznih političkih partija – ,,čime su pokušali da prikupe političke poene, a ne da pokažu brigu”. Todorović predstavlja studente crnogorskog Univerziteta iako je u prvostepenom postupku osuđen na kaznu zatvora, jer je nakon jedne televizijske emisije tukao svog kolegu.

Svoj dan, naslijeđen iz vemena komunizma studenti će obilježiti – prigodno. Biće tribina i okruglih stolova o zapošljavanju studenata i njihovim pravima, ali i takmičenja u košarci i fudbalu. Možda je u tome odgovor na pitanje koje je postavio profesor Filip Kovačević – ko su mladim ljudima danas uzori? Če Gevara i Frojd? Ili lokalni tajkuni koji imaju podršku osoba sa one strane zakona. Uostalom, mnogi su ovdje počeli u studentskim organizacijama. A i vole košarku.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo