Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Povratak domaćoj obali

Objavljeno prije

na

Ivan Erdevički, inženjer brodogradnje i dizajner jahti svjetskog ranga, rođeni je Novljanin, kojeg je nostalgija vratila domaćoj obali. Njegovo ime može se naći u gotovo svim prestižnim nautičkim časopisima, koji se bave novim brodovima, posebno jahtama, inovacijama i savremenim dizajnomu brodogradnji.

OSVJEŽENJE: U svom vankuverskom projektnom birou Naval Architecture & Yacht Desing inc završio je 65 raznih projekata, a po njegovim nacrtima, sagrađeno je više od 75 brodova. Erdevički posjeduje široki spektar svjetske klijentele, koja dolazi iz SAD-a, Kanade, Italije, Grčke, Hong Konga, Rusije itd. Produkcija ovog biroa u stalnom je porastu, a danas iznosi čak dvadesetak plovila na godinu, od ekskluzivnih mega jahti do vatrogasnih brodova i specijalnih plovila za potrebe obalne straže i ratne mornarice. Otvaranjem biroa u Herceg Novom prije tri godine i prelaskom na evropsko tržište, ovaj uvaženi svjetski dizajner, donosi osvježenje i na crnogorsko tle. Bez obzira na sve kompjuterske I tehničke pogodnosti u projektovanju, svaki njegov dizajn započinje skicama izrađenim slobodnom rukom. Pri tom koristi letvice s tegovima i krivuljare, baš kao što su to radili projektanti prije sto godina. Po njemu, to je jedini pravi način da osjeti liniju uzvoja palube ili proporciju trupa, nadgradnje, poziciju kobilice i samog broda kao skulpture. Nakon tako odrađenog rješenja, prelazi za računar. Sredinom devedesetih u SAD-u dobio je šansu da radi u projektnom birou za mega jahte i to u Sjevernoj Karolini. Tada je prvi put iskusio gorku realnost rada u projektnom birou I shvatio da ima mnogo da nauči da bi projektovao brod.

KREATIVNOST: U Sjevernoj Karolini ostao je tri godine, a nakon toga se preselio u Sijetl da radi u prestižnom projektnom birou brodogradilišta mega jahti Delta Marine Industries. Kasnije se seli u Vankuver. Njegov prvi samostalni dizajn bila je 20-metarska aluminijska ekspedicijska jahta na jedra. Za vrijeme tog iscrpljujućeg rada u brodogradilištu, radeći često po čitavu noć da bi preko dana nastavio redovne obaveze na poslu, njegovi prvi projekti bili su manji radni i vojni brzi patrolni brodovi. Ubrzo je dobio priliku da se dokaže na nekoliko idejnih rješenja dizajna većih jahti na motor i jedra. ,,Egzotičnost jaht dizajna, po mom mišljenju, leži upravo u neraskidivoj vezi umjetnosti i nauke. Taj posao zahtjeva izuzetnu kreativnost i beskompromisni inženjering u isto vrijeme”, objašnjava Erdevički, tvrdeći da je u njegovom zanatu najvažnije „dobro oko”! S tim se čovjek, kaže, ili rodi ili ne. Sigurnost i pouzdanost uvijek imaju prednosti nad stilistikom i tu sam beskompromisan. „Suštinski, uvijek težim da zadržim jednostavnost. Bez obzira na to što sam strastveni ljubitelj jedrenja, interesuju me sve vrste brodova. Pravi je izazov prilagoditI dizajn funkcionalnosti i zahtjevima klijenta a da uz to još izgleda intrigantno i sa stilom”, kaže Erdevički.

EKSTRAVAGANCIJA: Ubjedljivo najuspješniji i najkomplikovaniji od svih radnih brodova do sada isprojektovanih u njegovom birou je polu-robot brod nazvan Sea Fox (morska lisica), namjenjen za vojne i civilne zadatke osmatranja, diverzantske akcije, presrijetanja, spašavanja na moru i mnoge druge aplikacije, navođen s daljine ili direktnim rukovanjem. Brod je opremljen najnovijom opremom za noćna osmatranja, kamerama, antenama, a uz to je malo vidljiv za radar. Najponosniji je na projekat 35- metarske aluminijske jahte na jedra Durabo 110, koji je ultra-moderan brod sa samostojećim karbonskim jarbolima i nekim jedinstvenim rješenjima sistemima, trenutno u izgradnji u Vankuveru. Do sada je imao dva klijenta s područja bivše Jugoslavije. Riječ je o jahti na jedra od 18 metara i spasilačkom brodu od 12 metara, koji je trenutno u izgradnji u Navar marini u Tivtu. Volio bi dobiti šansu da isprojektuje veću jahtu za klijenta s ovih prostora. No, nepostojanje uslova za to, ne čini ga ravnodušnim. Trenutno radi na nekoliko projekata kao što su 45-metarska motorna jahta koja je u fazi izgradnje, 35-metarski jedrenjak sa dva jarbola, manja regatna jedrilica od 7,5 metara, kanu od 40 metara i nekoliko novih idejnih rješenja za ultra moderne motorne jahti od 40 do 75 metara. Cijene zavise kako od veličine broda, tako i od razine luksuza. Za orijentaciju, prosječna motorna jahta od 35 metara, rađena po narudžbi, košta između devet i 12 miliona eura, i to pod uslovom da se radi u nekom evropskom brodogradilištu, dok one najekskluzivnije koštaju i do 200 milona eura.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo