Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NATO klopka

Objavljeno prije

na

Tema ulaska u NATO, većinski nepopularna u crnogorskom javnom mnjenju, iz marketinških razloga je skinuta iz špica izborne kampanje koalicije Za evropsku Crnu Goru-Milo Đukanović. Ali, rezultati parlamentarnih izbora na mala vrata mogli bi nas direktno odvesti u NATO. Opciju da se, mimo posebnog referenduma, u Skupštini odlučuje o zahtjevu za prijem u NATO, zvaničnici vladajuće koalicije nikada nijesu isključivali. Krajem godine usvojeni su dokumenti Strategija nacionalne bezbjednosti i Strategija odbrane u kojima je naznačeno da je „strateški cilj Crne Gore da, u najkraćem mogućem roku, postane punopravni član NATO-a”. Uprkos različitim (samo)definicijama, od vojno-političkog do političko-vojnog saveza, NATO je od svog osnivanja 1949. do danas, u opisu posla, imao jednu glavnu funkciju – rat. Lord Izmaj, prvi generalni sekretar, geopolitički smisao NATO-a je formulisao čuve nom maksimom: „Držati Amerikance u Evropi, Ruse van Evrope, a Njemce pod kontrolom”. Do 1990-ih NATO je, na osnovu člana 5 Vašingtonskoga ugovora (osnivački akt), kao odbrambeni savez bio ovlašćen za rat samo na teritoriji država članica (area). Teritorija rata i misija za NATO, tokom sukoba na Balkanu, trajno je redefinisana i proširena van tog područja (out-of-area), a od 2001. čak do Avganistana. RAT I MIR: Za mnoge u Crnoj Gori slabo razumljiva procedura pristupanja NATO-u, koja će se jednog dana možda ispostaviti kao svršen čin, u punom je zamahu.

Nakon što je krajem 2006. primljena u Partnerstvo za mir, Crna Gora sada iščekuje odgovor na zahtjev da dobije Akcioni plan (MAP), čime bi postala neposredan kandidat za članstvo. MAP zahtjev je novembra prošle godine podnio Milo Đukanović.

Zaklinjanje u NATO Đukanović je ponovio 9. marta – ne na domaćem terenu, svojim biračima – već u Briselu, pred Sjevernoatlantskim savjetom (NAC). ,,NATO je impresioniran napretkom Crne Gore”, saopštio je Đukanović nakon susreta sa ambasadorima NAC-a. Manje impresionirani bi mogli biti svi koji vjeruju da približavanje NATO-u, čak i u procesu pristupanja, neće značiti da NATO propisuje, zapravo naređuje, za Crnu Goru poželjan profil ne samo za odbranu i oružane snage, već i za političke i društvene prilike, finansije, bezbjednost i spektar pravnih pitanja.

Što bi to u praksi moglo da znači? U svojoj istoriji, NATO je, uprkos kolokvijalnim izgovorima, uvijek davao prednost strateškim interesima; tolerisao je i zemlje članice koje su – poput svojevremeno Španije, Portugala, Grčke i Turske – na vlasti imale protofašističke i vojne diktature.

Na kratak rok, međunarodni nadzor, makar i od NATO-a, nad aktuelnim procesima u Crnoj Gori – u kojoj je, iza paravana ustavnih sloboda, opstao modifikovani jednopartijski sistem – možda i ne izgleda sasvim neprivlačan; ali, dugoročno posmatrano, članstvom u NATO-u, Crna Gora bi samo na papiru zadržala bazično pravo suverene države da odlučuje o ključnom pitanju – o ratu i miru.

Posljednji put se to desilo 1992. kada je Crna Gora pristupila SRJ. Odlučivanje o ratu i miru tada je faktički izmješteno u Beograd. Ministar odbrane u Vladi Crne Gore do gašenja ovoga resora 1993, u statusu „vršioca dužnosti”, bio je upravo – Đukanović. Kada je Crna Gora 1999, mimo svoje volje i uticaja, postala ratno područje sukoba NATO-a sa Srbijom, žalio se Đukanović kako nema poluge odlučivanja o ratu i miru.

U Strategiji nacionalne bezbjednosti sada piše da ,,Crna Gora dijeli strateški pristup izazovima, rizicima I prijetnjama po nacionalnu bezbjednost koji su definisani strateškim dokumentima NATO-a”. To znači da će se Crna Gora obavezati na učešće u sadašnjim i budućim NATO ratovima I misijama daleko od rodne grude, ne s a m o na teritoriji država članica u Evropi i Sjevernoj Americi, nego i u NATO out-of-area operacijama bilo gdje na zemaljskoj kugli. Istovremeno, teritorija Crne Gore – pri bilo kojem obliku i intenzitetu takvih NATO angažmana – postala bi, po međunarodnom ratnom pravu, za protivničku stranu područje s legitimnim metama napada i/ili odmazde.

boro-vucinicSLUČAJ AVGANISTAN: Involviranje u avganistanski konflikt, u okviru misije ISAF, Crnoj Gori će pred Briselom biti prvi test lojalnosti u oružju. Nemoguće je u Avganistanu, gdje se tokom posljednjih sto godina neprekidno smjenjuju ciklusi ratova i haosi krvavih diktatura, ustanoviti realne izazove, prijetnje i rizike po bezbjednost Crne Gore. Citirana Strategija nacionalne bezbjednosti uopšte ne pominje ni Avganistan ni lov na utvare Al Kaide po bespućima Tora Bore, mada se, osim susjedstva i regiona, geografska žarišta ugrožavanja bezbjednosti Crne Gore identifikuju ,,I u širem području, naročito u području koje obuhvata Bliski istok, Kavkaz I sjevernu Afriku”!

Ministar odbrane, Boro Vučinić, objasnio je (u magazinu Partner br. 4) da bi izostajanje iz NATO out-of-area operacija ,,značilo da Crna Gora nema odgovornosti prema problemima u svijetu”. Dodatak njegovog tumačenja glasi: ,,To je nešto pomalo i u biti našeg naroda, da hoće da se bavi globalnim I velikim temama”! Za Avganistan su iz Crne Gore prvo poslati viškovi jugosloven20 petak 3. april 2009. skog pješadijskog naoružanja; sada se priprema tročlana vojno-medicinska ekipa koja će se nalaziti na aerodromu u Kabulu, a Đukanović je, tokom sastanka sa ambasadorima NAC-a 9. marta, svečano obećao kako će za Avganistan „Skupština Crne Gore uskoro odobriti i upućivanje pješadijskog voda”.

A jedan vod, sistemom tromjesečne rotacije, na godišnjem nivou predstavlja četu od 100 do 120 vojnika, dakle, po sadašnjem brojnom stanju, petinu od ukupno jedva oko 500 vojnika po ugovoru Vojske Crne Gore (VCG).

RATNI HAZARD: Uprkos osmogodišnjoj savezničkoj okupaciji, Avganistan je klasična zona ratnog hazarda gdje svakodnevno fijuču meci I detoniraju bombe; ratovanju vični ustanici gospodare ogromnim planinskim prostranstvima a napadi iz zasjeda u urbanim središtima i duž komunikacija na strane vojnike i snage marionetske vlade linije fronta čine fluidnim.

„NATO nije umoran od proširenja”, kazao je Đukanoviću 9. marta u Briselu generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer. Ali, da li je Crna Gora umorna od ratovanja za tuđe ciljeve?

U nedostatku drugog izvoznog artikla, Crna Gora bi – na paradigmi da nam je „u biti bavljenje globalnim i velikim temama” – eksportovala svoje naoružane građane; moglo bi se tvrditi i da ratovanje po bijelom svijetu doprinosi smanjenuju broja nezaposlenih.

Princip dobrovoljnosti slanja u Avganistan i druge globalne destinacije ratnih zona za pripadnike VCG, na koji se rado pozivaju domaći sikofanti izvoza topovskog mesa, ima licemjeran prizvuk; sadašnja plata vojnika po ugovoru (320 eura) od VCG je napravila ustanovu za socijalno zbrinjavanje – ukoliko se tako (ne)plaćenim vojnicima stavi u izgled da bi za tri mjeseca rizika mogli zaraditi jednu do dvije godišnje plate njihov je odgovor lako pretpostaviti. Uostalom, princip dobrovoljnosti, sada makar i teorijski dopušten, sasvim će iščeznuti kada i ako Crna Gora postane član NATO-a.

 

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo