Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Fatamorgana na Bjelasici

Objavljeno prije

na

U izbornoj trci neki od funkcionera DPS-a pošteno su se istrčali. Nisu se kao ranije vozali sa makazama u rukama otvarajući mostove, važne saobraćajnice ili tunele. Držali su govore i veličali – dio ceste, pješačku stazu, žičaru koja radi samo pred kamerama, puno manjih popravki i tek po koju lopatu ubacili u temelje davno obećane zgrade. Sve što se od javnih radova moglo iskoristiti u predizborne svrhe – vlast je iskoristila. Predstava je počela kada je početkom marta lično premijer Milo Đukanović otvorio put koji ne vodi – nigdje. Zbog ,,otvaranja” osamnaest kilometara asfalta – prije deset godina započetog puta Risan – Žabljak u Knez Laz sjatilo se puno viđenih građana. Osim Đukanovića i pratnje tamo su bili predstavnici opština Kotor, Tivat, Herceg Novi, Nikšić i Žabljak. Uz njih su bili, da ,,ovjere” radove, i službenici Ministarstva saobraćaja i Direkcije za puteve. Bilo je sve čano. Niko nije mario za to što fali još 112 kilometara asfalta da bi se spojili Risan i Žabljak. Biće još izbora.

ŠESTOSJED ČEKA ŠTELOVANJE: Predizborna kampanja je završila – baš kako je i počela. Fatamorganom.

Subota, 28. mart. Predizborna tišina. Na Bjelasici – svečano. Pokreće se nova žičara. Ne bilo kakva. Najbolja. Šestosjed – Viline vode. Bio je tu, gle slučaja, u skijaškom odijelu, i premijer Milo Đukanović. Pa ministar turizma Predrag Nenezić i Kolašinka i nekadašnja skijašica, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Crvenu vrpcu je presjekao gradonačelnik Kolašina Mileta Bulatović, uz pomoć direktorke ski centra Kolašin 1450, bivših JezerinaIvane Peković. Prekidač, kojim je žičara pokrenuta, okrenuo je Mile Šuković, predsjednik Skupštine opštine Kolašin. Svi su na snijegu slavili investiciju vrijednu pet miliona eura.

No, žičara nije potrošila mnogo struje. Tri dana kasnije ispostavilo se da žičara, zapravo, ne radi. O tome svjedoče i kadrovi koje je snimila televizija Vijesti. Prema nezvaničnim saznanjima, šestosjed uopšte nije ni radio. Samo se malo vrtio nakon presijecanja vrpce. Pred kamerama i fotoaparatima.

U Ski centru Kolašin 1450 tvrde da je još dorađuju. Čekaju austrijsku firmu da je našteluje. Onima koji su je svečano otvarali tada su u glavi bila neka druga štelovanja.

MUGOŠA PREMIJEROVIM STOPAMA: Premijeru, u revnosnom otvaranju svega i svačega, može da parira gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša. On je, primjera radi, Zećanima uoči izbora rekao da im predaje ,,savremenu saobraćajnicu sa kompletnom pratećom infrastrukturom”. A radilo se o trotoaru.

Ni Podgoričanima nije ostao dužan. Posebno je bio izdašan prema penzionerima. Njima je ,,predao na upotrebu” renovirane prostorije u centru grada, a tri dana pred izbore posjetio je i klub penzionera na Starom Aerodromu. Tamošnjim penzionerima ostala je nada da će ih darivati narednog puta. Ko preživi – pričaće.

Otvaranje renoviranog mosta Blaža Jovanovića natempirao je Mugoša, poslije brojnih odlaganja, baš pred izbore. Tog četvrtka, neposredno pred izbore, Mugoša je – pao s nogu. Prvo je ,,predao na upotrebu” vodovod Iverak u Piperima, pa označio start za izgradnju ,,bulevarske saobraćajnice” prema Golubovcima. Isti dan obišao je i radove na rekonstrukciji dva mosta – na Zeti i mosta koji spaja Malo brdo i Zagorič.

No, ni gradonačelnik nije bolje sreće od premijera. Čim je napustio gradilišta sa mostova su nestali i radnici i mašine. Ni na gradilištu vodovoda za donji plato Kuča, koje je svečano otvorio nedjelju dana pred izbore, nakon samo četiri dana nije bilo rovokopača, bagera i velikih mašina da kopaju kanale i postavljaju cijevi.

BETON, BETON NAMA TREBA: Lopatom se manje mahalo nego pred ranije izbore. Jedan od onih koji je imao privilegiju da se prihvati lopate bio je ministar odbrane Boro Vučinić. Tvrdeći da to nije Predizborna kampanja, položio je temeljac za vojnu zgradu na podgoričkom Starom aerodromu. Da nije kampanja pravdao se I nekoliko dana ranije kada je objavio početak gradnje još jedne zgrade za vojna lica u Tološima, a najavio je i nove investicije u Danilovgradu i Baru. Sve je to plod, objasnio je Vučinić, brižljivog planiranja projekata.

Potrefilo se, nekako, da sve to padne pred izbore. Kao i uvijek – slučajno. A o brižljivom planiranju svjedoči to što na gradilištima danas nema nikog.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo