Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Lov na narko-blago

Objavljeno prije

na

Nakon što su prethodnih nedjelja privremeno plijenili nekretnine u posjedu Darka Šarića i njegove uže porodice, srpski pravosudni organi najavljuju da su na red došla i preduzeća za koja se vjeruje da su stečena novcem njegovog narko-klana. Dok srpska policija traži imovinu, crnogorska traga za Šarićem. Tako su ove sedmice Veljovićevi specijalci pretresli na dojavu stranih službi, vilu Montenegro, objekat Stanka Subotića Caneta. Nikog nijesu našli. Prema izvorima Monitora Šarić je i dalje u Crnoj Gori, ali se sa obale premjestio u planine, mali turistički gradić blizu njegovih Pljevalja, u dobro čuvanoj vili. Navodno su i o tome crnogorske vlasti obaviještene od stranih službi. Subotićeva vila Montenegro bila je nedavno predmet spora Srbije i Crne Gore. Pošto i za Canetom Srbija traga i zapljenjuje mu imovinu, crnogorske su vlasti srpskim prvo dale na privremenu konfiskaciju, a potom ponovo vratile Cantu objekat sa pet zvjezdica.

Srbijanski državni sekretar za pravdu Slobodan Homen tvrdi da je kriminalna grupa Darka Šarića prihodovala najmanje milijardu eura godišnje. Šef srpskog ogranka Interpola Miloš Oparnica je iznio skromniju brojku – oko 600 miliona eura. Koja god procjena da je tačna, dokazuje da je narko-klan čije je raskrinkavanje počelo operacijom Balkanski ratnik bio bitan igrač i u globalnim razmjerama.

Prema procjenama Kancelarije UN-a za borbu protiv organizovanog kriminala i narkotika (UNODC) godišnje se u trgovini narkoticima ,,na veliko” ostvari prihod od približno 60 milijardi eura (obim trgovine ,,na ulici” premašuje 200 milijardi). Proizilazi da je Šarićeva ekipa kontrolisala između jednog i 1,5 procenta svjetskog tržišta. U Crnoj Gori se takvim uspjehom, u jednom kratkom trenutku, mogao pohvaliti samo Kombinat aluminijuma.

Gdje je završio taj novac? Za odgovorom na ovo pitanje tragaju nadležni iz desetak država zapadne hemisfere. Oparnica je izjavio da je Srbiji, do sada, ,,oko 15 zemalja” dostavilo informacije o djelovanju narko-klana Darka Šarića na njihovoj teritoriji. ,,Zbog povjerljivosti podataka ne mogu konkretno da govorim o tome ko nam je i šta poslao o Šariću” , izjavio je Oparnica.

Srbija, trenutno, ima najduži popis identifikovane imovine Darka Šarića.
Njemu i članovima njegove porodice zaplijenjene su vile na Dedinju i u Sremskoj Kamenici, više stanova i garaža u Beogradu i Novom Sadu, klub Kazino u Kragujevcu, kao i novac sa više računa u srpskim bankama. Vlasti u Beogradu vjeruju da je imovina za koju je do sada utvrđeno da pripada Šariću, vrijedna između 10 i 20 miliona eura, tek deseti dio ukupne vrijednosti njegovog vlasništva u Srbiji.

Na redu su preduzeća privatizovana novcem narko-kartela. Oduzeta je firma Mladi borac u Sonti koju je Šarić, preko advokata Radovana Štrpca, kupio od vojvođanskog biznismena Mileta Jerkovića. Ostale firme koje se vezuju za Šarića su trenutno predmet finansijske istrage. ,,Spisak firmi koje se vezuju za Šarića je podugačak, a uglavnom su to poljoprivredna gazdinstva u Vojvodini koja posjeduju stotine hektara oranica. Postoje ozbiljne indicije i da je Šarić vlasnik dijela zemlje oko koridora 10,” izjavio je izvor beogradskog Blica. List najavljuje da predstoji oduzimanje imovine mnogo većih gazdinstava u Vojvodini. Među njima je i jedno zaista veliko preduzeće koje ima desetine hiljada hektara zemljišta, a koje je bilo predmet medijskih istraživanja zbog sumnje da su u tu privatizaciju umiješani ljudi iz policijskih i političkih struktura.

U nastavku istrage o novcu koji je Darko Šarić, ulagao u kupovinu preduzeća u Srbiji, uhapšeni su advokat Andrija Krlović, direktor preduzeća Municipium S Predrag Milosavljević i direktor subotičkog Turističko-hotelskog preduzeća Palić Marinko Vučetić.

Blic prenosi izjavu izvora iz MUP da je hapšenjem trojice Šarićevih poslovnih saradnika počela istraga o ulaganju novca od kokaina u kupovinu THU Palić, koje u svom sastavu ima hotele Prezident na Paliću i Patrija u Subotici, Bečki restoran i restoran u Čantaviru. Firma je privatizovana u decembru 2005. godine. U finansijskim izvještajima u naredne tri godine kao najveći akcionar tog preduzeća navodi se Šarićeva firma Municipium S, sa Novog Beograda. Kao članovi društva Municipium S na zvaničnom sajtu Agencije za privredne registre navedeni su Nebojša Jestrović, inače generalni direktor Future plus, firme Stanka Subotića Caneta, i Šarićeva of-šor kompanija Mateniko LLC, osnovana u SAD.

Institucije i mediji u Srbiji pokušavaju odgonetnuti kako je sticanje tolike imovine pošlo za rukom čovjeku o kome su se, prema šefu srpskog Interpola Milošu Oparnici, prve informacije u bezbjednosnim krugovima pojavile još 2000-te, a bile su vezane za aktivnosti pranja novca.

Kao mogući odgovor na ovu ,,misteriju” srpski mediji navode saznanje da odbjegli Šarić posjeduje snimke ljudi koji su ga posjećivali u vilama na Tatarskom brdu u Novom Sadu.

Sagovornik iz istrage je za tabloid Pres kazao da se mnoge poznate ličnosti „sada preznojavaju” i da klan vjerovatno posjeduje mnogo materijala pomoću koga može da ucjenjuje i kompromituje razne ljude, pa i neke poznate političare. ,,Pretpostavlja se da Šarić ima snimljene i ljude iz policije i pravosuđa koji su dolazili kod njega, zatim političare i mnoge druge javne ličnosti.”

Bivši načelnik beogradske kriminalističke policije Marko Nicović je uvjeren je da su Šarići snimali sve što se događalo na Tatarskom brdu. ,,To je mafijaški kod ponašanja. Tako se ponašaju i vođe drugih mafija u svijetu. Tako su radili i ‘zemunci’, ali su sve te kasete iz Šilerove (ulice) volšebno nestale. Nema dileme, snimci postoje i kod Šarića, samo je pitanje da li su i dalje kod njih ili ih je uzeo neko iz države,” zaključio je Nicović.

Vlasti u Crnoj Gori odbijaju da se ozbiljnije uključe u priču o nastanku i opstanku jedne od najvećih kriminalnih imperija u ovom dijelu Evrope. Premijer Milo Đukanović je eksplicitno odbacio mogućnost da se Vlada pozabavi evidentiranim propustima bezbjednosnih službi u ,,slučaju Šarić” koji su konstatovani sa kontrolnom saslušanju u parlamentu.

Crna Gora još nema zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Zato je, možda, i popis ovdašnje imovine koja se dovodi u vezu sa Šarićem sada kraći nego što je to bio, jesenas, na početku ,,kokainske afere”. Prema dostupnim podacima (iako su oni iz registra Privrednog suda u međuvremenu u dobroj mjeri promijenjeni) Šarići su bili vlasnici pljevaljskih lokala Municipijum i Holivud, pekare Čarobnjak, stovarišta građevinskog materijala Miro i FK Rudar, fri-šopa Mat-Šop, budvanskog hotela Maks prestiž… Prema izvještaju koji je crnogorska Uprava policije prezentovala skupštinskom Odboru za bezbjednost, ,,operativna saznanja ukazuju na to da je Šarić vlasnik 70 odsto diskoteke Maksimus, a taj objekat se vodi na firmu Trekom, vlasništvo Dragana Dudića iz Kotora, zvanog Fric, koji je većinski vlasnik firme, kupljene od Rodoljuba Radulovića zvanog Roki. Kao suvlasnik te diskoteke, po operativnim saznanjima, navodi se i Ivan Delić iz Budve. Dulić inače posjeduje brojne nekretnine, među kojima su i drevne palate u srcu starog jezgra Kotora, koje je pod zaštitom UNESCO.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica izjavila je: „O Šarićevoj imovini na teritoriji Crne Gore će odlučivati srpski organi koji budu vodili krivični postupak, jer se ne može odvajati krivica od imovine”.
Ima indicija da bi poslovanje Darka Šarića u Crnoj Gori bilo veoma interesantno provjeravati u nekim ovdašnjim bankama. Monitor je pisao o nezakonitom poslovnom aranžmanu Prve banke Crne Gore, u većinskom vlasništvu porodice Đukanović, sa jednom od pljevaljskih kompanija braće Šarić. Regionalni mediji i pojedini opozicioni političari iz Podgorice tvrde kako bi se još interesantniji podaci mogli pronaći u ovdašnjoj banki-ćerki jedne regionalne banke koju bije glas da je, preko balkanskih poslovnica, postala evropski lider u poslovima pranja novca.
Za tu priču i dalje nedostaju pravi dokazi. Umjesto špekulacija, podsjetimo na upozorenje Antonia Maria Koste, generalnog direktora Kancelarije UN-a za borbu protiv organizovanog kriminala i narkotika (UNODC) koji je još prije godinu dana ukazao na sumnju da se banke, usred finansijske krize, spašavaju novcem koji je zarađen trgovinom narkoticima. ,,Možda je novac iz trgovine narkoticima trenutno jedini raspoloživi likvidni kapital za investicije”, kazao je Kosta. Prema njegovim riječima, UNODC je pronašao naznake da su u drugoj polovini 2008. godine ,,međubankarski krediti finansirani novcem koji potiče od trgovine narkoticima i drugih ilegalnih aktivnosti”. ,,Postoje naznake da su pojedine banke spašene na taj način”, podvukao je Costa.
Crna Gora je u to vrijeme imala i banke koje je trebalo spašavati i – sva je prilika – ljude koji su imali višak gotovine zarađene trgovinom narkoticima. Da li su ih interesi spojili? Odgovor na to pitanje, gotovo izvjesno, nećemo dobiti od zvaničnika u Podgorici.

Milan BOŠKOVIĆ / Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo