Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Strah od bespuća

Objavljeno prije

na

Crnogorskoj Vladi veoma se žuri. „Posao stoljeća” praktično je posljednji adut koji ona može da ponudi građanima na predstojećim lokalnim izborima. Ne manje značajan je i pritisak građevinskog lobija, čije mašine stoje bez posla. Mnogi biznismeni su na zamišljenoj trasi prve dionice prethodnih godina kupovali zemljište, nadajući se da će ga dobro prodati kada počne gradnja puta.  A ona nikako da krene. Nervoza i troškovi, dakle, rastu a izbori se približavaju. CIJENA: Zato su nakon kraha s hrvatskim konzorcijumom, koji je predvodio splitski Konstruktor, crnogorski zvaničnici odredili rok od samo tri mjeseca za postizanje dogovora sa drugorangiranom firmom na tenderu, grčko-izraelskim konzorcijumom Aktor – HCH.
„Imamo signale drugorangiranog da bi u toku dva mjeseca nakon potpisivanja koncesionog ugovora moglo da se završi finansijsko zaključivanje, što znači da je tri mjeseca neki optimalan rok kojem se mi nadamo”, kaže ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar.
U Vladi su sigurni da će Grci i Izraelci smanjiti predloženu cijenu za gradnju autoputa, koja je za čak 1,15 milijardi eura veća od Konstruktorove! „To nije damping, već korektna i normalna cijena”, tvrdi direktor te hrvatske kompanije Željko Žderić.
Sada će pred crnogorskim pregovaračima biti lagan zadatak da Aktor HCH ubijede da znatno smanji cijenu gradnje autoputa.
I, vjerovatno će uspjeti. Biće manje petlji, smanjiće se troškovi materijala, održavanja, osiguranja i energije. Javnost će se pokušati uvjeriti da je sve odrađeno u njenom interesu i da „posao stoljeća” konačno može da krene.

GARANCIJE: Problema će, izgleda ponovo biti s bankarskim garancijama. Iako su iz Aktor -HCH-a ranije saopštavali da imaju novac i da će jemstva biti lako osigurati, sada se u izjavama reterira. „Početak gradnje zavisiće od spremnosti multilateralnih finansijskih institucija i banaka, poput Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), da finansiraju taj projekat”, rekao je glavni projektant grčke kompanije Janis Lafas.
I to je razumljivo. Krediti komercijalnih banaka mogu se dobiti uz 12 do 13 odsto kamata, dok su krediti EBRD i EIB četiri puta jeftiniji. Do sada spremnosti tih finansijskih institucija da odobre sredstva za ovaj projekat nije bilo. Eksperti EBRD i EIC smatraju da gradnja autoputa od jadranske obale do granice sa Srbijom nije rentabilna, a oni ne žele ulagati novac u neisplative projekte. Kako su to, na neki način, i političke banke, onda je to poruka i vlastima u Podgorici. Navodi se, takođe, da ni srpski čelnici osim verbalne, ne pokazuje suštinsku spremnost da grade autoput od Beograda prema Crnoj Gori, malo je ohrabrujućih signala i iz Italije, kao i da taj pravac nije uvršten u mrežu evropskih koridora.
„Kapital je na međunarodnom tržištu postao preskup za vašu zemlju i to zbog netransparentnosti procedura, korupcije i zaduženosti. Ona sve više gubi kredibilitet i povjerenje finansijskog tržišta”, rekao je Monitoru jedan uticajni evropski diplomata u Briselu.
Tamo đe postoji mogućnost rentabilnosti, Evropska unija će pomoći, ali to, ako je suditi po riječima Žderića, ne želi – naša Vlada. „Iz svojih razloga Vlada Crne Gore traži, pa je tako bilo i u tenderu, da se prvo radi najteža dionica od Podgorice prema sjeveru, EIB, pak, insistira da se iz saobraćajno-ekonomskih razloga prvo gradi od Bara prema Podgorici”, kazao je on zagrebačkom Večernjem listu.

MARKETING: U crnogorskim opozicionim krugovima smatraju da Vlada Crne Gore i u ovoj stvari srlja. Saobraćajni ekspert, predsjednik Izvršnog odbora Demokratskog centra Emin Duraković kaže za Monitor da posljedice mogu biti fatalne. „Ključno pitanje je kako će država Crna Gora obezbjediti svoje učešće od gotovo nevjerovatnih 2,8 milijarde eura, odnosno oko 850 miliona za početnu dionicu od Smokovca do Mateševa. Ovakav koncesioni aranžman u kojem je učešće države veće od 70 odsto nepoznat je u praksi”, ističe on.
Prema njegovim riječima, u pesimističkoj varijanti građani Crne Gore će zbog loše saobraćajne politike svoje Vlade morati da godišnje plaćaju čak 50 miliona eura!
Dakle, teret ovakvih ugovora i gradnje autoputa pasti će prije svega na građane Crne Gore, jer će se iz državnog budžeta čitavih 30 godina izdvajati veliki novac za taj projekat. Otuda su i strepnje MMF-a. Susjedna Hrvatska je zbog spašavanja budžeta odlučila da u naredne četiri godine gotovo potpuno odustane od gradnje autocesta.
Visoki funkcioner Socijalističke narodne partije i šef Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini Crne Gore Aleksandar Damjanović kaže za Monitor da se treba vratiti na tenderske uslove, razmisliti i o partnerima koji su izbačeni iz igre u tzv. predtenderskom postupku i ruvoditi se iskustvima nekih zemalja regiona, koji su ovakve projekte osmišljavale mnogo ozbiljnije. Kao primjer, on navodi Sloveniju koja je primijenila etapni model gradnje autoputeva.
„Imajući u vidu kako ograničenja budžeta (u ovoj i u naredne dvije godine) tako i ograničenja velikih banaka, jasno je da treba zastati, a ne voditi se običnim političkim marketingom”, dodaje Damjanović.

Autoput je isuviše značajan projekt za Crnu Goru, da bi se odluke lomile preko koljena. Potrebno je da se u cijelu priču uključi domaća i strana stučna javnost, i da se njen glas uvaži.

Koncesije i bankrot

Ako autoput završe firme u koncesiji, onda će one odrediti sumu koju treba platiti za korišćenje puta. A onda autoput može biti i preskup za običan narod, pa da svi idu zaobilaznim putevima, a država će da ih sanira od para poreskih obveznika. To se dogodilo u Mađarskoj s autoputem M5. Država plaća koncesionarima novac da bi oni dobili zagarantovanu sumu na godišnjem nivou. Mađarska je za evropske saobraćajne tokove postala interesantna tokom ratova na području bivše Jugoslavije. Kada je prošao rat i kada se aktivirao autoput kroz Hrvatsku i Srbiju, opao je saobraćaj kroz Mađarsku.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo