Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Strah od bespuća

Objavljeno prije

15 godina

na

bar-boljari

Crnogorskoj Vladi veoma se žuri. „Posao stoljeća” praktično je posljednji adut koji ona može da ponudi građanima na predstojećim lokalnim izborima. Ne manje značajan je i pritisak građevinskog lobija, čije mašine stoje bez posla. Mnogi biznismeni su na zamišljenoj trasi prve dionice prethodnih godina kupovali zemljište, nadajući se da će ga dobro prodati kada počne gradnja puta.  A ona nikako da krene. Nervoza i troškovi, dakle, rastu a izbori se približavaju. CIJENA: Zato su nakon kraha s hrvatskim konzorcijumom, koji je predvodio splitski Konstruktor, crnogorski zvaničnici odredili rok od samo tri mjeseca za postizanje dogovora sa drugorangiranom firmom na tenderu, grčko-izraelskim konzorcijumom Aktor – HCH.
„Imamo signale drugorangiranog da bi u toku dva mjeseca nakon potpisivanja koncesionog ugovora moglo da se završi finansijsko zaključivanje, što znači da je tri mjeseca neki optimalan rok kojem se mi nadamo”, kaže ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar.
U Vladi su sigurni da će Grci i Izraelci smanjiti predloženu cijenu za gradnju autoputa, koja je za čak 1,15 milijardi eura veća od Konstruktorove! „To nije damping, već korektna i normalna cijena”, tvrdi direktor te hrvatske kompanije Željko Žderić.
Sada će pred crnogorskim pregovaračima biti lagan zadatak da Aktor HCH ubijede da znatno smanji cijenu gradnje autoputa.
I, vjerovatno će uspjeti. Biće manje petlji, smanjiće se troškovi materijala, održavanja, osiguranja i energije. Javnost će se pokušati uvjeriti da je sve odrađeno u njenom interesu i da „posao stoljeća” konačno može da krene.

GARANCIJE: Problema će, izgleda ponovo biti s bankarskim garancijama. Iako su iz Aktor -HCH-a ranije saopštavali da imaju novac i da će jemstva biti lako osigurati, sada se u izjavama reterira. „Početak gradnje zavisiće od spremnosti multilateralnih finansijskih institucija i banaka, poput Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), da finansiraju taj projekat”, rekao je glavni projektant grčke kompanije Janis Lafas.
I to je razumljivo. Krediti komercijalnih banaka mogu se dobiti uz 12 do 13 odsto kamata, dok su krediti EBRD i EIB četiri puta jeftiniji. Do sada spremnosti tih finansijskih institucija da odobre sredstva za ovaj projekat nije bilo. Eksperti EBRD i EIC smatraju da gradnja autoputa od jadranske obale do granice sa Srbijom nije rentabilna, a oni ne žele ulagati novac u neisplative projekte. Kako su to, na neki način, i političke banke, onda je to poruka i vlastima u Podgorici. Navodi se, takođe, da ni srpski čelnici osim verbalne, ne pokazuje suštinsku spremnost da grade autoput od Beograda prema Crnoj Gori, malo je ohrabrujućih signala i iz Italije, kao i da taj pravac nije uvršten u mrežu evropskih koridora.
„Kapital je na međunarodnom tržištu postao preskup za vašu zemlju i to zbog netransparentnosti procedura, korupcije i zaduženosti. Ona sve više gubi kredibilitet i povjerenje finansijskog tržišta”, rekao je Monitoru jedan uticajni evropski diplomata u Briselu.
Tamo đe postoji mogućnost rentabilnosti, Evropska unija će pomoći, ali to, ako je suditi po riječima Žderića, ne želi – naša Vlada. „Iz svojih razloga Vlada Crne Gore traži, pa je tako bilo i u tenderu, da se prvo radi najteža dionica od Podgorice prema sjeveru, EIB, pak, insistira da se iz saobraćajno-ekonomskih razloga prvo gradi od Bara prema Podgorici”, kazao je on zagrebačkom Večernjem listu.

MARKETING: U crnogorskim opozicionim krugovima smatraju da Vlada Crne Gore i u ovoj stvari srlja. Saobraćajni ekspert, predsjednik Izvršnog odbora Demokratskog centra Emin Duraković kaže za Monitor da posljedice mogu biti fatalne. „Ključno pitanje je kako će država Crna Gora obezbjediti svoje učešće od gotovo nevjerovatnih 2,8 milijarde eura, odnosno oko 850 miliona za početnu dionicu od Smokovca do Mateševa. Ovakav koncesioni aranžman u kojem je učešće države veće od 70 odsto nepoznat je u praksi”, ističe on.
Prema njegovim riječima, u pesimističkoj varijanti građani Crne Gore će zbog loše saobraćajne politike svoje Vlade morati da godišnje plaćaju čak 50 miliona eura!
Dakle, teret ovakvih ugovora i gradnje autoputa pasti će prije svega na građane Crne Gore, jer će se iz državnog budžeta čitavih 30 godina izdvajati veliki novac za taj projekat. Otuda su i strepnje MMF-a. Susjedna Hrvatska je zbog spašavanja budžeta odlučila da u naredne četiri godine gotovo potpuno odustane od gradnje autocesta.
Visoki funkcioner Socijalističke narodne partije i šef Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini Crne Gore Aleksandar Damjanović kaže za Monitor da se treba vratiti na tenderske uslove, razmisliti i o partnerima koji su izbačeni iz igre u tzv. predtenderskom postupku i ruvoditi se iskustvima nekih zemalja regiona, koji su ovakve projekte osmišljavale mnogo ozbiljnije. Kao primjer, on navodi Sloveniju koja je primijenila etapni model gradnje autoputeva.
„Imajući u vidu kako ograničenja budžeta (u ovoj i u naredne dvije godine) tako i ograničenja velikih banaka, jasno je da treba zastati, a ne voditi se običnim političkim marketingom”, dodaje Damjanović.

Autoput je isuviše značajan projekt za Crnu Goru, da bi se odluke lomile preko koljena. Potrebno je da se u cijelu priču uključi domaća i strana stučna javnost, i da se njen glas uvaži.

Koncesije i bankrot

Ako autoput završe firme u koncesiji, onda će one odrediti sumu koju treba platiti za korišćenje puta. A onda autoput može biti i preskup za običan narod, pa da svi idu zaobilaznim putevima, a država će da ih sanira od para poreskih obveznika. To se dogodilo u Mađarskoj s autoputem M5. Država plaća koncesionarima novac da bi oni dobili zagarantovanu sumu na godišnjem nivou. Mađarska je za evropske saobraćajne tokove postala interesantna tokom ratova na području bivše Jugoslavije. Kada je prošao rat i kada se aktivirao autoput kroz Hrvatsku i Srbiju, opao je saobraćaj kroz Mađarsku.

Mustafa CANKA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

1 sedmica

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo