Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Država izigrala vlasnike

Objavljeno prije

na

Država Crna Gora je po novom katastarskom premjeru, bez ijednog dokaza, šest miliona metara kvadratnih zemlje i preko 100 parcela na Luštici upisala na sebe i dala pod zakup. Prema podacima iz starog austrijskog katastra, koji je još validan za sudske procese, veliki dio te zemlje bio je privatna svojina.

Problem datira od prije 15-tak godina kada je rađen novi katastar. Prvo su građani ubjeđivani da treba da obilježe svoju zemlju da bi se napravio što kvalitetniji, kompjuterizovani sistem evidencije nepokretnosti. Ubjeđivali su ih i Direkcija za nekretnine i geometri. Tvrdili su da će imovina koja se ne može obilježiti biti zaštićena ,,zabranom prometa” kako bi vlasnici tih parcela mogli lakše da dokažu svoja prava i vrate zemlju u svoje vlasništvo. Najavljeno avionsko snimanje je zadocnilo, usput je i gora zazelenjela, pa se dobar dio oznaka (biljega) nije ni vidio. Luštičani tvrde da su geometri koji su identifikovali snimanje namjerno griješili kako bi imali razloga da još koji put dođu po ,,harač”. Valja napomenuti da je tih godina važio zakon po kojem je vlasnik uz svaku pojedinačnu primjedbu morao dostaviti i uplatnicu na 50 njemačkih maraka. Prosječna plata tada je iznosila 80 maraka.

 

Oni koji nisu mogli da plate taksu nisu ni davali primjedbe. Drugi, nastanjeni po ,,bijelom svijetu”, ostali su uskraćeni za taj dio informacije, te nisu ni reagovali. Generalno, ljudi se se nadali, kako nam rekoše mještani, da će biti poštovan Ustav Crne Gore.

Sva neobilježena imovina, shodno zakonu, upisana je na Opštinu Tivat, a parcele koje su pripadale vojnim kompleksima kao i one koje su po austrijskom katastru ranije bile upisane na državu – postale su vlasništvo Republike Crne Gore.

Imovina upisana kao vlasništvo Opštine Tivat kasnije je u upravnom postupku vraćana pravim vlasnicima. Problem je nastao kada je Vlada 2002. godine svu imovinu upisanu na Opštinu, a koja se vodi kao šume, upisala u vlasništvo države Crne Gore. Iste godine, aktom Direkcije za nekretnine Područna jedinica Tivat, izdat je nalog da se vlasništvo nad šumama prenese sa Opštine na državu: „Kada su šume u pitanju uknjižiti na Državu CG”.

Pošto je praksa u Državnom tužilaštvu da sve zahtjeve za promjenu vlasništva neobilježene zemlje u upravnom sporu odbije (čak i ne razmatrajući podnesene dokumente-dokaze), to su vlasnici bili primorani da podnesu tužbe sa zahtjevima da se privremeno zabrani raspolaganje i promet tom zemljom. Poslije tužbi izdata je privremena mjera zabrane prometa na katastarske parcele ukupne površine oko 450 000 kvadrata, i to 2008. godine, odnosno pet dana prije završetka javnog oglasa za tender. Luštica je ponuđena na doboš.

Kao jedini učesnik na tenderu koji je raspisala Vladina firma Luštica Development – AD Podgorica, kupovinom oko 25.000 akcija čija je pojedinačna nominalna vrijednost bila euro ili 90 odsto vrijednosti kapitala, Egipćani su postali vlasnici Luštica Developmenta, registrovanog kao društvo posebne namjene za gradnju na jadranskoj obali. Vlada Crne Gore ustupila im je na gazdovanje zemljišne parcele u državnom vlasništvu u selima Gošići, Radovići, Nikolići, Krašići, Milovići i Bogišići (ukupne površine 6.487.331 kvadrata, uz dodatnih 325.906 kvadrata koji su bili u vlasništvu Opštine Tivat).

Vlada je najavila uvećanje teritorije koju će kontrolisati firma Orascom, dodjeljivanjem Luštica Development novih 4.000.000 kvadratnih metara, „nakon rješavanja određenih otvorenih pitanja”, odnosno nakon rješavanja imovinsko-pravnih sporova na Luštici.

Orascom je međunarodni investitor u izgradnji integrisanih urbanih centara na Bliskom Istoku i Africi, navodi se na sajtu Ministarstva finansija, čiji je ministar Igor Lukšić bio predsjednik tenderske komisije za prodaju Luštice. Luštica je prvi investicioni poduhvat Orascoma na jadranskoj obali. Egipatski konzorcijum Orascom, čije je sjedište u Kairu, tako je postao najveći pojedinačni vlasnik zemljišta na teritoriji Crne Gore s ukupnih 11 miliona kvadrata atraktivnog priobalnog prostora.

Nakon ovih dešavanja, inicijativni odbor vlasnika zemlje dogovorio se sa gradonačelnikom Tivta da se oformi komisija koja će utvrditi koliki je udio privatne svojine a koliki državne u obuhvatu Luštica Developmenta. Komisija je krajem novembra 2008. počela rad. Počela je da radi veoma korektno, ali kasnije je ispalo da je oformljena samo da bi imovinske sporove razvodnila i prolongirala. U međuvremenu, zavedeni lažnom nadom, mnogi vlasnici zemlje nisu podnosili tužbe, da bi opet Odbor vlasnika, kada je shvatio o čemu se radi, ponovo na njih apelovalo da podnose tužbe i zahtijevaju upis na sebe spornih parcela.

Time je država dobila na vremenu i u čitavu priču ušla sa prilično „čistim” papirima. ,,To znači da kad projekat počne da se realizuje i kad Orascom uđe u posjed, možemo doći u situaciju da više ne možemo vratiti svoju imovinu već samo dobiti obeštećenje od države u vidu ‘pravične nadoknade’, koja ne može biti jednaka vrijednosti te zemlje”, strahuju vlasnici.

Luštičani se pitaju šta će se desiti ako neki vlasnik želi da svoju zemlju zadrži i neće da je da u zakup ili proda? Gradonačelnik Tivta Miodrag Kankaraš kaže da će se ako bude potrebno takva zemlja ekspropirisati!

Od gradonačelnika je traženo da Odboru vlasnika dostavi izvještaj pomenute komisije, ali on to do današnjeg dana nije uradio.

Po tom izvještaju, kako smo saznali od vlasnika zemlje na Luštici, kompleks od 6,5 miliona metara kvadratnih obuhvata oko 1000 čestica. U postupku prikupljanja dokumentacije Komisiji se javilo samo 80 vlasnika, a preko punomoćnika ili putem suvlasnika od njih 1000 vlasništvo je dokazivalo oko 600.

Poređenja radi, na zakup od preko 500 000 kvadrata iznad Rosa u Opštini Herceg Novi postignuta je cijena zakupa, za skoro isti period i uslove, od oko 0,80 eura, dok je zakup u okviru Luštica Developmenta 0,15 eura. Napomenimo da je zemlja na Rosama bez bilo kakve infrastrukture a da samo kompleks bivše kasarne Radovići, od oko 1 000 000 kvadrata, ima put, struju, telefon i vodu sa dodatnim bazenom od 500 metara kubnih, uz regionalnu kanalizaciju. Navedene parcele nalaze se na najljepšem dijelu zaliva Trašte.

Na osnovu svega toga nezadovoljni vlasnici zaključuju da je prodaja zemlje na Luštici sumnjiva rabota.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo