Povežite se sa nama

OKO NAS

MASOVNO TROVANJE PASA U KOLAŠINU: Surovost odgovor na nedogovornost

Objavljeno prije

na

Prizor, minule sedmice, u centru Kolašina po brutalnosti je uzmenemirio čak i one koji se ne mogu svrstati u ljubitelje životinja. Najmanje šest pasa u najvećim mukama uginuli su na sred Trga Vukmana Kruščića. Kako su zabilježile kamere turista i nekoliko Kolašinca, životinje su uginule nakon najmanje pola sata mučenja, cvileći i s pjenom na ustima. Dva dana kasnije, još nekoliko uginulih životinja nađeno je u prigradskim naseljima. To je rezultat, koliko surovosti pojedinaca, toliko i dugoročne nesposobnosti državne i lokalne vlasti da se problem pasa lutalica riješi na način koji neće podrazumijevati ubijanje životinja. Tokom minule decenije psi na kolašinskim ulicama u nekoliko navrata su trovani, a prije pet-šest godina jedan Kolašinac se pohvalio novinarima kako mu je za taj ,,posao” bila i ponuđena solidna naknada iz Komunalne policije.

Broj pasa lutalica, među kojima je mnogo onih, koji su do skoro, bar sudeći po ogrlicama, imali vlasnike, ljetos se enormno povećao. Izgladnjeli, okupljali su se oko mjesta gdje se na ulicama prodaje hrana. Nekoliko Kolašinca i turista doživjeli su neprijatnosti, životinje u čoporu su jurišale na njih, pokušavajući da im otmu hranu iz ruku. Na sreću ljetos nije bilo povrijeđenih.

,,Šetao sam oko 22 sata sa petogodišnjom ćerkom, koja je u ruci držala palačinku. Odjednom, na dnu glavnog trga, k nama su jurnula najmanje četiri psa. Nijesu nas povrijedili, ali se dijete jako uplašilo i počelo da plače. Noćima poslije toga je imala košmare u kojima su je napadali psi. Volim životinje i imamo psa, ali da sam te noći imao kod sebe pištolj, ubio bih te životinje naočigled prolaznika”, priča Podgoričanin, koji odmor provodi u Kolašinu.

Najmanje desetak Kolašica, među kojima je bilo i starih i djece, tokom minulih pet-šest godina povrijeđeni su pri susretu sa psima na ulici. Opština je zbog toga plaćala i visoke naknade žrtvama. Za sve to vrijeme malo šta se u Kolašinu promijenilo kada je riječ o zbrinjavanju napuštenih životinja. Lokalna uprava je prije dvije godine potpisala ugovor s beranskim Komunalnim preduzećem o smještaju pasa u tamošnje prihvatilište. Prema nezvaničnim podacima, mali broj životinja s kolašinskih ulica je uklonjen. Razlog za to je i činjenica da je za opštinsku kasu preveliki izdatak od 100 eura, koliko košta mjesečni ,,pansion” samo za jednog psa, dok se isto toliko izdvaja kao naknada šinterima da napuštenu životinju uhvate na ulici.

Kolašin je odavno propustio šansu da stvori svoje prihvatilište za napuštene životinje. Za vrijeme jednog od mandata, tokom kojeg je vlast obavljala koalicija Demokratske partije socijalista i Grupe građana, po nerazjašnjenim okolnostima, nestale su pare namijenjene za azil. Od tada niko nije pominjao mogućnost da se gradi prihvatilište u koje bi se sklanjale životinje s ulica. Opravdanje je – novca fali i za preče.

Jedini konkretan korak napravili su bračni par Danijela Vuksanović i njen muž Zlatko Milošević, od svog novca i na svom imanju. U njihovom skloništu sada je oko 70 pasa, za čiju ishranu, tvrde, mjesečno sami, uz manje donacije, obezbjeđuju oko 500 eura.

,,Nikad nijesam dobila pomoć od države ili opštine. Uz sve to trpim torturu od pojedinih mještana, koji žive u selima oko skloništa, a kojima je jedini cilj da sklone pse iz svoje blizine. I u prihvatilištu su nekoliko puta trovali i vatrenim oružjem ubijali životinje. Ja više nemam snage da se borim s ovakvom sviješću, a nedavno trovanje me dotuklo. Snimci pasa, koji u mukama umiru u sred centra grada, već su postavljeni na internetu. To su sve zabilježili turisti iz Engleske, Njemačke i SAD”, kaže za Monitor Vuksanovićeva.

Povodom najnovijeg masovnog trovanja pasa reagovali su i iz nekoliko NVO. Kako su kazali iz NVO Rikijevo carstvo riječ je, očigledno, o jakom otrovu. To su, kažu u toj organizaciji, ,,bili prizori koje niko ne može očekivat u civilizovanom svijetu u 21. vijeku”. Oni najavljuju da će pomoć potražiti i van granica Crne Gore. Očekuju da se tužilaštvo konačno oglasi i odradi svoj posao, a ne da odbacuje prijave protiv nepoznatih mučitelja životinja kao do sada.

Kolašinska Komunalna policija ogradila se od sumnji da su oni odgovorni za trovanje pasa, za šta ih sumnjiče mnogi sugrađani.

,,Ograđujemo se od sumnji da smo na bilo koji način odgovorni za ubijanje pasa. Takođe, oštro osuđujemo one koji su to učinili i nadamo se da će se utvrditi ko je odgovoran. Još je gore što se to dešavalo naočigled mnogobrojnih prolaznika i turista. Svakako, potpuno je nedopustivo da se problem pasa lutalica rješava na taj način”, reko je načelnik te službe Zoran Kujović.

Oglasili su se i političari iz lokalne vlasti i opozicije. U saopštenjima i reagovanjima ni riječju ni iz vladajuće koalicije (DF-SNP-SDP) niti iz opozcione DPS nije nagoviješteno da imaju ideju kako da riješe problem pasa lutalica.

,,Tražimo od gradskih vlasti i nadležnih organa da hitno ispitaju masovno trovanje pasa u našem gradu. Ovakav zločin prema životinjama koje su naočigled brojnih mještana i turista umirale zbog teškog trovanja, nije zabilježen u Kolašinu i predstavlja teško krivično djelo”, navodi se u saopštenju DPS-a.

Predsjednica Opštine Željka Vuksanović je osudila ovaj događaj i nagovjestila da je izvršna vlast promijenila stav od prije nekoliko godina, kada je rečeno da za azil za pse neće skoro biti novca.

Na ulicama je ostalo na desetine napuštenih pasa, prepuštenih na nemilost trovačima, koji na najgori mogući način ,,rješavaju” propuste nadležnih. Građani će i dalje biti u opasnosti od izgladnjelih životinja. Iluzorno je očekivati da će kolašinska Opština uskoro biti dovoljno imućna da sve pse s ulica smjesti u beransko prihvatilište.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo