Povežite se sa nama

OKO NAS

MASOVNO TROVANJE PASA U KOLAŠINU: Surovost odgovor na nedogovornost

Objavljeno prije

na

Prizor, minule sedmice, u centru Kolašina po brutalnosti je uzmenemirio čak i one koji se ne mogu svrstati u ljubitelje životinja. Najmanje šest pasa u najvećim mukama uginuli su na sred Trga Vukmana Kruščića. Kako su zabilježile kamere turista i nekoliko Kolašinca, životinje su uginule nakon najmanje pola sata mučenja, cvileći i s pjenom na ustima. Dva dana kasnije, još nekoliko uginulih životinja nađeno je u prigradskim naseljima. To je rezultat, koliko surovosti pojedinaca, toliko i dugoročne nesposobnosti državne i lokalne vlasti da se problem pasa lutalica riješi na način koji neće podrazumijevati ubijanje životinja. Tokom minule decenije psi na kolašinskim ulicama u nekoliko navrata su trovani, a prije pet-šest godina jedan Kolašinac se pohvalio novinarima kako mu je za taj ,,posao” bila i ponuđena solidna naknada iz Komunalne policije.

Broj pasa lutalica, među kojima je mnogo onih, koji su do skoro, bar sudeći po ogrlicama, imali vlasnike, ljetos se enormno povećao. Izgladnjeli, okupljali su se oko mjesta gdje se na ulicama prodaje hrana. Nekoliko Kolašinca i turista doživjeli su neprijatnosti, životinje u čoporu su jurišale na njih, pokušavajući da im otmu hranu iz ruku. Na sreću ljetos nije bilo povrijeđenih.

,,Šetao sam oko 22 sata sa petogodišnjom ćerkom, koja je u ruci držala palačinku. Odjednom, na dnu glavnog trga, k nama su jurnula najmanje četiri psa. Nijesu nas povrijedili, ali se dijete jako uplašilo i počelo da plače. Noćima poslije toga je imala košmare u kojima su je napadali psi. Volim životinje i imamo psa, ali da sam te noći imao kod sebe pištolj, ubio bih te životinje naočigled prolaznika”, priča Podgoričanin, koji odmor provodi u Kolašinu.

Najmanje desetak Kolašica, među kojima je bilo i starih i djece, tokom minulih pet-šest godina povrijeđeni su pri susretu sa psima na ulici. Opština je zbog toga plaćala i visoke naknade žrtvama. Za sve to vrijeme malo šta se u Kolašinu promijenilo kada je riječ o zbrinjavanju napuštenih životinja. Lokalna uprava je prije dvije godine potpisala ugovor s beranskim Komunalnim preduzećem o smještaju pasa u tamošnje prihvatilište. Prema nezvaničnim podacima, mali broj životinja s kolašinskih ulica je uklonjen. Razlog za to je i činjenica da je za opštinsku kasu preveliki izdatak od 100 eura, koliko košta mjesečni ,,pansion” samo za jednog psa, dok se isto toliko izdvaja kao naknada šinterima da napuštenu životinju uhvate na ulici.

Kolašin je odavno propustio šansu da stvori svoje prihvatilište za napuštene životinje. Za vrijeme jednog od mandata, tokom kojeg je vlast obavljala koalicija Demokratske partije socijalista i Grupe građana, po nerazjašnjenim okolnostima, nestale su pare namijenjene za azil. Od tada niko nije pominjao mogućnost da se gradi prihvatilište u koje bi se sklanjale životinje s ulica. Opravdanje je – novca fali i za preče.

Jedini konkretan korak napravili su bračni par Danijela Vuksanović i njen muž Zlatko Milošević, od svog novca i na svom imanju. U njihovom skloništu sada je oko 70 pasa, za čiju ishranu, tvrde, mjesečno sami, uz manje donacije, obezbjeđuju oko 500 eura.

,,Nikad nijesam dobila pomoć od države ili opštine. Uz sve to trpim torturu od pojedinih mještana, koji žive u selima oko skloništa, a kojima je jedini cilj da sklone pse iz svoje blizine. I u prihvatilištu su nekoliko puta trovali i vatrenim oružjem ubijali životinje. Ja više nemam snage da se borim s ovakvom sviješću, a nedavno trovanje me dotuklo. Snimci pasa, koji u mukama umiru u sred centra grada, već su postavljeni na internetu. To su sve zabilježili turisti iz Engleske, Njemačke i SAD”, kaže za Monitor Vuksanovićeva.

Povodom najnovijeg masovnog trovanja pasa reagovali su i iz nekoliko NVO. Kako su kazali iz NVO Rikijevo carstvo riječ je, očigledno, o jakom otrovu. To su, kažu u toj organizaciji, ,,bili prizori koje niko ne može očekivat u civilizovanom svijetu u 21. vijeku”. Oni najavljuju da će pomoć potražiti i van granica Crne Gore. Očekuju da se tužilaštvo konačno oglasi i odradi svoj posao, a ne da odbacuje prijave protiv nepoznatih mučitelja životinja kao do sada.

Kolašinska Komunalna policija ogradila se od sumnji da su oni odgovorni za trovanje pasa, za šta ih sumnjiče mnogi sugrađani.

,,Ograđujemo se od sumnji da smo na bilo koji način odgovorni za ubijanje pasa. Takođe, oštro osuđujemo one koji su to učinili i nadamo se da će se utvrditi ko je odgovoran. Još je gore što se to dešavalo naočigled mnogobrojnih prolaznika i turista. Svakako, potpuno je nedopustivo da se problem pasa lutalica rješava na taj način”, reko je načelnik te službe Zoran Kujović.

Oglasili su se i političari iz lokalne vlasti i opozicije. U saopštenjima i reagovanjima ni riječju ni iz vladajuće koalicije (DF-SNP-SDP) niti iz opozcione DPS nije nagoviješteno da imaju ideju kako da riješe problem pasa lutalica.

,,Tražimo od gradskih vlasti i nadležnih organa da hitno ispitaju masovno trovanje pasa u našem gradu. Ovakav zločin prema životinjama koje su naočigled brojnih mještana i turista umirale zbog teškog trovanja, nije zabilježen u Kolašinu i predstavlja teško krivično djelo”, navodi se u saopštenju DPS-a.

Predsjednica Opštine Željka Vuksanović je osudila ovaj događaj i nagovjestila da je izvršna vlast promijenila stav od prije nekoliko godina, kada je rečeno da za azil za pse neće skoro biti novca.

Na ulicama je ostalo na desetine napuštenih pasa, prepuštenih na nemilost trovačima, koji na najgori mogući način ,,rješavaju” propuste nadležnih. Građani će i dalje biti u opasnosti od izgladnjelih životinja. Iluzorno je očekivati da će kolašinska Opština uskoro biti dovoljno imućna da sve pse s ulica smjesti u beransko prihvatilište.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo