OKO NAS
STATISTIKA KOJA NE OBEĆAVA: Berane na vrhu po nezaposlenosti

Polugodišnji izvještaj Zavoda za zapošljavanje otkrio je sumornu sliku kada se radi o broju nezaposlenih u Beranama. Taj broj, od juna prošle godine, kada ih je na birou rada bilo 2,8 hiljada, do kraja jula ove godine porastao je na šest hiljada. Procentualno iskazano rast za samo godinu iznosi, moglo bi se reći, skoro nevjerovatnih 113 odsto.
Time je broj nezaposlenih u ovoj siromašnoj opštini na sjeveru daleko premašio broj zaposlenih od svega četiri i po hiljade. Prema posljednjem popisu Berane ima oko trideset hiljada stanovnika, što bi značilo da radi tek svaki šesti stanovnik.
Stopa nezaposlenisti u ovom gradu tako je porasla na 55 odsto, dok je državni prosjek 20,1 odsto.
Dok iz Biroa rada stižu mnogobrojna objašnjenja zbog čega je nezaposlenost u Beranama toliko porasla, u nekim opozicionim partijama smatraju da su to samo izgovori za maćehinski odnos države prema sjeveru.
Razloge za povećanje broja nezaposlenih u Birou rada vide u redovnom prijavljivanju kada se završi školska godina za srednjoškolce i visokoškolce, što im omogućava da učestvuju u programima Zavoda za stručno osposobljavanje, sezonskom radu, kao i izmjenama zakona koji se odnose na naknade za majke sa troje i više djece, socijalnu pomoć i dječije dodatke.
Pravo na naknade majkama sa troje i više djece prestalo je 30. juna, a iz beranskog Biroa rada navode da se veliki broj korisnica vratio na evidenciju nezaposlenih.
Broj nezaposlenih žena u Beranama za godinu je povećan sa 1,3 hiljade na 2,9 hiljada, a muškaraca sa 1,5 hiljada na tri hiljade.
U Birou rada smatraju da se povećan broj nezaposlenih odnosi i na mogućnost ostvarivanja prava na socijalnu pomoć i dječiji dodatak kod Centra za socijalni rad, za šta je uslov da se korisnici nalaze na evidenciji nezaposlenih.
„Takođe je do povećanja došlo i zbog mogućnosti ostvarivanja prava na novčanu naknadu po osnovu utvrđivanja procenta invaliditeta u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom. Pravo na novčanu naknadu, po ovom osnovu sa evidencije Biroa rada Berane (za opštine Berane i Petnjica) ostvarilo je 1.766 nezaposlenih”, navode u Birou rada Berane.
Na kraju jula na evidenciji Biroa rada Berane i Petnjica, nalazilo se 350 visokoškolaca od kojih 141 nemaju radnog iskustva. Najveći broj nezaposlenih je s osnovnom školom, 2.431.
„Kontinuiranim sprovođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja nastojimo da smanjimo disbalans između ponude i tražnje radne snage, da unaprijedimo znanja, vještine i kompetencije nezaposlenih, kako bi što prije našli posao. U ovoj godini na sezonskim i ostalim poslovima zapošljeno je 1.196 osoba”, kažu u Birou rada.
Predstavnica beranskog odbora pokreta URA Sonja Đukić-Šarić ocijeni-la je poraznim polugodišnji izvještaj Zavoda za zapošljavanje, koji je pokazao da je u Beranama broj nezaposlenih porastao sa 2,8 hiljada u junu prošle godine na sadašnjih šest hiljada.
,,Sposobnost državne vlasti i novog rukovodstva Zavoda za zapošljavanje da se uhvate u koštac s velikim problemom nezaposlenosti u Crnoj Gori, najbolje se vidi u ovim podacima. Nezaposlenost raste, od-govorni zarivaju glavu u pijesak, a građani Berana žive na aparatima”, kaže Đukić-Šarić.
Predstavnica pokreta URA iz Berana ističe da su iz ZZZ kao razloge za veliki procenat nezaposlenosti u tom gradu naveli sve, izuzev onog najre-alnijeg – da u Beranama već decenijama nema otvaranja novih radnih mjesta.
,,Trodecenijska državna vlast uništila je svaki industrijski pogon u gra-du, na ulice otjerala hiljade gladnih radnika, a i dalje ih nije sramota da iznose ovakve podatke. I to pokušavaju da opravdaju smiješnim razlozi-ma. Mogli su navesti i da je ljeto bilo ekstremno vruće, pa je i zbog toga stopa nezaposlenosti rasla u Beranama. Tada bi njihova opravdanja zvu-čala realnije od ovih koje navode”, ističe ona.
Sonja Đukić-Šarić zaključuje da su prevareni i poniženi građani Berana izgubili svako moguće povjerenje u državne funkcionere i da će znati to da pokažu na prvim nastupajućim izborima.
Predsjednik Opštine iz vladajuće koalicije Zdravo Berane SNP – DF Dragoslav Šćekić kazao je ranije da je.nakon stečaja i privatizacija uslijedio potpuni privredni kolaps, odnosno da se ,,u kratkom periodu ogroman broj radnika iz fabričkih hala preselio na Biro rada ili kasnije u Centar za socijalni rad”.
,,Za Berane je poznato da je ugašena cijela industrijska zona koja je zapošljavala oko 6.000 radnika, da ne govorim o uslužnim i drugim djelatnostima povezanim za potrebe industrijske zone. U tom vremenu znatan broj građana odselio je trbuhom za kruhom. Nakon stečaja i privatizacija uslijedio je potpuni privredni kolaps ne samo u Beranama, nego i na cijelom sjeveru Crne Gore”, izjavio je Šćekić.
Da je to upravo tako, govore i statistički podaci iz drugih sjevernih opština. Sankcije krajem prošlog vijeka, a potom i prestrukturiranje privrede i mahom neuspješne privatizacije, pokosile su brojna preduzeća, izazvavši stopu nezaposlenosti znatno veću od crnogorskog prosjeka.
Prema zvaničnim podacima, u posljednje dvije godine dramatično se povećava broj nezaposlenih na čitavom sjeveru. Tako je stopa nezaposlenosti u Bijelom Polju 32,02 odsto, dok je lani bila 29,89. U ovom gradu na evidenciji je 4.717 nezaposlenih, 314 osoba više nego prošle, odnosno 676 nego pretprošle godine. Bez posla je i oko 850 visokoškolaca.
Učešće visokoškolaca u ukupnoj nezaposlenosti u Pljevljima iznosi više od 17 odsto. Broj nezaposlenih u Rožajama povećao se više od dva puta u posljednje dvije godine. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, 2015. na evidenciji se nalazilo 1.280 osoba, lani 1.765, da bi ih 1. marta ove godine bilo 3.117. Prema evidenciji Biroa, stopa nezaposlenosti u Rožajama je 26,82 procenta.
Prema zvaničnim podacima, u Mojkovcu nezaposleno je 828 ljudi, 61 više nego prije dvije godine. Bez posla je i više od 150 osoba s fakultetskom diplomom. Stopa nezaposlenosti je 28,96, a 2015. bila je 26,83 odsto.
Na Žabljaku je krajem februara ove godine evidentirano 230 nezaposlenih, što je 17,1 odsto ukupnog broja radno sposobnog stanovništva. Na Birou je 56 visokoškolaca.
Na evidenciji nezaposlenih dominiraju starije osobe, koje bi teško našle posao i u znatno razvijenijim sredinama nego što je sjever Crne Gore. U Bijelom Polju najviše je nezaposlenih između 30 i 40 godina (1123), stariji od 50 (1064), od 40 do 50 (855), od 18 do 27 (890), 25 do 30 (760) i 16 mlađih od 18 godina.
U Beranama je gotovo 28 odsto nezaposlenih starijih od 50 godina, a 15 procenata je mladih do 25 godina. Najviše nezaposlenih u Pljevljima (748) starije je od 50 godina. I u Kolašinu je najviše ljudi u šestoj deceniji života (211), a bez posla je 189 ljudi u četvrtoj deceniji života. Na evidenciji je i 144 mladih od 18 do 25, posao čeka i 128 Kolašinaca starih od 25 do 30 godina i 189 koji su u četvrtoj deceniji života. Među nezaposlenima je i četvoro maloljetnika.
Najviše nezaposlenih u Mojkovcu (247) starije je od 50 godina. Po 159 građana na evidenciji su starosti između 18 i 25, odnosno 30 i 40 godina. Posao čekaju 134 osobe u petoj deceniji i 129 između 25 i 30 godina.
I tako, od grada do grada, diljem sjevera države. Ali nigdje kao u Beranama koje je po broju nezaposlenih preuzelo drugo mjesto od Nikšića, koji je neuporedivo veća opština. Treba li podsjetiti da je Berane prije tranzicije imalo samo u industriji i uslužnim djelatnostima deset hiljada radnika?
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije