Povežite se sa nama

FOKUS

MI, VLAST i SEZONA 2021.: Koristi i štete masovnog turizma

Objavljeno prije

na

,,Došlo je vrijeme da je ležaj jeftiniji od ležaljke na plaži”. Zato i sadašnje brojke o stotinama hiljada regionalnih hodočasnika na ovdašnje plaže treba uzeti sa rezervom sve do momenta kada ne budemo imali i finansijski iskaz njihove posjete

 

Septembar je na pragu, pa se lagano bliži i kraj ovogodišnje sezone prebrojavanja turista, inače omiljene discipline ovdašnjih predstavnika vlasti, opozicije i analitičara svih profila. Turističi radnici, za to vrijeme, i dalje pokušavaju namaći po koji euro, nadaju se prihodima u postsezoni, pa svođenje računa ostavljaju za neka mirnija vremena.

Iako polako jenjavaju, gužve na crnogorskom primorju svjedoče o jednoj, uglavnom su svi saglasni, dobroj sezoni. Čak i iznenađujuće dobroj uzmu li se u obzir okolnosti – covid, ekonomska kriza, domaća i regionalna politička trvenja – i siromašna predsezona tokom koje su ovdašnje plaže, hoteli i ugostiteljski objekti, mahom, zvrjali prazni.

Računovođe i statističari tek treba da svedu račune o finansijskim efektima ljeta 2021. ali to političarima ne smeta da se, unaprijed, zaogrnu plaštom pobjednika.

,,Prema podacima Uprave policije oko 740 hiljada stranaca ušlo je u Crnu Goru u julu, što je na nivou 2019. godine”, pohvalio se neki dan resorni ministar ekonomije Jakov Milatović (Crna Gora spada među izuzetno rijetke zemlje koje nemaju ministarstvo turizma iako ova privredna grana donosi oko četvrtine bruto društvenog proizvoda) pa slavodobitno poentirao da je za prvih 15 dana avgusta u Crnu Goru ušlo 380 hiljada stranaca, a to je za pet odsto više od 2019”.

Ovo je nevjerovatan rezultat i uspjeh za Crnu Goru, pohvalio se Milatović. ,,Činjenica je da nama sezona cvjeta, a za to je zaslužna Vlada Crne Gore, ali sad svako hoće dio zasluga”.

Ministar ekonomije nije ostao usamljen u svojoj radosti. „Odgovorno tvrdim da, otkad se vrši metrika u Crnoj Gori, špic sezone nikad za nikad nije bio bolji”, kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović pa, da uveliča uspjeh, dodao kako smo postigli ,,najbolji mogući rezultat” od svih država na Mediteranu.

Ljestvicu je, za koji stepenik više, podigao premijer Zdravko Krivokapić. ,,Najvažnija je činjenica da je Crna Gora turistički hit u čitavoj Evropi. O tome govore činjenice. Vi znate da smo budžet projektovali na 65 odsto, projekcija MMF-a je bila na 70 odsto 2019. Sve je to prevaziđeno…”, pohvalio se Krivokapić u parlamentu, pa iskoristio priliku da opoziciji održi još jednu lekciju: ,,Da li je Crna Gora samo destinacija za ekskluzivni turizam kao što vi često želite da predstavite? Činjenica je da je u svim opštinama, čak i na sjeveru, broj turista iznenađenje za sve koji rade u turističkim organizacijama. Svi su očekivali mnogo niže brojke. Ali brojke su ovdje neupitne. One iskazuju sve i niko ih nije štelovao, a vi ste ih štelovali…”.

Oni koji od turista žive na riječima su dosta škrtiji. Mada ne spore da je posjeta, a ponegdje i potrošnja, prevazišla njihova očekivanja i omogućila da se djelimično saniraju posljedice prošlogodišnje katastrofe. Ne dijele, ipak, euforiju zvaničnika izvršne vlasti. Nego ukazuju na fakte i trendove koji upozoravaju. Počev od toga da smo, drugu godinu zaredom, ostali bez najplatežnijih gostiju iz Rusije. A završno sa podatkom da, po prvi put u ovom vijeku, zvanična statistika pokazuje da ljetnja turistička sezona nije dovela do povećanja broja zaposlenih.

Sličnu ,,anomaliju” registrovali su i u Hrvatskoj. Ali uz različita obrazloženja. Naši zapadni susjedi računaju da je dio osoblja u hotelima i restoranima, posebno onaj koji je sezonski angažovan iz BiH, Srbije i Crne Gore, uposlen na crno. Dotle se ovdašnji ugostitelji žale da u, ekstremnim situacijama, nijesu mogli da otvore objekte u punom kapacitetu zbog nedostatka kvalitetne radne snage. I pored rekordnog broja zvanično nezaposlenih.

Između se smjestilo sijaset malih i velikih problema.

Turisti troše manje, prihodi se ne mogu porediti sa 2019. godinom ustvrdio je, sredinom jula, suvlasnik Montenegrostarsa Žarko Radulović: ,,Sezona je dobra, predsezone nije ni bilo, a za postsezonu ćemo da vidimo. S obzirom na to da nema Rusa i Bjelorusa dobro prolazimo”.

Goste koji su došli teško je, ili nemoguće prebrojati požalio se direktor Turističke organizacije Ulcinj Gzim Hajdinaga, navodeći da je očigledno kako je stvarni broj gostiju u Ulcinju dva-tri puta veći od broja registrovanih. ,,Prema paušalnim procjenama, najposjećenija smo primorska opština, ali zvanično se to ne pokazuje jer je u drugim gradovima registracija gostiju bolja”.

Bolja – možda. Ali ne i dovoljno dobra. U prilog tome ide podatak koji bi valjalo predočiti i ministru ekonomije. Podaci Monstat pokazuju da je, od 11,3 miliona putnika koji su 2019. prešli crnogorsku granicu, samo njih 2,6 miliona (ili tek svaki četvrti) registrovan kao turista. Ostali su stanovnici Crne Gore, dijaspora, prolaznici kroz Crnu Goru, vlasnici ili zakupci stambenih objekata i – neprijavljeni turisti od kojih država nema ni centa prihoda. Izuzmemo li naplaćeni PDV na ono što potroše u samoposluzi, na pijaci, u kafiću ili restoranu. Zato i sadašnje brojke o stotinama hiljada regionalnih hodočasnika na ovdašnje plaže treba uzeti sa rezervom sve do momenta kada ne budemo imali i finansijski iskaz njihove posjete.

A on bi nas mogao poprilično razočarati. ,,Imamo sezonu koja neodoljivo podsjeća na turizam iz 90-ih godina”, upozorava dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković dok jedan ugostitelj ljeto 2021. sažima u prostoproširenu rečenicu: ,,Došlo je vrijeme da je ležaj jeftiniji od ležaljke na plaži”.

Ministar Milatović ne mari za te primjedbe. Nego nam podastire računice prema kojima će efekti ovogodišnje turističke sezone znatno premašiti (optimistička) očekivanja Vlade i primaći se rekordnoj sezoni 2019. ,,…Ovo znači da se prihod od turizma u drugom kvartalu 2021. godine može procijeniti na 120 miliona eura. Kada ovoj cifri dodamo 25 miliona eura, koliko je iznosio prihod od turizma u prvom kvartalu ove godine, činjenice su neumoljive: u prvoj polovini 2021. godine, ostvareno je 145 miliona eura prihoda…”. Tako smo, u samo dvije rečenice, procjene pretvorili u neumoljive činjenice. Kada su iste osporene koji dan kasnije, zvanično mjerodavnim podacima Centralne banke, ministar se nije korigovao već je CBCG optužio za fingiranje podataka.

Inače, u trouglu CBCG – Monstat – Vlada već traje tihi rat o načinu na koji će se procjenjivati broj tursita i ostvareni prihodi. Sporan je broj neprijavljenih gostiju (on se procjenjuje na 30 do 50 odsto zvanično registrovanih mada, kao u slučaju Ulcinja, može biti i mnogo veći. A još više njihova dnevna potrošnja. Za prvi podatak zadužen je Monstat a za drugi CBCG. I u oba slučaja ne baratamo stvarnim brojkama već poprilično paušalnim procjenama. I to je standard koji važi duže od 15 godina.

Prema tim procjenama, prosječan turista je 2019. u Crnoj Gori trošio skoro 80 eura dnevno. A prošle godine jedva 50. Sada se koplja lome na pitanju da li je ovogodišnji prosječni gost (moglo bi se pokazati da je to član četvoročlane porodice sa dvoje male djece) po dnevnoj potrošnji bliži prošloj ili pretprošloj godini – kada su dobrostojeći Rusi i Ruskinje i te kako dizali prosjek. Ministar se već izjasnio – naš turista troši 80 eura dnevno. Što znači da dan na moru porodicu sa dvije makanje košta  250 eura. I ko drugačije kaže taj je – protiv Vlade. Demokratske i ekspertske.

Da se, na ovom mjestu, vratimo tvrdnjama po kojima smo turistički šampioni Mediterana i cijele Evrope. Pa da pogledamo kako u susjednoj Hrvatskoj računaju prihode od turizma.

,,Od početka godine do jučerašnjeg dana u Hrvatskoj je ostvareno 74 posto noćenja iz istog razdoblja 2019, dok je vrijednost fiskaliziranih računa u djelatnostima izravno vezanih za turizam 79 posto”, saopštila je u srijedu  ministrica turizma i sporta u Vladu RH Nikolina Brnjac, uz opasku da je ,,trenutno prerano za davanje procjene ukupnog prihoda od turizma u ovoj godini”. Iz daljeg teksta saznajemo da hrvatska javnost efekte sezone prati na osnovu podataka sa fiskalnih računa u djelatnostima pružanja smještaja, posluživanja hrane i pića i poslovanja turističkih agencija. I da te podatke imaju, praktično, u realnom vremenu. Dok u njihovom susjedstvu ministar finansija djeci koja prodaju limunadu na ulici traži fiskalni račun. A advokate oslobađa te obaveze.

Da je to jedina razlika.

Ko se još sjeća kako smo u ovu sezonu ušli sa Vladinim sloganom I zdravlje i ekonomija. I ko mari za to što je Crna Gora danas zemlja sa najviše kovid oboljelih na 100 hiljada stanovnika u Evropi? Premijer Krivokapić taj podatak pokušava iskoristiti u aktulenoj bici za Cetinje pa nam, skoro pa zadovoljan, najavljuje kako ćemo početkom septembra imati i hiljadu novooboljelih dnevno.

Koliko košta dan bolničkog liječenja kovid pacijenta? A koliko njegov oporavak, da ne pominjemo izgubljene živote? Mogu li se te računice priključiti saldu ovogodišnje turističke sezone?

,,Naša želja je zadržati status zemlje s najpovoljnijom epidemiološkom situacijom na Mediteranu i zato ćemo kao i dosad kontinuirano stavljati fokus na sigurnost kako bi se turistička i društvena zbivanja u ostatku godine mogla što kvalitetnije odvijati”, poručuje hrvatska ministrica turizma.

A naš potpredsjednik Vlade kaže: „Ja podržavam da mi sezonu odradimo do kraja na način koji je započet uz povećanje doza opreznosti i djelovanja svih inspekcijskih službi, ali naročito ugostitelja da nam pomognu u sistemu bolje kontrole i onemogućavanja te veće transmisije virusa…”.

Pa šta mislite, ko će imati bolju postsezonu?

Naše vlasti imaju veći problem. Kako podijeliti zasluge. ,,Zahvaljujući našim sunarodnicima iz Srbije i RS, turistička sezona u Crnoj Gori je spašena. Plaže su pune sa stotinama hiljada Srba. Upravo je DF učinio ove ključne korake ka uspjehu sezone. Zbog toga smo im iskazali poštovanje i javnu zahvalnost na putevima koji vode ka našem primorju”, objavio je Andrija Mandić, sve sa slikom bilborda na kome se DF braći Srbima zahvaljuje na posjeti.

Umjesto da se bavi ozbiljnijim stvarima, ministar Milatović je ušao u klinč sa DF-om, tvrdeći da njihove bilborde niko nije vidio. Nego da DF uz pomoć propagande pokušava da prisvoji Vladine zasuge za uspješnu sezonu. Tek da se zna, autor ovog teksta vidio je jedan DF-ov bilbord na Zlatici, i dobro ga osmotrio čudeći se količini primitivizma koju su raznorazni rialiti darovali ovom društvu.

Važnija je, ipak, priča o Vladinim zaslugama.

Vlada Zdravka Krivokapića usvojila je Plan priprema ljetnje turističe sezone za 2021. godinu u maju, na svojoj 23. sjednici. Na vrijeme? A tamo piše da ,,planirane aktivnosti, pored ostalog, obuhvataju radove na unapređenju infrastrukture, unapređenju kvaliteta usluga u turizmu i povezanim sektorima, povećanje raznovrsnosti turističkog proizvoda, smanjenje sive ekonomije i podsticanje zapošljavanja domaće radne snage“.

Dobili smo aviokompaniju koja je, samo dijelom, nadomjestila grubo prizemljenje Montenegrerlajnsa (da ne bude zabune sudbina MNA je zasluga DPS vlasti), granice u jeku korona pandemije otvorene i za zdrave i za bolesne; radove na putevima od granice sa Srbijom do Boke i Ulcinja, deponije smeća koje su, umjesto da budu sanirane, ljetos zapaljene, manjak radne snage i višak nezaposlenih. Nesmanjenu sivu ekonomiju. I, najvažnije, najavu da će broj novozaraženih kovid pacijenata, već u septembru, preći hiljadu dnevno.

Ljetnja turistička sezona bila je dobra, iako još ne znamo koliko su novca turisti ostavili u Crnoj Gori,  ko će ga trošiti i koliko će nas to koštati kada je zdravlje u pitanju. Šta ćemo kada se sklope suncobrani?

 

Vještina nemogućeg

Jednom dimenzijom problema ne/zaposlenih pozabavio se Miloš Vuković osnivač Fideliti konsaltinga. ,,Monstat poentira podacima: broj zaposlenih u junu rekordne 2019. godine iznosio je 213.488 što je za 64.117 više nego u junu ove godine! Pošto je to prilično nemoguće, red je da pogledamo ostale javno  dostupne podatke koje možemo povezati za brojem zaposlenih”, navodi Vuković u analizi objavljenoj na društvenim mrežama.

,,Prema javno dostupnim podacima, plaćeni porezi i doprinosi za zaposlene u junu 2019. godine iznosili su 55,4 miliona eura dok su u junu ove godine bili veći i iznosili su 59,5 miliona eura. Dobro ste pročitali”, zaključuje Vuković uz pitanje kako je moguće da je zvaničan broj zaposlenih manji za 30 odsto dok su porezi i doprinosi koji se plaćaju za zaposlena lica su junu bili veći za deset odsto od istog mjeseca 2019?

Jedno objašnjenje bi bilo – rast zarada. Zvanični podaci, međutim, ne ukazuju na takvu mogućnost. Prema drugom tumačenju, u pitanju su statističko-političke igre oponenata Krivokapićeve Vlade. Šta je stvarno po srijedi valjalo bi da objasni neko od nadležnih iz Vlade, Monstata, Zavoda za zapošljavanje

Ili to treba da bude još jedna vječna tema za svakodnevna nadgornjavanja. a ne u svakom momentu neupitan podatak na osnovu koga se prave sve ekonomske projekcije jedne zemlje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: Otvaranje dveri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladajuće partije tek se pozicioniraju, očekujući da URA prelomi na njihovu stranu, i da tada započnu stvarni pregovori o podjeli vlasti. A pozicionira se i premijer, potvrđujući sumnje da je upućen u započetu igru. U kojoj će evropske integracije ustupiti mjesto Vučićevom otvorenom Balkanu, sve sa nadom domaćih i izvanjih  promotera da će nas to dovesti do novog srpskog sveta

 

Tri mjeseca otkako je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine, zahuhtavaju se razgovori o njenoj rekonstrukciji.

Koliko su u tom naumu ozbiljne tri vladajuće koalicije i premijer koji u pregovorima zastupa samog sebe, kao osamostaljeni (usamljeni) predvodnik koalicije Za budućnost Crne Gore, možemo vidjeti iz onoga što se čini kao neupitno nakon dosadašnjih razgovora i prepucavanja partijskim saopštenjima.

I buduću, rekonstruisanu, Vladu predvodiće sadašnji premijer, odnosno, „običan lažov i izdajnička tranja“ (citat Marina Jočić, DF). Ostanak u Vladi garantovao je i ministru finansija – „članu međunarodne kriminalen grupe“ (Nebojša Medojević, predsjednik PzP i jedan od lidera DF-a) i potpredsjedniku Vlade koji je, prema najnovijim saznanjima njegovih koalicionih partnera skupa sa svojom partijom (URA) htio, tokom nedavnih događaja na Cetinju, da „preda vlast u ruke Veselinu Veljoviću“ (saopštenje Demokrata).

Pored pomenute trojice okosnicu nove Vlade trebalo bi da čine oni koji uz DPS, prema mišljenju Demokrata, „predstavljaju političku dvoglavu zmiju koja sikće otrove u vidu mržnje, uvreda i podmetanja“ (DF), skupa sa „najobičnijim titoistima koji se lažno predstavljaju demokratama“ (iz saopštenja DF-a o Demokratama). U novoj Vladi, slažu se njeni mogući konstituenti, mjesta bi trebalo da bude i za nacionalne manjinske partije, iste one koje „prekopavaju kosti žrtava iz Srebrenice da bi ih koristili u dnevno-političke svrhe“  (poslanik DF-a i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović).

Konačno, na mjestu predsjednika Skupštine Crne Gore ostao bi Aleksa Bečić, koji  (GP URA)  napušta evropski kurs, moguće, „zbog prijetnji beogradskih tabloida o navodnom snimku“.

Sve ovo i još mnogo toga  što se ne citira u pristojnim novinama, jedni o drugima rekli su sadašnji koalicioni partneri. Uglavnom, od momenta kada je Vlada, sredinom juna, i zvanično izgubila podršku parlamentarne većine. Nakon što je parlament, uz pomoć glasova opozicionih poslanika, usvojio Deklaraciju o Srebrenici i na prijedlog premijera Krivokapića, a uz podršku DPS-a, razriješio ministra pravde Vladimira Leposavića. „Sada resetujemo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je srećan DPS”, obznanio je šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović odluku da napuste parlament.

Svjedočimo novom početku. Uz demonstriranu dozu međusobnog povjerenja, razumjevanja, pristojnosti i spremnosti na kompromis,  očekivati je da kriza koja traje, praktično, od 31. avgusta prošle godine uskoro bude prevaziđena. Samo se ne zna da li će rezultat dogovora biti nova Vlada ili novi izbori.

Aleksa Bečić je optimista, pa očekuje da ćemo dobiti Vladu koja će trajati do 2024. i termina za raspisivanje redovnih parlamentarnih izbora. Dogovor je moguć, a iz pregovora i dogovora o rekonstrukciji Vlade „ni na jedan način nije izostavljen GP URA”, kaže predsjednik parlamenta ističući potrebu da parlamentarna većina bude osnažena i manjinskim partijama. I skidajući sa sebe i svoje partije odgovornost za rezultate ekspertske, odnosno, apostolske Vlade, pošto Demokrate, saznajemo to sa nekih 10 mjeseci zakašnjenja, nijesu bile saglasne sa načinom na koji je ona formirana. ,,Mi smo se zalagali za to da niko ne može biti diskriminisan. Šta je to ekspert? Gdje je to definisano? To što je neko političar, ne znači da nije ekspert…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

To su slike još jedne crnogorske priče o istoriji diskriminacije i nepravde koja ne samo traje, već proizvodi nove mržnje i nasilja. Bitka koja se ove sedmice vodi na sjednicama Vlade i cetinjske skupštine, mnogo je više od rešavanja vlasničkog pitanja nad jednim vjerskim objektom. Ona je nastavak borbe političkih vođa  za moć preko identitetskih pitanja, i novo podizanje nacionalnih tenzija do usijanja. Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je da su nedopustive brutalne, šofinističke uvrede na račun potpredsjednika Vlade, ali i pojedinih odbornika Skupštine Cetinja, koje su se, kako je kazao, mogle čuti od pojedinih simpatizera DPS-a na Cetinju.

Krivokapić je u pravu. Poruke okupljenih predstavnicima URA, ne samo da su nedopustive, nego moraju biti i adekvatno sankcionisane. I na Cetinju, ali i u ostatku Crne Gore.

No, nedopustivo je još nešto. Komentarišući bezopoteznu odluku Vlade da Cetinjski manastir prepiše na državu, Krivokapić je kazao da je država samo ispravila – grešku.  ,,Nijedna odluka koja se donosi ne može biti protivustavna, protivzakonita i na štetu bilo koga. Taj atak na imovinu je krenuo već formiranjem tzv. Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) čiji je jedini cilj bio, ne da uspostavi vjeru, nego da vrati imovinu, kako bi ta imovina mogla da bude korišćena ili od strane države ili te NVO”, rekao je Krivokapić.  Tako je premijer, sve predstavljajući se zaštitnikom Ustava i vjerskih prava, takozvanom nazvao vjersku zajednicu upisanu u registar ove zemlje. I još jednom pokazao da je zastupnik interesa Mitropolije crnogorsko-primorske, a ne svih crnogorskih građana.

Na ovu izjavu premijera, te odbornika DPS-a Jankovića, reagovala je Akcija za ljudska prava (HRA). Oni su pozvali javne funkcionere da se uzdrže od govora koji izaziva mržnju. ,,Verbalno izazivanje i podsticanje mržnje je uvod u fizičko nasilje, pa tome svako ko ima nadležnosti i javni uticaj mora da se suprotstavi”, rekli su iz HRA. Istakli su da je premijer svojom izjavom ne samo povrijedio vjerska osjećanja vjernika CPC-a, nego i mogao da podstakne mržnju prema njima.

,,Podsjećamo da je ranije predsjednik Milo Đukanović, Srpsku pravoslavnu crkvu nazivao ‘kvazivjerskom zajednicom’, ‘koja pokušava da zadrži nezakonito prisvojenu imovinu’, ‘koja je odgovorna za genocid u Srebrenici'”, rekli su iz HRA.

Spuštanju tenzija nije pomogao ni mitropolit Joanikije. Tek nakon što je  na Cetinju, zalivenom suzavcem, ustoličen na neviđen način, on je u Danilovgradu u manastiru primio predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Osvjedočenog širitelja mržnje.  Političara koji  uprkos zabrani, nastavlja javno da negira genocid u Srbrenicu , uz spremnost, kako kaže, i da ,,robija”.  Mitropolit ga je opjevao kao viteza u borbi za srpstvo.

Trebali bi tomovi da se ispišu sva ,,podsticanja” na posijanu mržnju od strane predstavnika aktuelne i prethodne vlasti. Ne samo izjave, već i brojne odluke prethodne i ove vlast svojevrsna su vrsta nasilja i podsticanje na nasilje i mržnju. Jedna od takvih je i priča o Cetinjskom manastiru.

Cetinjski manastir, jedan od simbola Crne Gore, je izgradio u drugoj polovini 15. vijeka tadašnji crnogorski vladar Ivan Crnojević. Tokom narednih nekoliko vjekova  bio je sjedište svih crnogorskih vladara. Cetinjski manastir je jedan od  ukupno  2.000 kulturnih dobara u Crnoj Gori. Od toga oko 800 sada pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Do kraja godine znaće se tačan broj, pošto još ne postoji ni prezican registar. Do 1986. godine sve  crkve i manastiri i zemljište, bili su u vlasništvu sela, bratstava i plemena.  Od 1986. do 2006. godine, na Mitropliju crnogorsko primorsku  prepisano je gotovo sve bitnije. Najveći imovinski rast Srpska pravoslavna crkva, odnosno Mitropolija, doživjela je u vrijeme tridesetogodišnje vladavine aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji danas na Cetinju navodno brani crnogorske svetinje od apetita Srpske pravoslavne crkve i srpskog sveta.  U vrijeme njegove vladavine SPC je, bespravno gradila, zauzimala. Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve sprečavani su da vrše obrede u vjerskim objektima. Đukanović je bio strateški  partner pokojnog mitropolita Amfilohija, dok su se gomilala brojna  nerazriješena  pitanja oko vjerskih objekata kojima je SPC upravljala.

Da nova vlast nije sposobna da ta pitanja riješi na pravi način, jasno je.  Ona ih pojačava, čineći sve da ispuni interese Mitroplije crnogorsko primorske, odnosno SPC-a i Beograda.

Vlasništvo nad Cetinjskim manastirom je upisano na Opštinu Cetinje 2005. SPC je to sporila, tvrdeći da je vlasništvo nad Cetinjskim manastirom upisano neustavno i podnijela zahtjev da se taj upis prava svojine briše. Ustavni sud je navodno proglasio neustavnim taj upis, ali se do ove sedmice  Cetinjski manastir u katastru  vodio na Opštinu Cetinje.

Litije koje su prethodile padu Đukanovićevog režima, organizovala je MPC  ne pristajući da se  vjerska imovina prepiše  na državu, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i u parlamentu u decembru 2019.

Krivokapićeva Vlada je ove sedmice Upravi za katastar i državnu imovinu naložila da u vezi sa sudbinom Cetinjskog manastira uradio ovo: ,,Nalaže se Upravi za katastar i državnu imovinu da odmah i bez odlaganja izvrši ispravku upisanog nosioca prava svojine na način što će umjesto Prijestonice Cetinje kao nosioca prava svojine vratiti upis na Državu Crnu Goru, shodno rješenju Uprave za nekretnine Podgorica – Područna jedinica Cetinje od 24. 11. 2005, pri čemu se navedenim upisom ne dira u prava upisanog titulara korišćenja”.  Vlada je tu odluku donijela  13. septembra bez održavanja sjednice, a kako su saopštili,  na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade. Za 14. septembar već je bila najavljena rasprava u Skupštini opštine Cetinje, koja je i održana, o građanskoj inicijativi da se Cetinjski manastir vrati Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC).

Blagota Mitrić, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, obje odluke nazvao je protivustavnim, i ocijenio da bi u ovoj situaciji trebalo da reaguje Ustavni sud. U toj instituciji, međutim, ćute.

,,Tu su bezumne pravne odluke, jer je malo reći da su protivustavne. To je u stvari početak jedne pravne rašomonijade u Crnoj Gori koja može da izazove vrlo teške i negativne posljedice”, kazao je Mitrić. ,,Stanje je došlo do usijanja. Vi imate i pravni apsurd u okviru ove prave rašomonijade. Prvo, ova Vlada, koja je svojom odlukom Cetinjski manastir ustanovila kao državnu svojinu, ona je prije godinu dana kada je došla na vlast poništila raniji zakon o vjeroispovijesti koji je predviđao baš to. I donijeli su novi zakon koji to ne predviđa, nego da je to vlasništvo Mitropolije. E sada kad su vidjeli da će Skupština opštine Cetinje u petak donijeti odluku o tom da se Cetinjski manastir da u vlasništvo Crnogorskoj pravoslovnoj crkvu, onda je Vlada, da bi preduhitrila takvu jednu odluku, napravila još veću nezakonitost, odnosno protivustavnost”, ističe Mitrić.

Svi znamo, da ovdje nije riječ o jednoj bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manstiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike, i Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve.  Drevni Manastir bio bi, svih nas. Naš. Umjesto policije štitila bi ga zajednička  ljubav. Okupljao bi nas. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći, kojima religija treba kao pogonsko gorivo. A nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedestih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo