Povežite se sa nama

Izdvojeno

VATROGASCI U CRNOJ GORI: Prepušteni milosti lokalnih uprava

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori postoji oko 600 vatrogasaca. O njima se ne stara država nego lokalne samouprave. Mnogi rade bez adekvatne opreme i sa niskim platama. Istovremeno se od njih tokom ljetnje sezone očekuju čuda

 

Kiša pala, ugašeni svi požari – objavljen je ove nedjelje epilog 34-dnevne borbe sa požarima u Nikšiću. Vatrogasci su uspjeli da zaštite kuće i imovinu od požara, a ističu i da su uspjeli da sačuvaju gradsko jezgro i izletište Trebjesu. Tokom jednomjesečne borbe sa vatrom jedan od vatrogasaca je povrijeđen prilikom gašenja požara na Budošu.

Prije početka sezone požara, početkom aprila, dio nikšićkih vatrogasaca je štrajkovao glađu. Tražili su da se vrate na posao, jer im je bio prestao radni angažman. U maju prošle godine pisali su tadašnjem premijeru i objasnili da su njihova odijela za prilaz vatri stara 13 godina, iako ih u zemljama Zapadne Evrope poslije godinu spaljuju. ,,Za njihovu profesiju je poražavajuće i sramno da na posao dolaze i rade ‘u patikama, trenerkama, jaknama ili dobro poderanim, istrošenim i iskrpljenim starim uniformama čiji je rok poodavno istekao’, kao i da su njihova odijela za prilaz vatri stara 13 godina, iako ih u zemljama Zapadne Evrope poslije godinu, ili 25 pranja, spaljuju u ‘posebnim pećima jer zbog svoje kancerogenosti nijesu za dalju upotrebu”. Upozorili su i da su plate nesrazmjerne opasnostima sa kojima se suočavaju.

Na odnos države prema vatrogascima kratko se osvrnula i Državna revizorska institucije (DRI)  u svom izvještaju o Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara. U njemu se navodi da iako je naglašeno da se lična oprema vatrogasaca smatra prioritetom, oni je još nemaju. „Imamo situaciju da je izvršena nabavka aviona i vatrogasnih vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. Pristup požaru bez adekvatne opreme rezultira udisanjem štetnih čestica, te se procjenjuje da je 50 – 80 odsto smrti od požara rezultat udisanja dima, a ne opekotina (čak iako simptomi ne nastupe odmah, sitne čestice dima su tihe ubice jer su dovoljno male da mogu doprijeti do najdubljih dijelova pluća i izazvati ozbiljne bolesti)“, navodi se u izvještaju DRI-a.

Pitanja o problemima, opremi, platama, beneficijama… Monitor je poslao većini vatrogasnih jedinica u Crnoj Gori, koje djeluju u okviru opštinskih Službi zaštite i spašavanja. Iz Glavnog grada su nam odgovorili: ,,Obavještavamo vas da ćemo vam na pitanja odgovoriti čim prođe požarna sezona kada ćemo imati detaljan pregled i biti u mogućnosti da vam damo jednu cjelokupnu sliku i kompletan odgovor’’.

Zlatko Ćirović dipl. ing. zaštite od požara, za Monitor kaže da u Herceg Novom imaju svu potrebnu opremu, te da su u odnosu na ostale opštine zadovoljni. U vatrogasnoj službi ovog grada zapošljeno je 40 ljudi. Nakon velikih požara na Luštici i Debelom brijegu 2017. godine, nabavljena je oprema za prilaz vatri, koja nije jeftina, košta oko 1.500 eura po vatrogascu. Ćirović ističe da je i oprema potrošna te da stalno treba da se obnavlja i dopunjuje. Kaže i da se u mnogim drugim opštinama, posebno na sjeveru države, kolege stalno žale da nemaju adekvatnu opremu, nemaju aparate za gašenje vatre u zatvorenom prostoru gdje je koncentracija ugljen monoksida velika, pa samim tim i opasnost od trovanja.

Ćirović radi kao vatrogasac 18 godina, kaže da je na nivou države ima oko 600 vatrogasaca. ,,Mi na niovu države nemamo iste uniforme, istu tehniku, opremu, plate. Sve zavisi od lokalne samouprave kako ima uslova i gdje. Na Zapadu vatrogasci su jedna od najznačajnijih službi, poput policajaca imaju jedinstvene uniforme na teritoriji cijele države.  Za razliku od nas postoje standardi, čak i oko uniformi, koje reguliše država”.

On navodi da je prosječna plata vatrogascima oko 500 eura: ,,Sa svim dodacima noćnog rada, prekovremenih sati, praznika… Nije svuda isto, u Tivtu imaju veću platu, a kolege iz Rožaja imaju manju platu”.

Ćirović se nada da će uslijediti neke promjene. Kaže da se mora prestati sa dosadašnjim opravdanjima da se nema para: ,,Kad pogledate na šta država sve baca pare, onda nam je ono što je od vitalnog značaja skupo. Ništa ne može da bude skupo što može da spasi ljudske živote i materijalno dobro”.

Citira da političari često govore da su kanaderi skupi. Jesu, koštaju oko 30 miliona eura, uz par miliona održavanja godišnje. ,,Kada je 2017. bio požar na Luštici, kanader iz Hrvatske je u jednom satu ugasio dio požarišta. Njemu treba pet minuta da pokupi vodu, baci je i napravi još jedan krug, pet i po kubika vode nosi. A air traktor, koji mi imamo, treba mu 25 minuta da napravi krug i baci 2,5 kubika vode. To su površine na kojima vatrogasci ne mogu ni da priđu”, priča Ćirović.

Vatrogasci ne gase samo vatru. Tokom pandemije zaduženi su za dezinfekciju javnih površina. Ove nedjelje mediji su objavili da su vatrogasci u Podgorici na poziv građanina uklonili poskoka iz jednog od gradskih parkova.

,,Osim što se borimo sa vatrenim stihijama, mi štitimo živote ljudi, životinja, kao i imovinu ugroženu poplavama, zemljotresima, olujnim nevremenom i drugim prirodnim nepogodama. Takođe, ništa manje važan dio naše profesije podrazumijeva i učestvovanje u intervencijama spašavanja u saobraćajnim nesrećama, vađenja utopljenika, spašavanja ljudi i životinja s visina, i dr.”, objašnjava za Monitor Goran Tripković, inžinjer zaštite od požara – specijalista, član Strukovnog sindikata vatrogasaca Crne Gore.

Ističe da su pored velikih fizičkih i psihičkih napora, vatrogasci prilikom akcija spašavanja često izloženi brojnim štetnim uticajima od plamena, dima, otrovnih supstanci i isparenja, urušavanja objekata, izloženost hemikalijama, opasnost od eksplozije… ,,U saobraćajnim nesrećama, gdje je potrebno spašavati putnike iz vozila, svjedoci smo vrlo dramatičnih prizora”, kaže Tripković.

I on kao problem ističe kvalitet opreme koja se razlikuje od opštine do opštine: ,,Određene opštine nastoje nabavati najkvalitetniju opremu za rad i redovno je obnavljati, dok kod drugih opština postoje određeni hronični nedostaci opreme”. Dodaje i da je jedan od problema nepostojanje centra za obučavanje u državi, gdje bi se obučavali i spremali budući vatrogasci – spasioci za ovaj visoko rizičan posao.

Tripković ističe i da je imajući u vidu prirodu i težinu posla vatrogasca – spasioca, prosječna zarada oko 500 eura  apsolutno nedovoljna: ,,U našoj zemlji, problem predstavlja i to što nemaju svi vatrogasci – spasioci jednaku zaradu, jer se ona razlikuje od opštine do opštine i zavisi od finansijskih mogućnosti pojedine opštine, kao i volje poslodavca da uveća propisani zakonski minimum zarade”.

Nedavno su u Uniji slobodnih sindikata konstatovali da vlada haos u zaradama u javnom sektoru. Napravljen je neprihvatljiv jaz između najniže i najveće zarade zaposlenih u javnom sektoru, pa je raspon koeficijenata između najniže i najviše zarade koji je bio 7,42, povećan na 10,64. U prevodu pojedini službenici i savjetnici, imaju plate dva, tri, čak i četiri puta veće od vatrogasaca-sapasilaca, medicinskih radnika, policajaca, komunalaca…

Vatrogascima je priznat benificirani radni staž, pa im se 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 16 mjeseci.

Ćirović kaže da srećom za 18 godina njegovog staža nije bilo težih povreda kolega. A nagledali su se svega. ,,Skidali smo sa vješala osobe, izvlačili iz smrskanog auta povrijeđene bez ruke, noge. Koliko god da ideš srcem, to sve ostaje”, priča Ćirović. Psihološka podrška za vatrogasce zasad ne postoji.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo