Povežite se sa nama

Izdvojeno

VATROGASCI U CRNOJ GORI: Prepušteni milosti lokalnih uprava

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori postoji oko 600 vatrogasaca. O njima se ne stara država nego lokalne samouprave. Mnogi rade bez adekvatne opreme i sa niskim platama. Istovremeno se od njih tokom ljetnje sezone očekuju čuda

 

Kiša pala, ugašeni svi požari – objavljen je ove nedjelje epilog 34-dnevne borbe sa požarima u Nikšiću. Vatrogasci su uspjeli da zaštite kuće i imovinu od požara, a ističu i da su uspjeli da sačuvaju gradsko jezgro i izletište Trebjesu. Tokom jednomjesečne borbe sa vatrom jedan od vatrogasaca je povrijeđen prilikom gašenja požara na Budošu.

Prije početka sezone požara, početkom aprila, dio nikšićkih vatrogasaca je štrajkovao glađu. Tražili su da se vrate na posao, jer im je bio prestao radni angažman. U maju prošle godine pisali su tadašnjem premijeru i objasnili da su njihova odijela za prilaz vatri stara 13 godina, iako ih u zemljama Zapadne Evrope poslije godinu spaljuju. ,,Za njihovu profesiju je poražavajuće i sramno da na posao dolaze i rade ‘u patikama, trenerkama, jaknama ili dobro poderanim, istrošenim i iskrpljenim starim uniformama čiji je rok poodavno istekao’, kao i da su njihova odijela za prilaz vatri stara 13 godina, iako ih u zemljama Zapadne Evrope poslije godinu, ili 25 pranja, spaljuju u ‘posebnim pećima jer zbog svoje kancerogenosti nijesu za dalju upotrebu”. Upozorili su i da su plate nesrazmjerne opasnostima sa kojima se suočavaju.

Na odnos države prema vatrogascima kratko se osvrnula i Državna revizorska institucije (DRI)  u svom izvještaju o Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara. U njemu se navodi da iako je naglašeno da se lična oprema vatrogasaca smatra prioritetom, oni je još nemaju. „Imamo situaciju da je izvršena nabavka aviona i vatrogasnih vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. Pristup požaru bez adekvatne opreme rezultira udisanjem štetnih čestica, te se procjenjuje da je 50 – 80 odsto smrti od požara rezultat udisanja dima, a ne opekotina (čak iako simptomi ne nastupe odmah, sitne čestice dima su tihe ubice jer su dovoljno male da mogu doprijeti do najdubljih dijelova pluća i izazvati ozbiljne bolesti)“, navodi se u izvještaju DRI-a.

Pitanja o problemima, opremi, platama, beneficijama… Monitor je poslao većini vatrogasnih jedinica u Crnoj Gori, koje djeluju u okviru opštinskih Službi zaštite i spašavanja. Iz Glavnog grada su nam odgovorili: ,,Obavještavamo vas da ćemo vam na pitanja odgovoriti čim prođe požarna sezona kada ćemo imati detaljan pregled i biti u mogućnosti da vam damo jednu cjelokupnu sliku i kompletan odgovor’’.

Zlatko Ćirović dipl. ing. zaštite od požara, za Monitor kaže da u Herceg Novom imaju svu potrebnu opremu, te da su u odnosu na ostale opštine zadovoljni. U vatrogasnoj službi ovog grada zapošljeno je 40 ljudi. Nakon velikih požara na Luštici i Debelom brijegu 2017. godine, nabavljena je oprema za prilaz vatri, koja nije jeftina, košta oko 1.500 eura po vatrogascu. Ćirović ističe da je i oprema potrošna te da stalno treba da se obnavlja i dopunjuje. Kaže i da se u mnogim drugim opštinama, posebno na sjeveru države, kolege stalno žale da nemaju adekvatnu opremu, nemaju aparate za gašenje vatre u zatvorenom prostoru gdje je koncentracija ugljen monoksida velika, pa samim tim i opasnost od trovanja.

Ćirović radi kao vatrogasac 18 godina, kaže da je na nivou države ima oko 600 vatrogasaca. ,,Mi na niovu države nemamo iste uniforme, istu tehniku, opremu, plate. Sve zavisi od lokalne samouprave kako ima uslova i gdje. Na Zapadu vatrogasci su jedna od najznačajnijih službi, poput policajaca imaju jedinstvene uniforme na teritoriji cijele države.  Za razliku od nas postoje standardi, čak i oko uniformi, koje reguliše država”.

On navodi da je prosječna plata vatrogascima oko 500 eura: ,,Sa svim dodacima noćnog rada, prekovremenih sati, praznika… Nije svuda isto, u Tivtu imaju veću platu, a kolege iz Rožaja imaju manju platu”.

Ćirović se nada da će uslijediti neke promjene. Kaže da se mora prestati sa dosadašnjim opravdanjima da se nema para: ,,Kad pogledate na šta država sve baca pare, onda nam je ono što je od vitalnog značaja skupo. Ništa ne može da bude skupo što može da spasi ljudske živote i materijalno dobro”.

Citira da političari često govore da su kanaderi skupi. Jesu, koštaju oko 30 miliona eura, uz par miliona održavanja godišnje. ,,Kada je 2017. bio požar na Luštici, kanader iz Hrvatske je u jednom satu ugasio dio požarišta. Njemu treba pet minuta da pokupi vodu, baci je i napravi još jedan krug, pet i po kubika vode nosi. A air traktor, koji mi imamo, treba mu 25 minuta da napravi krug i baci 2,5 kubika vode. To su površine na kojima vatrogasci ne mogu ni da priđu”, priča Ćirović.

Vatrogasci ne gase samo vatru. Tokom pandemije zaduženi su za dezinfekciju javnih površina. Ove nedjelje mediji su objavili da su vatrogasci u Podgorici na poziv građanina uklonili poskoka iz jednog od gradskih parkova.

,,Osim što se borimo sa vatrenim stihijama, mi štitimo živote ljudi, životinja, kao i imovinu ugroženu poplavama, zemljotresima, olujnim nevremenom i drugim prirodnim nepogodama. Takođe, ništa manje važan dio naše profesije podrazumijeva i učestvovanje u intervencijama spašavanja u saobraćajnim nesrećama, vađenja utopljenika, spašavanja ljudi i životinja s visina, i dr.”, objašnjava za Monitor Goran Tripković, inžinjer zaštite od požara – specijalista, član Strukovnog sindikata vatrogasaca Crne Gore.

Ističe da su pored velikih fizičkih i psihičkih napora, vatrogasci prilikom akcija spašavanja često izloženi brojnim štetnim uticajima od plamena, dima, otrovnih supstanci i isparenja, urušavanja objekata, izloženost hemikalijama, opasnost od eksplozije… ,,U saobraćajnim nesrećama, gdje je potrebno spašavati putnike iz vozila, svjedoci smo vrlo dramatičnih prizora”, kaže Tripković.

I on kao problem ističe kvalitet opreme koja se razlikuje od opštine do opštine: ,,Određene opštine nastoje nabavati najkvalitetniju opremu za rad i redovno je obnavljati, dok kod drugih opština postoje određeni hronični nedostaci opreme”. Dodaje i da je jedan od problema nepostojanje centra za obučavanje u državi, gdje bi se obučavali i spremali budući vatrogasci – spasioci za ovaj visoko rizičan posao.

Tripković ističe i da je imajući u vidu prirodu i težinu posla vatrogasca – spasioca, prosječna zarada oko 500 eura  apsolutno nedovoljna: ,,U našoj zemlji, problem predstavlja i to što nemaju svi vatrogasci – spasioci jednaku zaradu, jer se ona razlikuje od opštine do opštine i zavisi od finansijskih mogućnosti pojedine opštine, kao i volje poslodavca da uveća propisani zakonski minimum zarade”.

Nedavno su u Uniji slobodnih sindikata konstatovali da vlada haos u zaradama u javnom sektoru. Napravljen je neprihvatljiv jaz između najniže i najveće zarade zaposlenih u javnom sektoru, pa je raspon koeficijenata između najniže i najviše zarade koji je bio 7,42, povećan na 10,64. U prevodu pojedini službenici i savjetnici, imaju plate dva, tri, čak i četiri puta veće od vatrogasaca-sapasilaca, medicinskih radnika, policajaca, komunalaca…

Vatrogascima je priznat benificirani radni staž, pa im se 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 16 mjeseci.

Ćirović kaže da srećom za 18 godina njegovog staža nije bilo težih povreda kolega. A nagledali su se svega. ,,Skidali smo sa vješala osobe, izvlačili iz smrskanog auta povrijeđene bez ruke, noge. Koliko god da ideš srcem, to sve ostaje”, priča Ćirović. Psihološka podrška za vatrogasce zasad ne postoji.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo