Povežite se sa nama

Izdvojeno

MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori ne postoji niti jedna institucija koja se bavi liječenjem psihičkih poremećaja kod djece. Nema ni dovoljno kadra specijalizovanog iz oblasti dječje psihijatrije. U 2020. godini odobrene su tri takve specijalizacije. Ni nacionalni program prevencije suicida još uvijek nije na vidiku, a prema podacima MUP-a za samo prva tri mjeseca ove godine registrovano je čak 30 samoubistava

 

U razmaku od samo dvadesetak dana jedna 20-godišnjakinja i 13-godišnjak iz Pljevalja okončali su svoje živote samoubistvom, na isti način, na istom mjestu – skokom sa mosta na Đurđevića Tari. Tragedije su sablaznile i potresle javnost Crne Gore. I podsjetile na staru boljku – o mentalnom zdravlju mladih niti razmišljamo, niti govorimo, niti brinemo u dovoljnoj mjeri.

U prilog toj tvrdnji ide činjenica da u Crnoj Gori ne postoji niti jedna institucija koja se bavi liječenjem psihičkih poremećaja kod djece.

Prema Izvještaju o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za 2020. godinu, koji je tokom jula usvojila Vlada Crne Gore, Kliniku za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) sa odjeljenjem za dječju psihijatriju bi trebalo izgraditi – u narednom periodu. ,,S obzirom na to da je već izrađen projekat i da kapaciteti i uslovi trenutne Klinike za psihijatriju nijesu na zadovoljavajućem nivou i da u Crnoj Gori ne postoji obezbijeđen smještaj za djecu koja su u potrebi za psihijatrijskim liječenjem, a da su se stekli uslovi po pitanju edukovanog kadra (specijaliste dječije psihijatrije) potrebno je uložiti napore da se započne sa radovima”, navodi se u pomenutom izvještaju.

Monitor se obratio Ministarstvu zdravlja kojim rukovodi ministarka Jelena Borovinić-Bojović i upitao nadležne kada bi se mogla očekivati izgradnja klinike. Odgovor do zaključenja ovog broja nije dobio.

U Crnoj Gori nema ni dovoljno kadra specijalizovanog iz oblasti dječje psihijatrije. U centrima za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja usluge zaštite i tretmana mentalnog zdravlja djeci starosti od 15 godina pružaju specijalisti – adultne psihijatrije. U tim službama nema ni specijalista dječije psihologije. Prema podacima do kojih je došao Monitor, u 2020. godini odobrene su tri specijalizacije iz oblasti dječije i adolescentne psihijatrije i to jedna za Dom zdravlja (DZ) Nikšić i Opštu bolnicu Nikšić i dvije za Specijalnu bolnicu za psihijatriju (SBP) Dobrota. Sem toga, specijalizaciju iz oblasti dječije psihijatrije završila su dva psihijatra KCCG-a, a jedna je u toku. Samo jedan psihijatar SBP Dobrota dobio je specijalizaciju iz oblasti dječije i adolescentne psihijatrije.

,,Adolescentsko doba spada u jednu od očekivanih razvojnih kriza u životu. Unutrašnji konflikti u adolescentu rastu jer on još uvijek nema zrelost da se suoči sa novom slikom u ogledalu, očekivanjima okoline, hormonalnim promjenama. Česta destruktivna ponašanja su samopovređivanje (strah, ljutnja i tuga usmjereni su ka sebi umjesto da se verbalizuju), pokušaj samoubistva (osoba ima doživljaj da je niko ne vidi i ne čuje pa bira ovakav alarm za okolinu), kao i povlačenje u sebe, kada rastu socijalna anksioznost, razni strahovi i sumnje u sopstvene sposobnosti”, kaže za Monitor psihološkinja Marija Marković.

Prema njenim riječima, adolescenti se za najtragičniji ishod – samoubistvo, ,,odlučuju” zbog različitih životnih istorija. ,,Neko će to učiniti jer u porodici postoji transgeneracijska poruka da se tako najlakše rješavaju problemi, a neko jer u svojoj konfuziji traganja za identitetom biva očaran svojim idolom. Ono što je zajedničko adolescentima je da im je potrebna klima prihvatanja i razumjevanja koju nude ljudi koji su stručni za problematiku razvojne krize, a to su psiholozi i psihoterapeuti. Dakle – psihoterapija, psihološke radionice ili savjetodavni razgovori. Prisjetimo se, ako je razvojna kriza nešto normalno, onda je odlazak kod psihoterapeuta takođe”, napominje Markovićeva.

Crna Gora nema ni nacionalni program prevencije suicida. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), za samo prva tri mjeseca ove godine registrovano je čak 30 samoubistava. Iz Uprave policije (UP) Monitoru nijesu odgovorili na pitanje koliko je maloljetnika i adolescenata među žrtvama. Godišnje, u prosjeku, preko stotinu ljudi počini samoubistvo. U 2017. godini počinjeno je 109 samoubistava, a godinu ranije 111. U 2018. godini evidentirano je 107 samoubistava. Prostom računicom, dolazi se do alarmantnog podatka – skoro svaki treći dan neki građanin digne ruku na sebe.

U Crnoj Gori, izuzev farmakoterapije (liječenjem medikamentima), gotovo da nema drugih oblika tretiranja pacijenata. U Strategiji zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period od 2019. do 2023. godine navodi se da saradnja djelova zdravstvenih i socijalnih službi postoji samo u pojedinačnim slučajevima, bez šire i sistematične primjene. ,,Ne postoje timovi za intervencije u ranoj psihozi”, piše u toj strategiji.

Tokom dvogodišnje realizacije akcionog plana pomenute strategije, realizovano je tek 18 odsto, ili šest od ukupno 32 planiranih aktivnosti, djelimično je realizovano 22 odsto, a nije realizovano 60 odsto planiranih aktivnosti. Nadležni objašnjavaju da je pandemija virusa COVID-19 uticala na to što najveći broj projekata i poslova nije obavljen u dogovorenom periodu.

O mentalnom zdravlju djece se do kora nije ni razmišljalo. Tome svjedoči činjenica da o tome sve do 2018. godine nije bilo sveobuhvatnih analiza.

U ovogodišnjem istraživanju Saveza izviđača Crne Gore (SICG), pod nazivom Mentalno zdravlje mladih u Crnoj Gori, učestvovali su mladi starosti od 14 do 24 godine. Istraživanje je ogolilo zabrinjavajuće stanje. ,,Upoređujući podatke sa evropskog nivoa sa našim, primjećujemo da se kod nas mladi češće osjećaju loše. Praktično svaka druga mlada osoba se osjeća loše – češće od jednom nedjeljno (49,1 odsto), dok je na evropskom nivou to slučaj kod svakog petog adolescenta (20 odsto)”, navodi se u njemu. Isto istraživanje je pokazalo da su oni koji se zdravije hrane i praktikuju hobije manje anksiozni od onih koji to ne rade, kao i da izraženije anksiozno-depresivne simptome imaju oni koji su u posljednjih pola godine prvi put probali duvan ili alkohol. Mlade žene su, prema istim podacima SICG-a, više anksiozne i depresivne od mladih muškaraca.

Od 2015. godine, uz podršku UNICEF-a, u crnogorske osnovne i srednje škole uveden je program za jačanje socio-emocionalnih vještina. Iz Udruženja psihologa i Udruženja pedagoga istakli su značaj ovog programa za razvoj otpornosti učenika i prevenciju problema mentalnog zdravlja jer su škole često mjesto gdje se prvi put otkrivaju potencijalni problemi s mentalnim zdravljem i gdje se djeca usmjeravaju da traže dodatnu pomoć.

Problemi mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata predstavljaju jedan od glavnih izazova za javno zdravlje i održivi razvoj na globalnom nivou. Čak dvije trećine zemalja ne raspolažu podacima o mentalnim poremećajima, a u onima koje takvim podacima raspolažu – često ne postoje podaci koji se odnose samo na djecu i adolescente, podatak je Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNICEFA. Procjenjuje se da će, svake godine, svaki peti adolescent da doživi problem sa mentalnim zdravljem.

Samoubistvo, inače, predstavlja vodeći uzrok smrti mladih osoba. Osjećanje zanemarenosti i manje vrijednosti, depresija usljed gubitka voljenih osoba ili loših porodičnih i socijalnih odnosa, nerazumijevanje okoline – mogu da budu okidač da najmlađi povuku kobni potez. I društvo to ne smije da ignoriše.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: Otvaranje dveri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladajuće partije tek se pozicioniraju, očekujući da URA prelomi na njihovu stranu, i da tada započnu stvarni pregovori o podjeli vlasti. A pozicionira se i premijer, potvrđujući sumnje da je upućen u započetu igru. U kojoj će evropske integracije ustupiti mjesto Vučićevom otvorenom Balkanu, sve sa nadom domaćih i izvanjih  promotera da će nas to dovesti do novog srpskog sveta

 

Tri mjeseca otkako je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine, zahuhtavaju se razgovori o njenoj rekonstrukciji.

Koliko su u tom naumu ozbiljne tri vladajuće koalicije i premijer koji u pregovorima zastupa samog sebe, kao osamostaljeni (usamljeni) predvodnik koalicije Za budućnost Crne Gore, možemo vidjeti iz onoga što se čini kao neupitno nakon dosadašnjih razgovora i prepucavanja partijskim saopštenjima.

I buduću, rekonstruisanu, Vladu predvodiće sadašnji premijer, odnosno, „običan lažov i izdajnička tranja“ (citat Marina Jočić, DF). Ostanak u Vladi garantovao je i ministru finansija – „članu međunarodne kriminalen grupe“ (Nebojša Medojević, predsjednik PzP i jedan od lidera DF-a) i potpredsjedniku Vlade koji je, prema najnovijim saznanjima njegovih koalicionih partnera skupa sa svojom partijom (URA) htio, tokom nedavnih događaja na Cetinju, da „preda vlast u ruke Veselinu Veljoviću“ (saopštenje Demokrata).

Pored pomenute trojice okosnicu nove Vlade trebalo bi da čine oni koji uz DPS, prema mišljenju Demokrata, „predstavljaju političku dvoglavu zmiju koja sikće otrove u vidu mržnje, uvreda i podmetanja“ (DF), skupa sa „najobičnijim titoistima koji se lažno predstavljaju demokratama“ (iz saopštenja DF-a o Demokratama). U novoj Vladi, slažu se njeni mogući konstituenti, mjesta bi trebalo da bude i za nacionalne manjinske partije, iste one koje „prekopavaju kosti žrtava iz Srebrenice da bi ih koristili u dnevno-političke svrhe“  (poslanik DF-a i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović).

Konačno, na mjestu predsjednika Skupštine Crne Gore ostao bi Aleksa Bečić, koji  (GP URA)  napušta evropski kurs, moguće, „zbog prijetnji beogradskih tabloida o navodnom snimku“.

Sve ovo i još mnogo toga  što se ne citira u pristojnim novinama, jedni o drugima rekli su sadašnji koalicioni partneri. Uglavnom, od momenta kada je Vlada, sredinom juna, i zvanično izgubila podršku parlamentarne većine. Nakon što je parlament, uz pomoć glasova opozicionih poslanika, usvojio Deklaraciju o Srebrenici i na prijedlog premijera Krivokapića, a uz podršku DPS-a, razriješio ministra pravde Vladimira Leposavića. „Sada resetujemo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je srećan DPS”, obznanio je šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović odluku da napuste parlament.

Svjedočimo novom početku. Uz demonstriranu dozu međusobnog povjerenja, razumjevanja, pristojnosti i spremnosti na kompromis,  očekivati je da kriza koja traje, praktično, od 31. avgusta prošle godine uskoro bude prevaziđena. Samo se ne zna da li će rezultat dogovora biti nova Vlada ili novi izbori.

Aleksa Bečić je optimista, pa očekuje da ćemo dobiti Vladu koja će trajati do 2024. i termina za raspisivanje redovnih parlamentarnih izbora. Dogovor je moguć, a iz pregovora i dogovora o rekonstrukciji Vlade „ni na jedan način nije izostavljen GP URA”, kaže predsjednik parlamenta ističući potrebu da parlamentarna većina bude osnažena i manjinskim partijama. I skidajući sa sebe i svoje partije odgovornost za rezultate ekspertske, odnosno, apostolske Vlade, pošto Demokrate, saznajemo to sa nekih 10 mjeseci zakašnjenja, nijesu bile saglasne sa načinom na koji je ona formirana. ,,Mi smo se zalagali za to da niko ne može biti diskriminisan. Šta je to ekspert? Gdje je to definisano? To što je neko političar, ne znači da nije ekspert…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DIPLOMATSKA I MEDIJSKA OFANZIVA MILA ĐUKANOVIĆA: Ponovno aktiviranje ruskih zavjera kao slamka spasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi

 

Nakon što su slab odziv crnogorskih građana i akcija policije pokvarili cetinjski happening 5. septembra da se preko ulice i uz pomoć tajnih službi i medijske demagogije opet krene u novu „odbranu Crne Gore“ (tj. nagomilanog bogatstva i nekažnjivosti DPS vrhuške) lopta se opet prebacila na diplomatski i medijski teren ne bi li se povratilo sve više poljuljano povjerenje u stari režim. Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi.

U toku je godišnje zasijedanje Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija u Njujorku koje traje od 21. do 27. septembra i koje je okupilo preko 130 šefova i vlada država članica. U utorak je govorio i američki predsjednik Džo Bajden kome je ovo prvo pojavljivanje na tako velikom samitu svjetskih državnika. Nije tajna da mnogi državnici priželjkuju, ako ne susret, a ono slikanje i razgovor od desetak sekundi za koji se raznim lobističkim firmama u Americi nude milionske svote. Kod nas su se već pojavile nepotvrđene tvrdnje u regionalnoj štampi da se nudi nevjerovatnih 15 miliona dolara za Đukanovićevo slikanje sa Bajdenom i razmjenu od pet-šest riječi. Takav scenario bi dobro došao kao potvrda da DPS klika i dalje stoji na putu evroatlantskih integracija i da ponovo uživa podršku Amerike koja se počela distancirati od režima nakon Đukanovićevog povratka na mjesto predsjednika njegove „države“ u maju 2018. godine.

Nevezano za gore spomenutu sumu, nesporno je da DPS diplomatija, lobisti i inostrani saveznici pokušavaju ovih dana da dogovore termine za susrete sa visokim američkim zvaničnicima, kako je Monitoru potvrdilo nekoliko izvora u Vašingtonu. Uz zahtjeve za susret se obavezno prilaže i nedavno objavljena studija Digitalnog forenzičnog centra Crne Gore (DFC), čije osnivanje je podržala Vlada Sjedinjenih Američkih Država  2019. godine i koji djeluje u okviru Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG). Njegov predsjednik Savo Kentera je prije dvije godine, u vrijeme čvrstorukaške vladavine Đukanovića, izjavio Vijestima da je jedan od primarnih ciljeva DFC-a da „razotkriju sve one koji pokušavaju da podrivaju naš politički i demokratski sistem i unesu haos i nerede u određenim zemljama“. Neki su se ponadali, s obziromna to da Atlantski savez promovira zapadne i evroatlantske vrijednosti, da će to raditi i njihova podružnica u Crnoj Gori, uprkos Kenterinoj retorici koja podsjeća na sovjetsko-komunističku borbu protiv unutrašnjih i vanjskih neprijatelja.

Gorepomenuta studija od stotinu stranica nosi naziv Uloga Rusije na Balkanu: Slučaj Crne Gore i opširno se bavi raznim ruskim subverzivnim oblicima djelovanja kojim se „potkopava prozapadna politika Đukanovića“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo