Povežite se sa nama

Izdvojeno

MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori ne postoji niti jedna institucija koja se bavi liječenjem psihičkih poremećaja kod djece. Nema ni dovoljno kadra specijalizovanog iz oblasti dječje psihijatrije. U 2020. godini odobrene su tri takve specijalizacije. Ni nacionalni program prevencije suicida još uvijek nije na vidiku, a prema podacima MUP-a za samo prva tri mjeseca ove godine registrovano je čak 30 samoubistava

 

U razmaku od samo dvadesetak dana jedna 20-godišnjakinja i 13-godišnjak iz Pljevalja okončali su svoje živote samoubistvom, na isti način, na istom mjestu – skokom sa mosta na Đurđevića Tari. Tragedije su sablaznile i potresle javnost Crne Gore. I podsjetile na staru boljku – o mentalnom zdravlju mladih niti razmišljamo, niti govorimo, niti brinemo u dovoljnoj mjeri.

U prilog toj tvrdnji ide činjenica da u Crnoj Gori ne postoji niti jedna institucija koja se bavi liječenjem psihičkih poremećaja kod djece.

Prema Izvještaju o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za 2020. godinu, koji je tokom jula usvojila Vlada Crne Gore, Kliniku za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) sa odjeljenjem za dječju psihijatriju bi trebalo izgraditi – u narednom periodu. ,,S obzirom na to da je već izrađen projekat i da kapaciteti i uslovi trenutne Klinike za psihijatriju nijesu na zadovoljavajućem nivou i da u Crnoj Gori ne postoji obezbijeđen smještaj za djecu koja su u potrebi za psihijatrijskim liječenjem, a da su se stekli uslovi po pitanju edukovanog kadra (specijaliste dječije psihijatrije) potrebno je uložiti napore da se započne sa radovima”, navodi se u pomenutom izvještaju.

Monitor se obratio Ministarstvu zdravlja kojim rukovodi ministarka Jelena Borovinić-Bojović i upitao nadležne kada bi se mogla očekivati izgradnja klinike. Odgovor do zaključenja ovog broja nije dobio.

U Crnoj Gori nema ni dovoljno kadra specijalizovanog iz oblasti dječje psihijatrije. U centrima za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja usluge zaštite i tretmana mentalnog zdravlja djeci starosti od 15 godina pružaju specijalisti – adultne psihijatrije. U tim službama nema ni specijalista dječije psihologije. Prema podacima do kojih je došao Monitor, u 2020. godini odobrene su tri specijalizacije iz oblasti dječije i adolescentne psihijatrije i to jedna za Dom zdravlja (DZ) Nikšić i Opštu bolnicu Nikšić i dvije za Specijalnu bolnicu za psihijatriju (SBP) Dobrota. Sem toga, specijalizaciju iz oblasti dječije psihijatrije završila su dva psihijatra KCCG-a, a jedna je u toku. Samo jedan psihijatar SBP Dobrota dobio je specijalizaciju iz oblasti dječije i adolescentne psihijatrije.

,,Adolescentsko doba spada u jednu od očekivanih razvojnih kriza u životu. Unutrašnji konflikti u adolescentu rastu jer on još uvijek nema zrelost da se suoči sa novom slikom u ogledalu, očekivanjima okoline, hormonalnim promjenama. Česta destruktivna ponašanja su samopovređivanje (strah, ljutnja i tuga usmjereni su ka sebi umjesto da se verbalizuju), pokušaj samoubistva (osoba ima doživljaj da je niko ne vidi i ne čuje pa bira ovakav alarm za okolinu), kao i povlačenje u sebe, kada rastu socijalna anksioznost, razni strahovi i sumnje u sopstvene sposobnosti”, kaže za Monitor psihološkinja Marija Marković.

Prema njenim riječima, adolescenti se za najtragičniji ishod – samoubistvo, ,,odlučuju” zbog različitih životnih istorija. ,,Neko će to učiniti jer u porodici postoji transgeneracijska poruka da se tako najlakše rješavaju problemi, a neko jer u svojoj konfuziji traganja za identitetom biva očaran svojim idolom. Ono što je zajedničko adolescentima je da im je potrebna klima prihvatanja i razumjevanja koju nude ljudi koji su stručni za problematiku razvojne krize, a to su psiholozi i psihoterapeuti. Dakle – psihoterapija, psihološke radionice ili savjetodavni razgovori. Prisjetimo se, ako je razvojna kriza nešto normalno, onda je odlazak kod psihoterapeuta takođe”, napominje Markovićeva.

Crna Gora nema ni nacionalni program prevencije suicida. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), za samo prva tri mjeseca ove godine registrovano je čak 30 samoubistava. Iz Uprave policije (UP) Monitoru nijesu odgovorili na pitanje koliko je maloljetnika i adolescenata među žrtvama. Godišnje, u prosjeku, preko stotinu ljudi počini samoubistvo. U 2017. godini počinjeno je 109 samoubistava, a godinu ranije 111. U 2018. godini evidentirano je 107 samoubistava. Prostom računicom, dolazi se do alarmantnog podatka – skoro svaki treći dan neki građanin digne ruku na sebe.

U Crnoj Gori, izuzev farmakoterapije (liječenjem medikamentima), gotovo da nema drugih oblika tretiranja pacijenata. U Strategiji zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period od 2019. do 2023. godine navodi se da saradnja djelova zdravstvenih i socijalnih službi postoji samo u pojedinačnim slučajevima, bez šire i sistematične primjene. ,,Ne postoje timovi za intervencije u ranoj psihozi”, piše u toj strategiji.

Tokom dvogodišnje realizacije akcionog plana pomenute strategije, realizovano je tek 18 odsto, ili šest od ukupno 32 planiranih aktivnosti, djelimično je realizovano 22 odsto, a nije realizovano 60 odsto planiranih aktivnosti. Nadležni objašnjavaju da je pandemija virusa COVID-19 uticala na to što najveći broj projekata i poslova nije obavljen u dogovorenom periodu.

O mentalnom zdravlju djece se do kora nije ni razmišljalo. Tome svjedoči činjenica da o tome sve do 2018. godine nije bilo sveobuhvatnih analiza.

U ovogodišnjem istraživanju Saveza izviđača Crne Gore (SICG), pod nazivom Mentalno zdravlje mladih u Crnoj Gori, učestvovali su mladi starosti od 14 do 24 godine. Istraživanje je ogolilo zabrinjavajuće stanje. ,,Upoređujući podatke sa evropskog nivoa sa našim, primjećujemo da se kod nas mladi češće osjećaju loše. Praktično svaka druga mlada osoba se osjeća loše – češće od jednom nedjeljno (49,1 odsto), dok je na evropskom nivou to slučaj kod svakog petog adolescenta (20 odsto)”, navodi se u njemu. Isto istraživanje je pokazalo da su oni koji se zdravije hrane i praktikuju hobije manje anksiozni od onih koji to ne rade, kao i da izraženije anksiozno-depresivne simptome imaju oni koji su u posljednjih pola godine prvi put probali duvan ili alkohol. Mlade žene su, prema istim podacima SICG-a, više anksiozne i depresivne od mladih muškaraca.

Od 2015. godine, uz podršku UNICEF-a, u crnogorske osnovne i srednje škole uveden je program za jačanje socio-emocionalnih vještina. Iz Udruženja psihologa i Udruženja pedagoga istakli su značaj ovog programa za razvoj otpornosti učenika i prevenciju problema mentalnog zdravlja jer su škole često mjesto gdje se prvi put otkrivaju potencijalni problemi s mentalnim zdravljem i gdje se djeca usmjeravaju da traže dodatnu pomoć.

Problemi mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata predstavljaju jedan od glavnih izazova za javno zdravlje i održivi razvoj na globalnom nivou. Čak dvije trećine zemalja ne raspolažu podacima o mentalnim poremećajima, a u onima koje takvim podacima raspolažu – često ne postoje podaci koji se odnose samo na djecu i adolescente, podatak je Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNICEFA. Procjenjuje se da će, svake godine, svaki peti adolescent da doživi problem sa mentalnim zdravljem.

Samoubistvo, inače, predstavlja vodeći uzrok smrti mladih osoba. Osjećanje zanemarenosti i manje vrijednosti, depresija usljed gubitka voljenih osoba ili loših porodičnih i socijalnih odnosa, nerazumijevanje okoline – mogu da budu okidač da najmlađi povuku kobni potez. I društvo to ne smije da ignoriše.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bol i tugu usljed tragedije u Makedoniji, u kojoj je život izgubilo 59 osoba, a povrijeđeno 190,  zamijenio je bijes kada su otkrivene činjenice o radu diskoteke sa falsifikovanim licencama i bez osnovnih bezbjednosnih standarda. Urušene institucije i neodgovornost  stoje iza još jedne tragedije u regionu. Nova krvava opomena koju nema ko da čuje, nakon Novog Sada, Donje Jablanice, Cetinja…

 

Dugogodišnji vozač Hitne pomoći u Kočanima Ile Gočevski, u noći između subote i nedjelje, prevozio je povrijeđene iz diskoteke Puls. U požaru koji je izbio u diskoteci oko tri sata ujutru poginulo je 59 osoba, a povrijeđeno je preko 190. Mladih od 15 do 24 godine. Kolege Gočevskog iz Opšte bolnice Kočani kazali su da je radio cijelu noć i dan i prevozio povrijeđene, a da je kući otišao samo da se odmori. Nije se probudio.

,,Cijelu noć je pomagao mladima iz diskoteke smrti, a juče je iznenada preminuo. Otkazalo mu je srce, nije izdržao te krvave slike. Ne postoje riječi koje mogu opisati tebe, gromadu od čovjeka. Planino naša, čovječe velikog srca i duše. Dao si sve od sebe da spasiš mlade, nevine duše, na kraju si i ti otišao”, jedno je od oproštajnih poruka za Gočevskog.

Na snimcima iz diskoteke, koji su ubrzo nakon tragedije plasirani na društvenim mrežama, vidi se da je pirotehnika, prskalice koje su aktivirane na bini izazvale požar na niskom plafonu. Bend je nastavio da svira, a publika u prvi mah nije bila svjesna šta se dešava. ,,Većina stradalih je umrla od posledica stampeda izazvanog panikom nakon što je izbio požar u diskoteci”, izjavila je direktorka Opšte bolnice Kočani Kristina Serafimova.  

Za ministra unutrašnjh poslova Panča Toševskog nema dileme ko je krivac za nezapamćenu tragediju: požar su izazvala pirotehnička sredstva koja su donijeli članovi popularne grupe „DNK“. Ali, i oni su nastradali, tako da je taj dio istrage zatvoren.

Snimci diskoteke – oronule zgrade, sa uskim ulaznim vratima, rešetkama na prozorima izazvala su brojna pitanja javnosti o diskoteci koja je radila 12 godina, a nalazila se u objektu koji je ranije bio magacin za tepihe. Pitanja za nadležne su se ređala – kako je u gradu od 25.000 stanovnika toliko dugo radila diskoteka u koju su dolazili maloljetnici, a koja nije imala valjanu dozvolu, u objektu u kom nije ispoštovan nijedan standard, gdje su se održavali koncerti s puno pirotehnike i vatrenih efekata, a u kojem su gosti bili policajci i inspektori…

,,Svako koga vidite ovdje ima nekog bliskog ko je stradao”, izjavio je jedan od mještana malog grada nakon tragedije. ,,Imam unuku koja je trenutno u Sofiji i ima problema sa opekotinama po licu, tijelu i respiratornom traktu. Ali me ne boli samo zbog nje, izgubio sam dijete komšinice, dijete od sestrične moje žene, izgubio sam djecu mnogih prijatelja, jako mi je teško”, izjavio je Kočana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRBIJA, REPUBLIKA SRPSKA I MI: (Krimo)integracije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Reakcija vlasti je bila ekspresna. Predsjednik  Vučić i ministar unutrašnjih poslova  Dačić su rekli da  “zvučni top” ne posjeduju ni Kobre, ni vojska ni policija. Potom se  pokazalo da se “istina” može štelovati. U izjavi za  Danas on je priznao da “ti sistemi stoje u našim magacinima (MUP-a)… ali nisu ubačeni u upotrebu”. Vučić je, onda, iz Brisela poručio  da su kupovane razne stvari, ali da “nikada nisu upotrebljene”

 

 

Tokom najvećih antirežimskih protesta u istoriji Srbije 15. marta u Beogradu mnogi su se pribojavali da će se obistiniti najave srbijanskih zvaničnika o nasilju. Vlast je tvrdila da će to učiniti studenti kao instrumenti zapadnih sila i neprijatelja države. Studenti i građani su se najviše pribojavali kamenica i bejzbol palica maskiranih fudbalskih huligana, pripadnika narko kartela i policijskih specijalaca u civilu. Tvrdili su da im je dosadašnja dobro dokumentirana praksa autokratske vlasti to davala za pravo. Ipak, niko nije očekivao da će biti isprobano novo oružje na hiljadama građana u trenutku dok mirno odaju počast poginulima u padu nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu. Jaki zvuk koji para kao mlaznjak u niskom naletu je momentalno rasčistio nekoliko ulica punih građana koji su se u panici povukli prema zidovima zgrada. Malo prije toga, kamere su snimile policiju kako se hitno povlači sa glavne ulice u sporednu, očigledno po naređenju, da se ne bi izložili udaru zvuka. Nakon toga su na desetine i stotine građana potražile pomoć u Urgentnom centru zbog tegoba koje su osjetili nakon korištenja tzv. zvučnog topa.

Proslavljeni odbojkaški reprezentativac Srbije Vladimir Grbić je objavio na Instagramu da je njegov saigrač i prijatelj Marko Samardžić, “tokom sinoćnog protesta usled udara zvučnog topa, obzirom da ima pejsmejker, pretrpeo nekoliko (7) srčanih udara. “Samardžić je prebačen u Urgentni centar. “Doktori su se izborili za život oživljavajući ga više puta” rekao je Grbić.

Reakcija vlasti je bila ekspresna. Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar unutrašnjih poslova (MUP) Ivica Dačić su rekli da to oružje ne posjeduju ni Kobre, ni vojska ni policija. Predsjednik je u prvoj reakciji, nakon obznane da “Srbija nije pristala na obojenu revoluciju” (kremaljski termin), putinistički upozorio da će svako krivično odgovarati za “brutalne laži” i “širenje lažnih vesti”. Ubrzo je proslijeđena naredba naniže.

Urgentni centar je zvanično osudio “proizvoljne informacije koje su se pojavile u javnosti i koje neodgovorni pojedinci tendenciozno šire putem društvenih mreža da je tokom jučerašnjeg dana u ovoj zdravstvenoj ustanovi zbrinuto na desetine građana sa tegobama koje bi mogle da izazove upotreba nekakvog ‘zvučnog topa’”. Odmah nakon ovog saopštenja uslijedila je vijest da je Više javno tužilaštvo u Beogradu naložilo  Prvom osnovnom javnom tužilaštvu da formira predmet i naloži identificiranje lica koja su takve “neistinite informacije širila u javnosti”.

Onda je supruga Marka Samardžića objavila „selfi“ iz bolničke sobe Urgentnog centra jer su se „u javnosti pojavile određene dezinformacije” pa obavještava sve da je Marko “dobro i da se nadamo da će brzo kući“.  Potom je Vladimir Grbić uklonio raniju objavu o zvučnom topu “zbog zdravstvenog stanja i mira Marka Samardžića…na sugestiju njegove porodice” uz izvinjenje “ako je nekom napravio problem”. Izgleda da jeste napravio problem. U ovakvim situacijama niko ne želi noćne posjete državne bezbjednosti i/ili kriminalaca u službi režima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BALŠA BRKOVIĆ, PISAC: Svi smo mi pod krovom neke nadstrešnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najvažniji proces koji se dešava u Srbiji danas je nestajanje straha. To je ključni simptom ozdravljenja jednog društva…U određenom smislu, svi smo mi pod krovom neke nadstrešnice koja će pasti, svi mi igramo u mračnoj diskoteci koja svakog trena može da plane, da ode u dim…

 

 

 

MONITOR:U subotu je završen veliki protest u Beogradu. Kako komentarišete i doživaljvate višemjesečne proteste u Srbiji?

BRKOVIĆ:Ovi protesti su, iznad svega, znak da ima nade za Srbiju. Da jedna loša i amoralna vlast i jedan neobrazovani diktator nisu do kraja zarobili Srbiju i time zatvorili njenu kapiju budućnosti.

Kao aktivni učesnik beogradskih martovskih studentskih protesta iz 1991. imam i jedan vrlo ličan doživljaj svega što se ovih dana tamo dešava. Taj lični ugao pojačan je i činjenicom da je moj sin Brajan danas aktivni učesnik ovih događanja. Iz toga slijedi i neveseli zaključak da se na ovim balkanskim prostorima bilo koja suštinska promjena osvaja (pre)sporo, a da bi se nešto pomjerilo sa mrtve tačke potreban je rad više generacija. I potrošeni životi više naraštaja.

I još jedan govorljiv detalj: na demonstracijama iz 1991. značajnu ulogu odigrao je tada glumac Branislav Lečić, kanalisao je sa bine tu novu i moćnu energiju, a danas kada ga vidim sa ovim mrakom iz Pionirskog parka, jasno mi je da su modeli korupcije u naših ljudi mnogo raskošniji i neobičniji nego što pretpostavljamo, posebno kada je riječ o umjetnicima i srodnim djelatnostima.

Biće zanimljivo te i takve ljude pogledati u oči kada sve ovo prođe.

Kao i gotovo sve diktatore kroz istoriju, Vučića, prije svega čine slabosti ljudi kojima vlada, zato je on duboko zastrašujuća politička figura – on je sve ono najgore u svima: od koruptivnosti do licemjerja, od neznanja do površnosti, od gluposti do surovosti, od pohlepe do agresije…

To je i logično i zakonomjerno: diktator nikad nije sazdan na dobrim osobinama onih kojima vlada.

Ipak, najvažniji proces koji se dešava u Srbiji danas je nestajanje straha. To je ključni simptom ozdravljenja jednog društva. A nestanak straha je suprotan nestanku struje – taj nestanak jasno pokaže sve oko vas. Kao kad se iznova uključi svijetlo – sve je najednom vidljivo, do najsitnijeg detalja. To je ono čega se autokrate najviše plaše – oni vole tamu i polutamu koja kod ljudi ionako aktivira sve moguće forme straha, vole i na sve bacaju zbunjujuće sjenke koje ljude vraćaju onim osnovnim, djetinjim strahovima od svijeta, od drugih… I što je nejnevjerovatnije, to djeluje.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo