Povežite se sa nama

Izdvojeno

PETNJICA: KAKO ZAUSTAVITI ISELJAVANJA: Mještani samo na papiru           

Objavljeno prije

na

Brojne donacije i značajna pomoć koju ljudi iz dijaspore upućuju Petnjici s ciljem zaustavljanja iseljavanja lokalnog stanovništva nijesu doprinijele da se na području Bihora smanje migraciona kretanja prema inostranstvu. Država, i dalje, ćuti

 

Indikativan je bio podatak od prošle sedmice da je na području opštine Petnjica stepen odziva na vakcinaciju među najnižima, ako ne i najniži u Crnoj Gori. Za prosvjetnog radnika Nihada Kršića to je samo još jedan pokazatelj da, zapravo, u tom kraju nema stanovnika.

,,Narod je možda tu u papirima, ali oni su negdje drugo, u Luksemburgu, Švajcarskoj, Njemačkoj. Na crno, ili legalno. Ovdje uglavnom više nisu, a administrativne knjige su suviše stare. Da nije tako, pokazalo bi se da je odziv za vakcinaciju u Petnjici bio jako veliki. Vakcinisali su se oni, ali u inostranstvu”, kaže Kršić.

On priča kako je upravo ovih dana jedna kompletna porodica iz sela Radmanci, nadomak varoši, otišla vani. Najprije je, kaže, pošao suprug sa dva sina, a ubrzo za njim i supruga sa još jednim sinom. I još jedna kuća u Bihoru je ostala zaključana.

Kršić nije optimista u pogledu mogućeg zaustavljanja migracija sa prostora Bihora. Kaže da je Petnjica već danas pusta i da se dijaspora ubrzano vraća poslije ljeta provedenog u rodnom kraju. ,,Još koji dan avgusta, i u Petnjici više neće biti nikoga”, konstatuje, razočarano, naš sagovornik.

Prema njegovim riječima migracije su intenzivne kao i ranije i u tom pogledu se ništa nije promijenilo ni sa statusom opštine koji je ova varoš dobila prije nekoliko godina, ni sa novom vlašću na državnom nivou. ,,Čak mislim da je status opštine možda i negativno uticao. U lokalnoj administraciji uglavnom su zapošljavanja išla partijskom i rodbinskom, odnosno nepotističkom linijom. Mladi ljudi kada to vide, šta im preostaje nego da pakuju kofere i odu”, tvrdi Kršić.  ,,Sva strategija zaustavljanja migracija ovdje se svela na koji metar asfalta u dvorištima partijskih aktivista. Niko ništa ne preduzima. Ne treba imati iluzija i očekivati da se migracije potpuno zaustave, jer ih svuda ima, ali u ovom procentu kao što je u Bihoru, mislim da nema nigdje”.

Ni brojne donacije i značajna pomoć koju ljudi iz dijaspore upućuju Petnjici s ciljem zaustavljanja iseljavanja lokalnog stanovništva, nijesu doprinijele da se na području Bihora smanje migraciona kretanja prema inostranstvu. To su konstatovali i predstavnici zavičajnih klubova na nedavno održanoj manifestaciji Dani dijaspore, ističući da u narednom periodu svi zajedno, od lokalne uprave do državnih organa i brojne dijaspore, moraju pomoći kako bi se u Petnjici stvarali uslovi za otvaranje novih radnih mjesta.

,,Danas dvije Petnjice žive u inostranstvu. To je podatak koji opominje i ukazuje da u našem zavičaju treba stvarati bolje uslove za život. Zato je neophodno preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se bar djelimično zaustavila izražena migracija stanovništva, a to se može postići kroz jačanje privrede i otvaranje održivih radnih mjesta”, smatraju predstavnici brojnih udruženja petnjičke dijaspore.

Univerzitetski profesori ponikli na području Petnjice ocjenjuju da Crna Gora treba da donese posebnu uredbu koja bi bar donekle uticala da se zaustave sve izraženije migracije stanovništva iz sjevernog regiona. ,,Sve što se kaže za Petnjicu moglo bi se reći i za mnoge krajeve sjevera Crne Gore. Treba da shvatimo da niko vještački ne može zaustavljati migraciona kretanja. To su prirodni tokovi s kojima se suočavaju i druge sredine. Ti tokovi su izazvani ekonomskim pitanjima. Znači jedini recept za zaustavljanje odliva stanovništva je stvaranje odgovarajućih uslova za život. Za tako nešto je neophodno uvezati brojne činioce, od ljudskih resursa i prirodnih potencijala pa do političke volje same države i želje investitora da ulažu u ove krajeve”, zajednička je ocjena grupe univerzitetskih profesora rođenih na području Bihora.

S takvom konstatacijom saglasan je i Mijaz Ramdedović, prepoznat kao veliki donator koji živi i radi u Njamačkoj. On poručuje da se mora smišljati koncept koji garantuje jačanje domaće proizvodnje i valorizaciju raspoloživih resursa Bihora. ,,Većina ljudi s ovih prostaora koji žive u inostranstvu srcem i dušom su vezani za zavičaj. Svi oni žele da pomognu ljudima u Bihoru, o čemu svjedoče i brojne donacije. Međutim, te donacije nijesu u značajnijoj mjeri doprinijele da se zaustavi iseljavanje lokalnog stanovništva”, kaže Ramdedović, ,,zato se moraju osmišljavati projekti koji će dati šansu za otvaranje novih radnih mjesta i podizanje standarda građana. Ako se to uspije, onda ljudi neće hrliti ka inostranstvu nego će ovdje tražiti svoju egzistenciju. Za tako nešto potreban je veliki angažman svih nas, a prije svega države koja mora da opredjeljuje značajniju pomoć Petnjici”.

Sličnog mišljenja su i okupljeni u Zavičajnom klubu Bihor u Luksemburgu koji svojim ulaganjem žele da podignuti kvalitet života u Petnjici i zaustave iseljavanje stanovništva.  ,,Ljudi koji žive u Luksemburgu odlučili su prije nekoliko godina da formiraju Fond za razvoj Petnjice. Sredstva iz tog fonda usmjeravaju se za realizaciju razvojnih projekata. Na taj način se želi podstaći razvoj biznisa, što bi iniciralo otvaranje novih radnih mjesta koja trenutno najviše nedostaju Petnjici. Međutim, po ovom pitanju mora još da se uradi, a prije svega da se stvore dobre pretpostavke da ljudi iz inostranstva ulažu svoj kapital tamo gdje su rođeni”, naglasili su predstavnici Zavičajnog kluba Bihor.

I iz Udruženja bošnjačke dijaspore u Švajcarskoj navode da država mora da preduzme odgovarajuće mjere kako bi se bar djelimično zaustavila migracija stanovništva. ,,Za tako nešto nije dovoljna samo pomoć dijaspore. Tu država mora da odigra glavnu ulogu, na način što će opredjeljivati znatno više sredstava za realizaciju kapitalnih projekata i otvaranje novih radnih mjesta. Svi se moramo potruditi da više autobusa iz inostranstva dolazi u Petnjicu nego što ih odlazi iz Petnjice”, naglašavaju iz tog udruženja.

U Petnjici stanovnika u onom broju kakav se zvanično prikazuje ima još samo u papirima. U starim popisima i administrativnoj evidenciji. Uzalud status opštine. Uzalud novi put do Berana. Novi popis, kada god bude održan, pokazaće stvarno stanje stvari.

Od starijih se još poneko vrati. Djeca odrasla i školovana u inostranstvu, vrlo rijetko. Druga i treća generacija Bihoraca koja u inostranstvu već stasava i zauzima značajna mjesta u administracijama i naučnim institucijama zapadnoevropskih država, po pravilu, nikada.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

MANJINSKA VLADA IZMEĐU DPS-A I DF-A: Blagoslovi, oče Gabrijele

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je izgubila smisao, a alternative imaju ozbiljnih mana. Rasplet u parlamentu počinje početkom februara. Prethodno će nas, kažu, pohoditi izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar. Da posavjetuje. I podsjeti

 

Opet uza zid. Razbojnici, izdajnici, krijumčari, falsifikatori… nanovo odjekuje Crnom Gorom, dok se politički akteri pripremaju za februarski rasplet. Ili novo odlaganje.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je, početkom nedjelje, naum da uskrati podršku ekspertskoVladi, i pozvao ,,svih 81 poslanika” da podrže formiranje nove, manjinske. U toj vladi nema mjesta za DPS i DF, naglasio je. Ko bi u nju htio, ko bi smio, a ko bi je predvodio – Abazović nije precizirao. Licitiranje je u toku.

Onda se obratio i premijer Zdravko Krivokapić. Po njegovom sudu,  manjinska vlada je prevara. ,,Građani su 30. avgusta imali referendumsko pitanje koje se odnosilo na to da li su za nastavak korumpiranog režima ili ne, i vrlo jasno su poslali poruku da neće više da žive u hibridnom režimu”, rekao je Krivokapić. Potom je u jedva uvijenoj formi, bez dokaza, svom potpredsjedniku prebacio  veze sa kriminalom. Preciznije, sa švercerima narkotika.

Slijedilo je izjašnjavanje ,,po dubini”. Podijelila se Vlada, vladajuća većina se posvađala, čak je i u poslaničkom klubu DPS-a došlo do  diferencijacije. Pa prijedlog poslaničkog kluba Crno na bijelo nijesu potpisali: Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Miomir M. Mugoša, Luiđ Škrelja… Potpisa je, i bez njih, dovoljno (31) da inicijativa dođe na plenum.

Očigledno je da ni svi ministri u Krivokapićevoj Vladi nijesu na istoj strani. Premijer je pritvrdio raskol zahtjevom Skupštini da razriješi Abazovića. Dok su njegovi organizovali proteste podrške u Podgorici i Beranama. Da bi se, već sjutradan, na sjednici Vlade našao Krivokapićev prijedlog o skraćenju mandata Skupštini. Što bi značilo nove izbore u organizaciji njegove Vlade. Rezultat, do zaključenja broja, nijesmo saznali.

Abazovićeva inicijativa najavljivana je mjesecima. A ozvaničena kada je izgledalo da se vlast privremeno stabilizovala, nakon usvajanja budžeta i (konačnog) kompletiranja Tužilačkog savjeta.

To je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića  podstaklo  da ustvrdi: „Ekonomski smo konsolidovali zemlju. Povećali smo plate, penzije, staračke naknade, uveli dječije dodatke i besplatne udžbenike, vratili naknade majkama, obezbijedili veliko povećanje plata, kao i besplatno ljetovanje ili zimovanje za sve zdravstvene i prosvjetne radnike, donijeli novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izabrali novi Tuzilački savjet, obezbijedili energetsku stabilnost, ispravili poluvjekovnu nepravdu prema mještanima Valdanosa…, sproveli revolucionarne promjene u parlamentu izgradivši ga u jaku i moćnu instituciju”. Sa dijelom toga mogli bismo se složiti. Ne zanemarujući ekonomske rizike koje neke od pomenutih mjera mogu donijeti već u bliskoj budućnosti.

Moguća je i sasvim suprotna percepcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo