Povežite se sa nama

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Kovač tvrdi da je Ministarstvo pravde pažljivo sagledalo višegodišnje stanje u crnogorskom pravosuđu, koje je rezultiralo i pokretanjem krivičnih postupaka protiv najviših nosilaca pravosudnih funkcija, negativnim izvještajima evropskih partnera i NVO sektora na njihov rad, i ogromnim nepovjerenjem građana u pravosudne organe. Zbog toga žele da uvedu „dodatni modalitet utvrđivanja njihove odgovornosti“, jer dosadašnji sistem provjera „očigledno nije ispunio željena očekivanja i pokazao je nesporne limite o ovom pitanju“.

„S tim u vezi, ukazala se potreba za razmatranjem mogućnosti uvođenja procesa vetinga, kroz koji bi se utvrdila odgovornost svih onih sudija i državnih tužilaca koji su u prethodnom periodu nestručno i nesavjesno obavljali funkciju“, navodi se u saopštenju ministra pravde Marka Kovača.

On pojašnjava da „veting“ podrazumijeva procjenu imovine u vlasništvu sudija i tužilaca, članova njihovih porodica, provjeru eventualne povezanosti s kriminalom, procjenu profesionalnih kvalifikacija… U saopštenju se navodi da će Kovač započeti proceduru formiranja radnog tima (koji će pored predstavnika Ministarstva pravde činiti i predstavnici sudstva, državnog tužilaštva, civilnog sektora i međunarodni eksperti) sa zadatkom da razmotri mogućnost uvođenja veting sistema u Crnoj Gori, u skladu sa međunarodnim standardima i uz puno poštovanje ustavnih principa nezavisnosti pravosuđa.

Advokat Veselin Radulović pozdravio je tu inicijativu, ali istakao da se tome mora pristupiti ozbiljno. On je naveo upravo primjer Albanije i njihov Zakon o vetingu (Veting Law).

„Imali smo uporedna iskustva u našem susjedstvu. Albanija je uvela veting sistem 2017. godine i postigla je veoma ozbiljne rezultate kada je riječ o reformi pravosuđa. Kod njih je osnovni kriterijum bio provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija – sudija i tužilaca. Kada ti nosioci pravosudnih funkcija nijesu mogli da dokažu porijeklo njihove imovine, odnosno kada je ona značajno odudarala od onoga što su bili njihovi zvanični prihodi, oni su bili razriješeni funkcija. Jedan broj njih je podnosio ostavku pa se postupak obustavljao i to je bio jedan od rezultata ovog sistema. Nakon tri ili četiri godine uvođenja ove prakse, 40 odsto sudija i tužilaca je uklonjeno iz pravosuđa“, kaže Radulović.

On smatra da je neophodno uraditi kvalitetan zakon koji bi utvrdio kriterijume i da bi bilo dobro fokusirati se na dio utvrđivanja porijekla imovine.

„Moje je mišljenje da se Crna Gora ne bi trebala ograničiti samo na sudije i državne tužioce. Pod sistem vetinga lično bih sproveo i sve političare. Najmanja mjera koja bi mogla biti određena je da oni budu uklonjeni sa funkcija. Naravno to ne znači da tužilaštvo ne treba, kada prikupi dokaze, da pokrene i  krivični postupak protiv njih“, kazao je Radulović.

Kada je u Albaniji 2016. godine usvojen paket reformi pravosuđa, eksperti su predviđali da bi veting proces mogao očistiti oko 30 odsto sudija u Albaniji. Međutim, iz njihovog Instituta za demokratiju i medijaciju ističu da je pet godina nakon začetka reforme, ta brojka duplirana.

„Danas, 45 odsto od 408 sudija je izvan sistema zbog veting procesa, ostavke i drugih razloga. Iz istih razloga je izvan sistema i 37 odsto od 321 tužioca”, kazala je programska menadžerka iz te organizacije Rovena Sulstarova.

Za ovo rješenje nijesu zainteresovani samo u Crnoj Gori, već i u regionu. Transparency International u Bosni i Hercegovini već godinama priča o neophodnosti ovakve reforme pravosuđa u toj zemlji.

Kosovo i Sjeverna Makedonija godinama pokušavaju da svoje pravosuđe reformišu pomoću sistema vetinga. Predstavnici Evropske unije su, međutim, odbili da ih podrže u tom naumu.

Kosovska ministraka pravde Aljbuljena Hadžiju kazala je da su zvaničnici EU tvrdili da bi takve reforme mogle dovesti do previše ostavki, pa bi sudovi i tužilaštva postali nefunkcionalni. Tvrde da je to bio slučaj i u Albaniji gdje su preko dvije godine dva suda sa najvišim autoritetom bila disfunkcionalna.

Na Kosovu se pravosudni organi protive ovoj vrsti reforme. Prošle godine su predstavnici sudskog i tužilačkog savjeta bojkotovali zajednički sastanak sa Vladom u izradi nacrta zakona u tom procesu.

Kada je riječ o Crnoj Gori, pravnici nijesu htjeli detaljnije da komentarišu predlog dok ga ne vide „na papiru“. Dileme su ko će i kako sprovoditi proceduru. I koja Vlada, s obzirom na to da je trenutnoj, koja o tome razmišlja, izglasano nepovjerenje. Kao i Radulović, smatraju da se mora uraditi ozbiljna analiza i da se tom procesu mora pristupiti ozbiljno.

Agencija za sprečavanje korupcije saopštila je za TV Vijesti da podržava inicijativu. Međutim, strahuju da izvršna vlast proces može koristiti kao pritisak na pravosuđe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikapljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka

 

U nedjelju koja prva dođe počeće popis stanovnika, domaćinstava i stanova.  Valjda. Nakon odlaganja od, ukupno, dvije godine i trideset tri dana. Prilično je izgledno da će popis trajati duže od planiranih 15 dana. Razloge znamo: manjak popisivača i moguće vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine.

U srijedu ujutro govorilo se o tome da su svi uslovi iz prošlonedjeljnog sporazuma vlade, opozicije i nacionalnih savjeta ispunjeni i da popis počinje u četvrtak 30. novembra. Čak je i Monstat (Uprava za statistiku) počeo podjelu popisnog materijala popisivačima.

Popisivači sjutra izlaze na teren, saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović pozivajući građane „da im otvore vrata“. On je insistirao da se popis može sprovesti sa postojećih 3.300 popisivača (Monstat je, u nekoliko puta ponavljanim, konkursima tražio njih 3.800) a da su svi uslovi iz Sporazuma o popisu ispunjeni. “Posljednji preduslov je specifikacija za softver (za kontrolu unijetih podataka – prim. Monitora) koji se najavljuje. Specifikacija je pripremljena od strane Uprave za statistiku. Sopstvenim kapacitetima, samoinicijativno, izradili smo ovu specifikaciju i dostavićemo je  vladinoj komisiji, koja će biti formirana u narednim danima”, kazao je Pejović.

Iza podna saznajemo da ništa nije gotovo. Iz DPS – a   su poručili da dogovoreno u Sporazumu nije realizovano, iako „nema sporenja oko uslova koje treba ispuniti“. Po njihovom tumačenju, manjak popisivača u odnosu na priželjkivani broj i „činjenica da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera“ su dovoljan razlog da od vlade zatraže da se popis odloži za još nekoliko dana. U suprotnom, zaprijetili su iz DPS, oni neće učestvovati u popisnom procesu „nego će ga obesmisliti“.

Danijel Živković, v.d. predsjednika te partije, tražio je od vlade da početak popisa još jednom odloži  “za pet ili sedam dana” kako bi do kraja završili započeti posao. “Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, da vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, poručio je Živković ne osvrćući  se na činjenicu da opozicija, do tog trenutka, nije imenovala predstavnika koji bi, prema postignutom dogovoru, bio i predsjednik vladine Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za kontrolu popisnih podataka.

Pokazalo se da zahtjev DPS-a “nije problem”. I da kucaju na otvorena vrata. U srijedu poslije podne premijer Milojko Spajić izlazi sa konačnom ponudom: “Ja ću danas obaviti razgovor sa predstavnicima partija skupštinske većine i u cilju inkluzivnosti koju Crna Gora nikada nije vidjela, a mislim da smo jako blizu tome, poslao bih poruku DPS-u, odnosno predstavnicima opozicije, da (popis) odložimo na tri dana, odnosno do 3. decembra i da vidimo da li su njihove namjere dobre ili loše. Ovo je mjera kompromisa i da se stvarno svi kao društvo okupimo da taj popis prođe kao jedna tehnička stvar. Ukoliko se ne prihvati 3. decembar kao početak, mi počinjemo sjutra”, saopštio je Spajić uz najavu da će nekoliko sati kasnije izaći sa konačnim rješenjem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo