Povežite se sa nama

MONITORING

MIŠLJENJE VENECIJANSKE KOMISIJE: Nit rješenje, nit miriše

Objavljeno prije

na

Situacija – nestvarna. Ima li smisla da država crkvi oduzima imovinu – nema. Ima li smisla da, na primjer, Cetinjski manastir ne pripada Crnoj Gori – nema. Jasno je da bi se čitava stvar morala regulisati pažljivo, uz međusobno poštovanje kakvo ni jedna ni druga strana nijesu spremne ni u naznaci da pokažu

 

Šahovska partija u kojoj ni jedan igrač ne može da pobijedi na kraju se, najćešće sporazumno, proglasi remijem. To je tačno ono što ni državna ni crkvena vlast u Crnoj Gori neće uraditi u partiji oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Mišljenje Venecijanske komisije već služi i jednima i drugima da tvrde kako su pobijedili. Svako zna da pobjednika nema, ali jednima će laž poslužiti za pretkongresnu i predizbornu kampanju, drugima za učvršćivanje pozicije branitelja svetinja.

To što niko ništa neće reći o sporazumnom remiju, ne znači da sporazumijevanja nije bilo. Znakovite su, u tom smislu dvije izjave: jedna sveštenika Velibora Džomića i druga Žane Filipović, generalne direktorke Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Nekoliko dana prije nego što je mišljenje objavljeno Venecijanske komisije, osvrćući se na vijesti iz vlade, protojerej-stavrofor Velibor Džomić je rekao: “Nije tačno da je usvojeno pozitivno mišljenje i u pitanju je najobičniji spin”. Precizirao je: “Venecijanska komisija nije podržala određene predloge eksperata. Imam stopostotno tačnu informaciju da su određena njihova mišljenja morala da budu zamijenjena prije plenarne sjednice i to što vam govorim je istina“.

Pokazalo se da je tako, a ljepota je u tome što je potvrda da su predlagači zakona nešto prepravljali stigla je iz vlade. Nakon što je mišljenje objavljeno generalna direktorka Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama kazala je da tvrdnje da je Venecijanska komisija svojim mišljenjem spriječila Vladu Crne Gore u namjeri da „jednostrano preknjižava ili otima crkve“ – naprosto nije tačno. “Prvo, to nikada nije bila namjera Vlade, a drugo, preporuka Venecijanske komisije koja se odnosi na zakonske odredbe o državnoj imovini upravo sadrži obrazloženje koje je Vlada Crne Gore zvanično uputila Venecijanskoj komisiji nekoliko dana prije održavanja plenarne sjednice”.

Šta je to tačno nekoliko dana prije plenarne sjednice vlada imala da javi Komisiji od koje je tražila mišljenje najprije 2015, a potom u maju ove godine – generalna sekretarka nije rekla.

Dok je papir sa objašnjenjima ispisivan, predjednik Crne Gore u javnosti žučno raspravljao s popovima. Druge su se stvari, sva je prilika, dešavale ispod žita. Tamo gdje se sračunalo da priča o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi koja se stvara u okviru partijskog zadatka ne pije vodu. Tamo gdje su se prebrojali oni što su došli na Trojičindanski sabor i oni što su mogli doći. Tamo gdje se, ipak, zna da Crna Gora ima 620 hiljada stanovnika, a da je pravoslavaca u svijetu oko 260 miliona i da teško može crnogrska vlast preuređivati eparhije sve i kad bi svaki stanovnik Crne Gore bio pravoslavne vjere i glasao za vođu.

Kako god. Premijer Duško Marković je najavio da će zakon prepraviti u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i da se nada da će se taj propis do kraja jula naći u parlamentu.  Kazao je i da je  Venecijanska komisija potvrdila kvalitet zakona.

Ako ćemo pravo, Venecijanska komisija je izričito pohvalila – namjeru vlade da donese zakon o slobodi vjeroispovijesti. Sve ostalo je: “mož da bidne, ne mora da znači”.

Predlogom zakona vlada je predvidjela da “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koje su izgrađene ili dobijene iz javnih prihoda države ili su bile u vlasništvu države do 1. decembra 1918. godine, i za koje ne postoje dokazi o vlasništvu vjerskih zajednica, kao kulturno nasljeđe Crne Gore, predstavljaju državnu imovinu”. To je član 62.

Članom 63 određeno je da će “organ državne uprave nadležan za imovinska pitanja utvrditi vjerske objekte i zemljište u vlasništvu države, u smislu člana 62. ovog zakona, izvršiti popis istih i podnijeti zahtjev za upis prava vlasništva države nad tom nekretninom u katastar nepokretnosti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona”. Onda bi katastar imao rok od 60 dana da državu kao vlasnika upiše.

Fakat da je Srpska pravoslavna crkva trenutno vlasniik velikog broja crkava i crkvenih imanja, vlada je objasnila pozivajući se na devedesete. Tad je, je li, bio haos.

Venecijanska komisija je, za početak, rekla da to nije njen posao. “Posao Venecijanske komisije nije da utvrdi istorijske činjenice i  kontekst, kao ni to da li su i koje su nepokretnosti pogrešno ili zloupotrebom prava upisivane u katastar tokom 90-tih, tako da bi se moglo smatrati da po crnogorskom zakonu pripadaju državi.”

Takođe, kažu,  nije na Venecijanskoj komisiji da foruliše i primjenjuje pravila o dokaznom postupku u vezi s tim pitanjem. To je dužnost crnogorskog zakonodavstva i crnogorske uprave i sudova.

Venecijanska komisija nema mogućnost da ispita pojedinačno svaki zakon o imovinskim pravima koji se može pojaviti kao relevantan u sprovođenju odredbi iz predloga zakona. Preciznije, Venecijanska komisija nije bila u poziciji da procijeni pomenute zakonske odredbe i sudsku praksu o prezumpciji vlasnišva nad svojinom upisanom u katastar, te o sticanju svojine održajem kao i o ograničenjima tih odredbi.

Svojina se, pravno je pravilo, može sticati i održajem. Član 54 Zakona o svojini predvidja da “savjestan” držalac svojine koja pripada nekom drugom postaje njen vlasnik nakon 20 godina.

Vlasti tvrde da svojina koja je držana nesavjesno, kroz krađu, nasilje ili zloupotrebu moći ne pruža valjan osnov za održaj, te da se ovaj član svakako ne odnosi na državnu svojinu. Za propise iz katastra kažu da se ne odnose na kulturno nasljeđe.

Sad država treba da dokaže da je SPC bila “nesavjesi” držalac, da je nešto varala ili slično. Sve i ako jeste, varanje treba da dokaže onaj ko ga je omogućio.

U mišljenju Komisije piše: “Vlasti su objasnile da prenos imovine vjerskih objekata i zemljišta u načelu neće uticati na upotrebu objekata od strane vjeskih zajednica. To, po mišljenju Komisije, predstavlja važnu garanciju da vjerske zajednice mogu nastaviti svoje vjerske aktivnosti u tim zgradama u skladu s njihovim pravom na slobodu vjeroispovijesti. Međutim, ova garancija se ne nalazi u predlogu zakona”.

Te, dakle ne može na časnu riječ.

Da ne bi došlo do teorijski moguće situacije da upravno tijelo odgovorno za katastar , po članu 63, upiše državu kao vlasnika imovine i potom izda upravni nalog za iseljenje, Venecijanska komisija preporučuje da zakon izričito propiše da sama činjenica da je država proglašena vlasnikom neke vjerske imovine neće automatski uticati na prethodno postojeće pravo na upotrebu takve imovine.

Kažu još da ovo ne bi trebalo da utiče na pravo države da nametne stroge zahtjeve za očuvanje i zaštitu kulturne baštine zemlje, uključujući i zahtjev da svaka izmjena imovine zahtijeva prethodno državno odobrenje. To je ionako propisano crnogorskim zakonima, samo je mitropolita bilo briga, i moglo mu je bit’.

“U vezi odredbe o crkvenoj imovini pokazalo se da smo istinu zborili kada smo rekli da nema saglasnosti VK za jednostrano preknjižavanje imovine crkava i vjerskih zajednica “, rekao je, nakon što je mišljenje Venecijanske komisije objavljeno, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor Džomić. Većina pravnika saglasna je sa tim.

Iz Vlade su ponovili da “nema riječi o bilo kakvom ‘jednostranom oduzimanju crkava’ jer to Vlada nikada nije ni predlagala”.

“Ukoliko postoji sporenje o tome da li je neka imovina zakonito ili nezakonito uknjižena na ime određene vjerske zajednice, spor će se razriješiti na jedini način kako je to moguće – nikakvim jednostranim oduzimanjem, već primjenom važećih zakona, kao i u slučaju svih drugih imovinskih sporova”, saopšteno je iz Vlade.

Vlada, kao slučajno, ne pominje sudove, ali to je samo usputni manevar. Nema tog spora koji ova vlast pred ovakvim sudovima ne može da dobije. Vidjeli smo presudu za “državni udar”. Sve i da na osnovu sudske odluke upiše da je manastir Ostrog državni – šta će država da dobije? Oni koje su za mišljenje pitali, lijepo su im rekli da SPC ne mogu da istjeraju. A i da je istjeraju – koga će da dovedu?

Nije lako doučiti šta je u korijenu operacije pod šifrom “Državna crkva”. Je li riječ samo o dnevno političkoj upotrebi ili o zamisli predsjednika Crne Gore da uz oreol “obnovitelja države”, ponese i oreol “obnovitelja crkve”, nije lako procijeniti.

SPC čuva infrastrukturu Velike Srbije, devedesetih je prevarno upisala sebe kao vlasnika crkava, ne haje za crnogorsku baštinu – gordo zvuči, ne vrijedi ni groša. Hvala za vazda DPS-u sa predsjednikom na čelu što se predomislio, ali prošlost se ne briše tek tako. Ni SPC ni Mitropolija crnogorsko primorska neće se tek tako odreći ni zajedničkih poslova ni darova.

Kad čeljade isključi i pravo i vladu i SPC i katastre i sve ostalo jasno je da je situacija – nestvarna. Ima li smisla da država crkvi oduzima imovinu – nema. Ima li smisla da, na primjer, Cetinjski manastir ne pripada Crnoj Gori – nema. Jasno je da bi se čitava stvar morala regulisati pažljivo, uz međusobno poštovanje kakvo ni jedna ni druga strana nijesu spremne ni u naznaci da pokažu.

 

Jesu li Đurđevi stupovi turski?

 

Manastir Đurđevi stupovi kraj Berana napravio je, slažu se stručnjaci, jedan od Nemanjića 1212. godine. Tu je, kažu, bio centar Budimljanske episkopije od 1219. Da ne ulazimo u priču koja je to zemlja bila. Poslije nekih dva i nešto vijeka došli su Turci i ostali 500 godina. Poslije Balkanskih ratova i Berane i manastir su 1912. postali dio Crne Gore. Brat bratu – država Crna Gora je, prije datuma koji je sama odredila kao ključni, mogla da računa u svoj nekih šest godina. Što je manje od Turske za aproksimativno 494. Iz čega logično slijedi da država Turska ima nenadoknadivu prednost u odnosu na državu Crnu Goru.

Pa im piši pamet, što bi rekao predsjednik.

Kad je, prije sedam godina, obilježavano 800 godina Đurđrvih stupova, pare za proslavu dala je, pored ostalih, Vlada Srbije. Država Crna Gora čitavu stvar je uglavnom ignorisala. Tadašnji predsjednik Filip Vujanović došao je kao gost.

Da bi stekla pravo da priča čak i o zaštiti kulturnih dobara vlast u Crnoj Gori morala bi postati spremna da kaže: “Da, ovo su napravili Nemanjići i, da, to je dio crnogorskog nasljeđa”. Preozbiljan je to posao za njih ovakve.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo