Povežite se sa nama

Izdvojeno

MKI INICIRALO ISTRAGU O IZGRADNJI PUTA BERANE–KOLAŠIN: SDT opet na potezu

Objavljeno prije

na

Odjeljenje za borbu protiv korupcije MKI dostavilo je Vrhovnom državnom tužilaštvu informacije o sumnjivim radnjama Osmana Nurkovića i Sava Parače. Iz VDT je saopšteno da je formiran predmet i da je predat Specijalnom tužilaštvu koje je, svojevremeno, već pokretalo istragu u vezi sa Euroasfaltom i njihovim probojem na crngorsko tržište

 

Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) dostavilo je vršiteljki dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Maji Jovanović dvije informacije o sumnjama o postojanju krivičnih djela u vezi sa realizacijom projekta izgradnje tunela Klisura (Vranjak) i rekonstukcijom dionice puta Lubnice (Berane)–Jezerine (Kolašin).

Kako je saopštio načelnik tog Odjeljenja Milorad Milošević, prva informacija je predata 4. marta i odnosi se na osnovane sumnje za izvršenje krivičnih djela u produženom trajanju zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnom radu bivšeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića i bivšeg direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače.

„Realizacija projekta rekonstrukcije ugovorena je još 2. decembra 2016. godine za 34,69 miliona eura, a nakon pet godina neizvjestan je završetak ovog projekta. Država će, nakon što je bilo jasno da će doći do promjene vlasti, morati da plati izvođaču radova Euroasfaltu još 20 miliona eura u odnosu na prvobitnu cijenu”, kazao je Milošević.

On je dodao da osnovano sumnjaju da su Nurković i Parača koristili svoj položaj za ugovaranje i realizaciju složenog infrastrukturnog projekta iako je od samog početka njegove realizacije bilo jasno da se neće i ne može realizovati u ugovorenim rokovima i uz dogovoreni iznos novca. „Time su svjesno, moguće i namjerno, omogućili nastupanje štetnih posljedica”, kazao je Milošević.

Kako je objasnio, sumnjaju i da je Nurković u svojstvu bivšeg ministra saobraćaja od kraja 2016. godine do decembra 2020. godine, u uračunljivom stanju, propustio da prijavi krivično djelo zloupotrebu službenog položaja učinjenog od strane Parače.

Dok je bivši ministar Nurković odbio da daje izjave tim povodom, bivši direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača odbacio je sve navode Ministarstva kapitalnih investicija o sumnjama o postojanju krivičnih djela u vezi sa rekonstukcijom dionice puta Lubnice–Jezerine. Parača je kazao da je sva procedura u slučaju rekonstukcije dionice puta Lubnice–Jezerine urađena u skladu sa standardima Evropske banke i uz konsultacije sa njima u odabiru izvođača i nadzora.

„Moram reći da su izjave MKI potpuno neutemeljene i paušalne, ali nadam se da će državni organi, kojima je predata ta inicijativa, i vjerovatno dokumentacija, odraditi svoj posao i kroz to na najbolji mogući način demantovati svu priču koju su na pres konferenciji saopštili predstavnici Ministarstva”, poručio je Parača.

Tunel Vranjak je najkompleksniji i najzahtjevniji građevinsko-saobraćajni objekat na izgradnji puta od Berana do Kolašina, preko planine Bjelasice. Završetak kompletnih radova, prema najavama investitora i izvođača radova očekivao se u decembru prošle godine godine.

Prolongiranje roka za završetak radova ranije su uslovile podzemne vode koje su se pojavljivale tokom izgradnje tunela. Gdje je sada zapelo, javnosti nije poznato.

Civilni aktivisti nisu do danas dobili ni odgovore na pitanja je li gradnja ove dionice, odnosno kompletnog puta, povezana sa nekim privatnim i partijskim interesima.

Aktivisti civilnog sektora su tvrdili da je izvođač radova blizak jednoj partiji u BiH, koja ima sestrinsku firmu u Crnoj Gori. Riječ je o kompaniji Euroasfalt iz Sarajeva, čiji je vlasnik Hamid Ramić, jedan od finansijera bosanske SDA.

U Crnoj Gori se „šuška“ da je Ramić donator i Bošnjačke stranke, čiji je kadar Osman Nurković bio ministar saobraćaja i pomorstva.

Cjelokupni projekat kojim se skraćuje put između Berana i Kolašina se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

Monitor je odavno pisao da se u ovaj posao ušlo bez adekvatnih istraživanja i da je, kako je na to ranije upozorila NVO Akcija za socijalnu pravdu, dozvoljeno da se u trup državnog puta ugrađuju cijevi za mini elektrane u Beranama, koje gradi Hidroenergija Montenegro. Ostalo je pitanje koliko su potrebe privatnih investitora mini elektrane poskupile i usložile cio posao.

Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je, tada, izviđaj kako bi ispitalo poslovanje firme Euroasfalt u Crnoj Gori, gde je za tri godine dobila poslove vrijedne više od 60 miliona eura. Mediji su prenijeli da će u sklopu izveštaja biti ispitane i eventualne veze te bosanske firme i tadašnjeg ministra Nurkovića i jednog člana njegove porodice. Ishod tog izviđaja, do danas, ne znamo.

Ono što znamo je da put Berane–Kolašin, preko Bjelasice, ima status regionalnog puta i širok je šest metara. Teško je zamisliti neku veću frekvenciju saobraćaja na pojedinim dionicama, posebno teretnih vozila i autobusa. Isto kao što je teško zamisliti kako će se na najvisočijim dionicama održavati put u zimskom periodu.

Najteže od svega je, ipak, pronaći ekonomski interes da se na jednom regionalnom putu probija tunel dužine skoro tri kilometra. Zato su u Akcija za socijalnu pravdu i iskazali sumnju da se u poduhvat izgradnje puta ušlo zbog ineresa kompanije Bemaks, koja je izgradila osam malih hidroelektrana na bjelasičkim rijekama, na strani prema Beranama.

A onda su se u sve to upleli i uskopartijski interesi. Da se slučaj ne zaboravi, potrudili su se iz samog Euroasfalta, tako što im se krajem pretprošle godine urušio veliki most koji su gradili na zaobilaznici oko Rožaja.

Sada je Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) dostavilo vršiteljki dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva informacije o sumnjama o postojanju krivičnih djela. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva je saopšteno da je formiran predmet i da je predat Specijalnom tužilaštvu. Istom onom koje je pokrenulo zaboravljenu istragu u vezi sa Euroasfaltom i njihovim probojem na crngorsko tržište.

Sada je prilika da se počisti prašina i sa prvog predmeta i da se slučaj konačno otrgne od zaborava. I razriješi do kraja.

 Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

CETINJE, PONOVLJENA TRAGEDIJA: Kontinuitet neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će i opomene ove tragedije, kao one u avgustu 2022. ostati uzaludne ? Osim što niko od nadležnh i dalje ne vidi odgovornost, mjere koje Vlada najavljuje  da će preduzeti, iznesene su prilično ad hok, i bez konsultacije struke i društva

 

 

Dvanaest osoba: dvoje djece, tri žene i sedam muškaraca ubio je na Cetinju mještanin Aco Martinović (45), prvog januara ove godine. Još četiri je teško ranio, od kojih je jedna osoba preminula 9. januara. Ubica je iz pištolja u nelegalnom posjedu pucao na pet različitih lokacija u gradu, međusobno udaljenih od nekoliko desetina metara do 2-3 kilometra. Potom je pred ponoć, kada je konačno lociran i opkoljen od pripadnika policije, izvršio samoubistvo. Motivi zločina nijesu poznati. Ubica je mahom pobio bliske rođake,  kumove i prijatelje.

Nepojmljivi zločin  počinjen je prije nepune dvije i po godine, nakon što je Vuk Borilović (34) u cetinjskom naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine, hicima iz lovačke puške ubio 10 i ranio šest osoba – mahom svojih komšija. Borilović je ubijen nakon razmjene vatre sa pristiglim policajcima i mještanima. Naknadne analize pokazale su da je smrtonosne rane zadobio iz policijskog oružja.  To je, uglavnom, sve što smo od ovdašnjih zvaničnika saznali za prethodne dvije godine i četiri mjeseca.

Nameću se brojne paralele između ova dva zločina i načina na koji su postupali pripadnici crnogorske policije.

Borilovićeve žrtve ubijene su iz lovačkog oružja, uredno prijavljenog i registrovanog. U zimu 2022. godine Borilović je napao kolegu s posla, povrijedio ga, oštetio mu automobil i kamenovao kuću. Priveden je u policiju ali mu oružje nije oduzeto, iako su Uprava policije i MUP imali zakonski osnov za takvu odluku.

Oružje je ostalo u posjedu budućeg masovnog ubice i  nakon što je  osuđen zbog  napada.  Presuda nije postala pravosnažna, ali je bila dovoljna da mu se u zakonom propisanom postupku oduzme oružje kojim je, koji mjesec kasnije, ubio desetoro. Niko zbog tog propusta nije odgovarao.

Iz Uprave policije su tada ponudili poduku: “Ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda.” Olako smo prešli preko iskazane nebrige i neodgovornosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV PREMIJER U MOJKOVCU MIMO PROTOKOLA: Novo sijanje magle i nepoštovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i komemoracija Mojkovačke bitke poslužila za novo političarenje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Premijer Spajić Vučevića nije pozvao u Mojkovac, niti se vidio sa njim dok je bio u Crnoj Gori

 

Obilježen  je dan mojkovačke opštine koji pada na Božić po julijanskom kalendaru i koji se poklopio sa komemoracijom Mojkovačke bitke (6-7 januara 1916.) iz Prvog svjetskog rata. Tada je oko 6500 slabo naoružanih i opremljenih vojnika kraljevske crnogorske vojske pod zapovjednikom generalom Jankom Vukotićem zaustavilo prodor tri puta brojnije austro-ugarske vojske generala Vilhelma von Rajnera. Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i ova komemoracija poslužila za novo političarenje i poentiranje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Prisutni su bili i NSD-ov predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić, predsjednik Skupštine opštine Marko Janketić i Marko Kovačević, javnosti poznati Mandićev nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Nikšića.

Mandić je istakao da “želimo da gradimo budućnost Mojkovca, Crne Gore i boljih odnosa sa bratskom Srbijom sa kojom smo sto godina bili u istoj državi”. U tih “100 godina nismo imali ni najmanjih sukoba ni nesporazuma” izjavio je, ne trepnuvši. Potom je napomenuo da u našoj zemlji “živi više od trećine građana koji su Srbi, isti narod kao i u Srbiji, većina građana govori srpskim jezikom a to su važne niti koje nas povezuju“. Onda se Mandić okrenuo pohvalama gradonačelniku (kojim osim partijske pripadnosti i tvrdnje da je Srbin nema nikakvu drugu zvaničnu biografiju) rekavši da je Delić “izložio važne projekte a nadam se da će ovo o čemu smo pričali biti podržano od strane Vlade Republike Srbije“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

ANKETA

MONITOROVA ANKETA: Odgovornost, suočavanje, društveni dijalog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta nakon ponovljenog zločina na Cetinju?

 

RADOJE CEROVIĆ, KLINIČKI PSIHOLOG
Uzroci duboko u socioekonomskom raslojavanju i identitetskom cijepanju

Ovo masovno ubistvo nije izolovani slučaj, već dio šireg trenda povećanja nasilja u Crnoj Gori. Podaci ukazuju na to da su uzroci ovakvih fenomena duboko ukorijenjeni u “socioekonomskom raslojavanju”, ali i “identitetskom cijepanju”. To izaziva nagli rast jaza i nepovjerenja izmedju socijalnih klasa, ali i identitetskih jedinica (vjera, nacija i političkih opredjeljenja).

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA
Društvo bez utvrđene odgovornosti, kada tad će uništiti sebe

Kada jednom pokušamo da sakrijemo tragove zločina, tragovi se otisnu iznova. Negirali smo devedesetih zločine učinjene u ime svih nas. Obje politike koje su od višestranačja u Crnoj Gori negirale su i zatirale tragove. Te politike imaju sada rezultat u ponovljenom nasilju na Cetinju. Žrtve pokazuju da je poricanje uzaludno a da je užas neizreciv.

 

BOŽIDAR IVANOVIĆ, ŠAHOVSKI VELEMAJSTOR
Političke turbulencije koje traju decenijama

Svaki tragičan događaj mora se ozbiljno shvatiti i učiniti sve da se ne bi ponovio. To nije urađeno poslije zločina 2022. g. i tek sad se traži krivac. Generalno gledano krive su političke turbulencije koje se kod nas odvijaju već više decenija…

 

MAJA RAIČEVIĆ, CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA
Potrebno je mnogo više od ad hoc mjera

Prije svega želim da izrazim saosjećanje sa porodicama nastradalih i sa građanima i građankama Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva.  Posledice zločina ovakvih razmjera iziskuju empatično i mudro liderstvo i preuzimanje političke odgovornosti ne samo za stanje u sektoru bezbjednosti nego i za evidentni kolaps institucija…

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Treba hladne glave identifikovati probleme

Teško je bilo sto reći nakon ovakve tragedije. Što god da se kaže nedovoljno je, pogrešno…Jednostavno ovakvi događaji ostavljaju u čuđenju, zbunjenosti, konfuziji. Da probam, svjestan nedorečenosti stava…

 

STEFAN ĐUKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Društveni dijalog ili dezintegracija

Iako je paradoksalno, smatram da odgovara istini to da je lakše “prepisati” šta treba raditi nego kako naše društvo “nagovoriti” da to radi. Toliko smo, kao cjelina, pogrešno nasađeni, razvučeni sitnim partijskim interesima koji preko svojih mreža utiču na javnost da je teško gledati na bilo koji događaj van partijskih naočara. Ako pak i pogledamo, kako prevazići njihove interese i nametnuti temu? To je pitanje koje bih postavio prije onog šta treba uraditi, pitanje “kako”? Na žalost, ne vidim odgovor, zahvat političke klase je toliko sveobuhvatan, i materijalno i medijski i zakonski…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo