Povežite se sa nama

INTERVJU

MLADEN BOJANIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Lopovi kradu, lopovčići kraduckaju

Objavljeno prije

na

Vjerujem da je ovaj slučaj – naizgled banalan po pitanju visine zloupotrijebljenih sredstava – bila kap koja je prelila čašu i podigla javnost na noge, govori na početku razgovora za Monitor poslanik Mladen Bojanić o aferi Ramada. ,,Očigledna i dokumentovana zloupotreba pokušava se zabašuriti malim iznosom koji jeste nešto ispod hiljadu eura. Kao da postoji limit krađe koji se treba tolerisati. Ako je njihovo viđenje takvo, moj komentar je da lopovi kradu, a lopovčići kraduckaju. Pa neka svako nađe svoje mjesto”.

MONITOR: Kako komentarišete to što je, makasr za sada, jedina žrtva ,,slučaja Ramada” službenica hotela koja je izgubila posao nakon što je uprava nju optužila da je objelodanila ovu zloupotrebu?
BOJANIĆ: Smatram da taj slučaj prvenstveno treba posmatrati iz ugla humanosti i solidarnosti. Neko ko je zaslužan za otkrivanje ovog društveno štetnog posla, umjesto javne zahvalnosti, platio je svojim radnim mjestom. Dodatno, premijer Đukanović opravdava poslodavca svjesnom zamjenom teza, kao da je otkrivena nečija privatnost, a ne zloupotreba kojom je oštećen budžet. Da čudo bude veće, taj isti premijer istovremeno najavljuje da će budžet paziti do poslednjeg centa. Upravo suprotno: izvjesno da će budžet biti opljačkan do poslednjeg centa ako premijer nastavi sa ovakvom odbranom.

MONITOR: Da li će DPS-SD koalicija uspjeti da zataška i ovu aferu?
BOJANIĆ: Ovim slučajem stavljeni su na test Vlada izbornog povjerenja, Vrhovno državno tužilaštvo, Državna revizorska institucija i Agencija za sprječavanje korupcije. Svi se kunu u svoju profesionalnost i efikasnost. Sa nestrpljenjem, ali ne skrštenih ruku, čekam njihove nalaze. Ono što me hrabri je reakcija građana, nebrojeni pozivi podrške i nuđenja svih vidova pomoći. Hvala svima, u moje ime, i uzeću slobodu, i u ime osobe zaslužne za otkrivanje zloupotreba državnih organa.

MONITOR: Kako komentrišete odluku Odbora za finansije da se ne bavi ovom temom. Čini se da ni u Vladi nijesu posvetili dužnu pažnju sumnjivim aktivnostima članova kabineta iz SD?
BOJANIĆ: Očigledna je bila namjera poslanika SD-a i DPS-a da se stvar zataška, da se od javnosti sakriju detalji i dokazi. Najzabavnija je bila uloga člana odbora iz redova Pozitivne CG. Prvo je bukvalno pobjegao sa sjednice, a onda se sjutra okuražio i potpisao tuđe saopštenje.

MONITOR: Umjesto objašnjenja i eventualnih ostavki/smjena nakon objelodanjivanja dokumenata koje ste pribavili uslijedio je ,,kontranapad”. Ucjenjivač?
BOJANIĆ: Podržavam inicijativu da se to ispita. Možda nađu nekog svjedoka, kako je rekao poslanik Šehović. Možda, a možda i neće naći takvog dobrovoljca. Možda su slobodni dobrovoljci-svedoci pošli boljima i višima, a za njih nema raspoloživih. Ili su preskupi a Direkcija za željeznice se istrošila. Ipak, malo sam i uplašen – ako nađu nekog novog finansijera iz budžeta moglo bi biti i svjedoka – i eto problema za mene.

MONITOR: Koliko ste zadovoljni odgovorima premijera na poslanička pitanja koja ste mu postavljali – od Ramade pa tri godine unazad?
BOJANIĆ: Ne znam da li je to koincidencija, šta li je, ali mnogim pitanjima sa premijerskog časa sada se bave sudovi i tužilastvo – provizijama i upravljanjem fondovima, konsultantskim uslugama EPCG, garancijama za Željezaru, Boksite, Primorku Melgoniju… Možda nadležni iz pravosuđa, u direktnom razgovoru, obavijeste premijera, koji to navodno ne zna, ko su vlasnici kompanija kojima smo plaćali milionske iznose za garancije.

MONITOR: Jedan ste od rijetkih, a svakako najglasniji zagovornik opozicione saradnje u parlamentu. Čemu se nadate u tom poslu?
BOJANIĆ: I dalje vjerujem da je to naibolji način djelovanja opozicije. To što sam još u manjini, ne znači da nisam u pravu. Nastaviću da pozivam kolege iz opozicije da se izdignu iznad partijskih interesa i da napravimo zajednički plan djelovanja. Svjestan da je to teško ostvarivo, ali, kako je govorio Mandela, mnoge stvari izgledaju nemoguće sve dok se ne dese.

MONITOR: Kakvi su prvi utisci nakon ulaska dijela opozicionih partija u Vladu? Mogu li realizovati svoja obećanja o organizaciji fer i slobodnih izbora?
BOJANIĆ: Bez obzira što sam preferirao drugačiji vid djelovanja u cilju obezbjeđenja fer i slobodnih izbora, cijenim napor, ali i hrabrost onih političkih struktura koje su prihvatile učešće u tzv. Vladi izbornog povjerenja. Na njima je odgovornost, ali i zasluge za takvu odluku, i to je u redu. Ono što me brine je da ćemo moguće posljedice njihovog učešća trpjeti svi, od opozicionih kolega pa do svih građana.

Imamo dva izbora: da se ogradimo od njihovog stava i pokušamo da to pokažemo u što negativnijem svjetlu ili da to prihvatimo kao njihovu legitimnu odluku, a sami damo svoj doprinos u zaustavljanju izbornih zloupotreba. Ja sam izabrao drugu opciju, javno je saopštio i iskazao spremnost da pomognem ukoliko nekome treba moja pomoć. Ostavio bih im još malo vremena – par sedmica – kako bih imao jasnu procjenu njihovog učinka.

MONITOR: Jesenas ste bili aktivan učesnik opozicionih protesta koje je predvodio DF. Da li ste i dalje u toj priči?
BOJANIĆ: Bio sam aktivan i redovan učesnik protesta i uporno ponavljao da je moje prisustvo u funkciji podrške osnovnom cilju protesta – obezbjeđivanju fer i slobodnih izbora. Dakle, bez podrške bilo kojem političkom subjektu ili bilo kojoj ideologiji. Nisam promijenio mišljenje, ako se priča nastavi u tom pravcu, biću opet dio nje.

MONITOR: Bliži se vrijeme za nove izbore. Sa čim će Đukanovićeva Vlada izaći pred birače – kako Vi ocjenjujete njihov mandat?
BOJANIĆ: Ova vlada će u prepoznatljivom i predvidljivom maniru fokusirati kampanju na temama koje dijele Crnu Goru kako bi ekonomske probleme gurnula u drugi plan. Sasvim je izvjesno da će glavna tema podjela biti pitanje NATO integracija. Time DPS svojim satelitima otvara prostor da neiskrenim manevrima opravdaju svoju neutaživu želju za vlašću.

Da bi se DPS pobijedio treba ga pomjerati sa utabane staze. Onda su pogubljeni, jer je nivo njihove sposobnosti da funkcionišu u nepoznatoj zoni djelovanja ravan ponašanju slona u prodavnici stakla. Tada će njihova zbunjenost i strah prevladati agresivnost i snagu kojom se diče. A onda ih jednostavno treba ukloniti sa političke scene. I pomesti polomljeno staklo koje su ostavili za sobom. Tek tada Crna Gora ima šansu da krene u preporod.

MONITOR: Da li ćemo i gdje Vas gledati u predstojećoj izbornoj kampanji?
BOJANIĆ: Ne vidim sebe u bilo kojoj aktuelnoj opozicionoj stranci ili političkoj strukturi. Sve ih cijenim, neke manje, neke više i svima želim svako dobro na predstojećim izborima. Neću biti u njihovim redovima ne iz razloga što mislim da sam bolji od njih, već što sebe i svoje bavljenje politikom vidim, jednostavno, drugačijim. Ubijeđen sam da smo došli do tačke da je važnije probuditi građanski bunt i pružiti otpor beznađu, koje nas čeka ako se stvari drastično i skoro ne promijene u političkom životu, nego pričati prežvakane političke priče.

Postoji ideja da se krene u takav vid aktivnosti kroz objedinjavanje građanskog aktivizma i formiranje posebne izborne liste. Liste koja bi bila naizgled možda neobična ali sastavljena od pouzdanih, stručnih i kreativnih lica. Glas za takvu listu bi bio glas za preokret, iz beznađa u nadu, iz letargije u aktivnost, iz mirenja sa stanjem u borbu za promjene. Kritiku postojećeg stanja ćemo ostaviti drugima, ako smatraju da građani imaju snage da to slušaju, a rješenja u ekonomiji će biti ponuđena u saradnji sa Porterom, Piketijem i Changom, odnosno njihovim izvrsnim djelima.

Naravno, sve to dolazi u obzir ako se pokaže da je ideja objedinjavanja opozicionih snaga prošlost.

Odluku Britanaca moramo poštovati

MONITOR: Britanski referendum o izlasku iz EU je nezaobilazna tema ovih dana. Kako Vi gledate na njihovu odluku?
BOJANIĆ: Imao sam priliku da neko vrijeme živim u Velikoj Britaniji i da se dobro upoznam sa nihovim načinom života i poimanjem demokratije. Na osnovu tog iskustva, smatram Britaniju za državu najbližu idealu demokratskog društva. Referendumom, tim fundametalnim pravom građana na direktno odlučivanje o važnim društvenim i političkim temama, većina je odlučila da Velika Britanija izađe iz Evropske unije. Odluku koju svjetska javnost mora poštovati, svidjelo se to ili ne bilo kome, donijela je većina građana nakon prilično burne političke kampanje. Ne sumnjam da su građani bili dobro informisani o benefitima ili nedostacima takve odluke. U odnosu na EU, vjerujem da je odluka ljekovita jer će EU morati da se jasno odredi prema svojoj budućnosti i bira put između rastakanja ili ubrzane homogenizacije članstva. Dosadašnje stanje neizvjesnosti ne odgovara nikome.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

INTERVJU

LINO VELJAK, PROFESOR FILOZOFIJE I GRAĐANSKI AKTIVISTA (FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU): Besramna je laž da se rezolucijom o Srebrenici  srpski narod proglašava genocidnim

Objavljeno prije

na

Objavio:

I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim  s narodom. Svrha tog izjednačavanja je u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu

MONITOR: Hrvatska je jedna od zemalja kosponzora Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, veoma se oštro izražavao o zemljama iz regiona koje su poduprle  Rezoluciju. Kako se u hrvatskoj javnosti komentariše oštrina kojom zvanični Beograd, Banjaluka i dio političara u Crnoj Gori, kvalifikuju ovu odluku Hrvatske i još nekih država regiona?

VELJAK: Prije nego što odgovorim na ovo pitanje htio bih nešto reći. Predstavlja mi iznimnu čast što me još jednom redakcija Monitora zove da komentiram aktualna zbivanja u regiji. Pod vođstvom koliko časnog i hrabrog toliko i mudrog urednika Esada Kočana Monitor se u ovim decenijama afirmirao kao svjetionik nepotkupljivog novinarstva i kritičkog mišljenja (ne samo u Crnoj Gori nego i mnogo šire). Nedavno je netko od beogradskih moćnika optužio Monitor za antisrpstvo; istodobno neki drugosrbijanci tvrde da je Monitorova uređivačka politika pročetnička. To je indikator da je redakcija na pravom putu. Kad vam u Beogradu ili Banjaluci kažu da ste ustaša a u Zagrebu ili Mostaru vas optuže za četništvo (a to nije tek nekakva hipotetična mogućnost nego se dešavalo i još uvijek se događa) – to sasvim izvjesno znači da ste na pravom putu.

No, da se vratim na pitanje! Ne mogu komentirati javno mnijenje u Hrvatskoj, nego ću se ograničiti na jednu procjenu motiva osude Rezolucije kakva se oblikuje u „srpskom svetu“. Besramna je laž da se tom rezolucijom srpski narod proglašava genocidnim. I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim koji je organizirao i provodio etničko čišćenje (koje je kulminiralo sudski ustanovljenim genocidom u Srebrenici) s narodom. Svrha tog izjednačavanja je  u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu. Oni koji vjeruju glasnogovornicima „srpskog sveta“ i njihovim bezočnim konstrukcijama neće dovoditi u pitanje autoritet i legitimnost kriminalnih likova koji sebe izjednačuju s narodom.

MONITOR: Milorad Dodik je na dan glasanja o Rezoluciji u GS UN, zakazao sjednicu Vlade u Srebrenici ali je tražio i dozvolu da se položi cvijeće u Memorijalnom centru u Potočarima. Tome su prethodile nove prijetnje o osamostaljivanju RS. Kako da razumijemo neprekidno Dodikovo „miješanje karata“ u kojem ima i Srbije i Rusije i EU, a ponekad čak i SAD koje su ga stavile pod sankcije?

 VELJAK: To ponašanje može se objasniti isključivo Dodikovom kvislinškom ulogom, koja je motivirana jedino njegovim interesom da sačuva plodove pljačke nacionalnog bogatstva. Njegova nada se temelji na vjerovanju da će buduća Europska komisija biti blagonaklonija balkanskim diktatorima i da će američki predsjednički izbori rezultirati Trumpovim povratkom na vlast. Dotle mu ne preostaje ništa drugo nego da lavira, prijeti secesijom, licemjerno polaže cvijeće na grobove žrtava Karadžićevog režima koji on smatra patriotskim – i čeka pogodnija vremena.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA PREOKRETA: I dalje smo duboko neslobodno društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem je kod nas što mi nismo nezavisni od samovolje vlasti, a ta i takva vlast je spremna da žrtvuje i značajne segmetne državne samostalnosti u političkim dilovima – prije svega u okruženju – kako bi bila jača i stabilnija kod kuće

 

 

MONITOR: Ove sedmice obilježavamo Dan nezavisnosti. Imamo li šta slaviti?

PERIĆ: Proslave i slavlja ostavimo onima koji žive od njih i za njih, a da vidimo šta smo dobili u ovom periodu. Kome je do statistike pronaći će elemenata koji ukazuju na ekonomski rast, mada suštinski i strukturni problemi naše ekonomije ostaju nepromijenjeni. Preduzetnički duh je na ideološkom udaru – on se smatra gotovo neprijateljskim fenomenom. Razlog je jednostavan: slobodnog i preduzetnog čovjeka koji je egzistencijalno nezavisan teško kontroliše bilo koja vlast ili partija. Od perioda nakon Drugog svjetskog rata imamo neprestanu tendenciju da se građanima oduzimaju instrumenti snaženja lične slobode. Nekada je to bilo oduzimanje imovine, sada je to gomilanje javne uprave koja bi zavisila od rukovodstava. Rezultat je isti – zajednica porobljena ranije jednom, a sada od strane više partija.

Mi smo i dalje svojom esencijom duboko neslobodno društvo u kojem se drugo i drugačije napada najžešćom snagom, u kome emancipatorske ideje bivaju osuđene na sudbinu da ih nose oni koji bivaju izloženi razarajućoj usamljenosti, u kojoj se znanje doživljava kao opterećenje, a u praksi se nipodaštava napor usmjeren ka obezbjeđivanju održivosti.

Uloga intelektualca i u svijetu erodira, ali kod nas je ona gotovo sasvim obesmišljena. On u Crnoj Gori danas gotovo da nema saveznika ni u politici, ni u kulturi, ni u prosvjeti, ni u medijima… On je sumnjivo lice – neko ko pokušava misliti svojom glavom, a što moderna totalitarna svijest razumije kao subverzivnu djelatnost iza koje stoji neko “mnogo jak”. Filozofija palanke u punoj raskoši.  Uz to, intelektualac nema instrumente zaštite od bilo kojeg centra moći: on je nemoćan pred vlašću, opozicijom, represivnim aparatom, elitama, vlasnicima medija, krupnim kapitalom… Ukoliko je njegov glas dovoljno snažan – tu je oproban sovjetski model kompromata – dakle svi pobrojani će mu reći “što mu znaju” ako im narušava interese. Do tada je bezbjedan. Po prirodi čovjek je biće koje griješi, a svi oni ga žele držati pod kontrolom ciljanog i tempiranog suočavanja sa tim greškama. Na tim greškama i prljavim tajnama se želi vladati, preciznije: upravljati ljudima. Prijetnje prljavim tajnama ćete tako moći da dešifrujete i u izjavi recimo bivše predsjednice Vrhovnog suda, ali i onim koje daju prvaci i vlasti i opozicije. Oni će reći nešto kada bude vrijeme – kada odgovara zaštiti njihovog interesa. Čemu čekanje, ako nije ucjena po srijedi? Odmah nadležnim organima isporučite sve što imate, to je opšti interes – ne manipulisati strahom ljudi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VLADIMIR NIKALJEVIĆ, PRIVREDNIK: Nova Strategija za građansku i evropsku Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Deklaraciji koju je potpisalo šezdeset pet ozbiljnih ličnosti: naučnih, kulturnih, stručnih i privrednih, navedeno je da će se na strategiji raditi dvije godine i da će biti objavljena 2026. na dvadesetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore

 


MONITOR: Što vas je motivisalo da počnete da radite na Strategiji za evropsko i građansko društvo (STEGA)?

NIKALJEVIĆ: Zapamtio sam dobro, raspad u krvi, velike, uvažene i nesvrstane države Jugoslavije. Ne mogu zaboraviti granatiranje olimpijskog grada Sarajeva i granatiranje Dubrovnika, grada pod zaštitom UNESCO-a, razaranja, na desetine hiljada ubijenih, raseljenih, kao i genocid u Srebrenici. Politička scena iz početka devedesetih me podsjeća na sadašnju u Crnoj Gori.  Medijski pritisak iz Beograda, ugroženi srpski narod… A dodatno, agresija Rusije na Ukrajinu i neki narativi kao: ,,Crna Gora mala Ukrajina“ i ,,ujedinjenje ili ukrajinizacija“ zatim očigledne aktivnosti na razjedinjavanju društva i teritorijalnom rasparčavanju, uznemirile su me. Na osnovu sjećanja iz devedesetih  i informacija koje  dobijam iz suprotstavljenih izvora, ubijeđen sam da je ponovo na sceni velikosrpski projekat  koji je mijenjao nazive: ,,Načertanije“, ,,Memorandum“, „Srpski svet“, ali koji nije odustajao od cilja i koji je poslije Referenduma promijenio taktiku i iznutra, kroz institucije sistema, a posebno preko političkog krila Srpske pravoslavne crkve i medija, napao sve sfere života i državnosti Crne Gore. I ne samo život  već je SPC  prisvojila i nezakonito uknjižila i naše mrtve pretke i njihove grobove. Ne govorim o vjerskom dijelu aktivnosti SPC već o političkim aktivnostima koje su u suprotnosti sa sekularizmom i kanonskim pravom.

MONITOR: Osnovali ste nevladino udruženje zbog te nezakonite  uknjižbe. Jeste li uspjeli što da promjenite?

NIKALJEVIĆ: Upravo nezakonita uknjižba grobova je bila ,,okidač“ i pokrenula nas, nekoliko prijatelja, da se organizujemo i osnujemo NVU Komunica NG i da ispitamo kako se desila ova nezakonita uknjižba. Uložen je ogroman rad. Pregledano je na hiljade posjedovnih listova, Podnijeta ustavna inicijativa za ocjenu nezakonitosti, zatim krivična prijava protiv ovlašćenog lica iz katastra, podnijeti zahtjevi za hronologije upisa nepokrenosti, obraćanja zaštitinicima imovinsko pravnih interesa države i naišli smo na zid i muk. Nakon ovoga mogli smo da odustanemo ili odemo dalje da se borimo za funkcionisanje pravne države. Institucije  kao katastar i ne samo on, rade protiv interesa Crne Gore.Tako smo došli do toga da treba se angažujemo. Očuvanje i prosperitet Crne Gore od svih nas zahtijeva odbacivanje svijesti koja očekuje da „neko drugi završi posao“. Sada je ponovo vrijeme, da damo doprinos za prosperitetnu i građansku Crnu Goru i iskoristimo šansu da budemo prva naredna članica EU.  Ne obazirući se na političke elite  i na institucije koje su  to već trebale uraditi pokrenuta je izrada strategije za građansku i evropsku Crnu Goru. U Deklaraciji kojom je najavljena njena izrada i koju je potpisalo šezdeset pet ozbiljnih ličnosti: naučnih, kulturnih, stručnih i privrednih, navedeno je da će se na strategiji raditi dvije godine i da će biti objavljena 2026. godine na dvadesetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore. Prijedlog za naslov dokumenta je NOVA STEGA, pri čemu bi STEGA bila skraćenica od „Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru“, a istovremeno asocijacija na istorijsku STEGU Petra I.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo