Povežite se sa nama

OKO NAS

MOBILIZACIJA PRIMORACA: Morsko dobro podijelilo primorce

Objavljeno prije

na

-Pozivamo sve građane Boke, primorja i Crne Gore da potpišu peticiju o ukidanju Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom zbog njegovog odnosa prema obali, stanovništvu i podaničkog odnosa prema politički podobnim tajkunima, kaže se u proglasu koji je uputio Bokeški Forum (BF).

Ta politička organizacija koja ima svog predstavnika u Skupštini opštine Tivat insistira da se o obali i pripadajućoj teritoriji staraju opštine, a da se poštujući principe decentralizacije, visoka ovlaštenja u tome daju i mjesnim zajednicama. ,,Na taj način, omogućio bi se dodatni priliv sredstava u opštinske kase i istovremeno se otvorila nova radna mjesta, na kojima bi prioritet prilikom zapošljavanja imalo domaće stanovništvo. JP Morsko dobro svojim dosadašnjim funkcionisanjem pokazalo je da je jedan od najvećih neprijatelja Boke i Bokelja i svih građana Primorja i kao takvo ne zaslužuje da postoji” tvrde u BF-u.

Iz te organizacije ukazuju na neprihvatljivo ponašanje Morskog dobra u slučaju plaže na Plavim horizontima, koju više, kako tvrde, neće moći da koristi lokalno stanovništvo i njihovi gosti zbog interesa stranih investitora. Stoga su najavili da će naredne sezone svakog dana organizovati protestne šetnje.

I mještani Miločera i Svetog Stefana često se žale da nemaju pristup plažama, odnosno da im je ograničeno kretanje šetalištima uz Kraljičinu, svetostefanske i druge plaže, iako je to njihovo ustavno pravo.

,,Oplovio sam gotovo sve svjetske luke i ovakvu diskriminaciju nigdje nijesam doživio”, kaže kapetan iz Tivta Mladen Raste.

Prirodno je da inicijativa za ukidanje “Morskog dobra” krene iz Tivta, opštine gdje su najveće prosječne plate u zemlji i gdje je čak 16,2 odsto opštinske teritorije ili (746 hektara) u tzv. zoni morskog dobra.

Nešto manje procentualno (12,7 odsto) teritorije opštine Ulcinj je pod ingerencijom Morskog dobra, ali je stvarni prostor kojim ono gazduje znatno veći: oko 33 miliona kvadratnih metara!? Na pojedinim dijelovima u zaleđu Velike plaže zona morskog dobra ide i do dva kilometra od obale. Kada bi se računalo da je prosječna cijena kvadrata tek sto eura, vrijednost ulcinjske teritorije kojom gospodari državna institucija čije je sjedište u Budvi bi bila fantastičnih 3,3 milijarde eura!?

Zato su Ulcinjani pozdravili inicijativu iz Tivta, iako smatraju da ima malo šansi da ona, u trenutnoj političkoj konstelaciji na nivou države, bude realizovana.

Ostaje da se vidi da li će biti ispoštovan politički sporazum potpisan između Demokratske partije socijalista i koalicije Albanci zajedno kojim se predviđa da linija zahvata morskog dobra bude u zakonskim okvirima, odnosno kao „dio kopna koji je širok šest metara od najvećeg talasa prilikom najvećeg nevremena”. Jer, prosječna širina morskog dobra je, na primjer, u Kotoru 32, u Budvi 54, a u Ulcinju čitavih 565 metara.

Dok se čeka na realizaciju dogovorenog, Morsko dobro ubrzano završava tendersku proceduru izdavanja državnog zemljišta na obalama Bojane na korišćenje do 2018. godine. Zvanično je objavljeno da će ukupno na toj rijeci biti čak 573 objekta ili gotovo 2,5 puta više nego 2000. godine! Iz Morskog dobra poručuju javnosti da ,,vlada veliko interesovanje stanovništva, ali i stranaca, za zakup zemljišta na tom prostoru”.

Sa ovakvim stepenom gradnje sigurno je samo da će se nastaviti devastacija te rijeke i ekosistema delte Bojane, kao najvažnije prirodne močvare na istočnom Mediteranu koja se odlikuje neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta.

,,Treba li ponavljati: ukoliko se ne zaštiti taj predivni prostor, ozbiljno bi se ugrozio ustavni status Crne Gore i njena međunarodna reputacija kao turističke zemlje i ekološke države”, kaže funkcioner URE Ilir Harasani i ističe da je vlastima izgleda važnije da sa tog područja uzmu što više novaca za državni budžet i Morsko dobro.

On napominje da Opština Ulcinj, iako uzima polovinu sredstava koja se prikupe od morskog dobra na njenoj teritoriji, ne treba da pristane na ovoliku izgrađenost na obalama Bojane.

Lokalni ribari su upozorili na sve veću onečišćenost ove rijeke i ulcinjskog podmorja, te da o tome niko ne vodi računa, pa ni JP Morsko dobro.

Baš kao ni o eroziji plaža koja je, kako navode ekolozi, intenzivirana posljednjih godina. Rad morskih talasa, smanjeni dotok sedimenata, odnošenje pijeska i nebriga nadležnih institucija, ključni su razlozi koji utiču na ubrzano smanjivanje ulcinjskih plaža, tog najdragocjenijeg resursa za turizam, što potvrđuju i satelitski snimci.

Ali, već sedmicama se vodi bitka oko kontrole nad tim preduzećem. Provladini mediji su nedavno objavili da bi kadrovi Bošnjačke stranke na osnovu koalicionog sporazuma sa DPS-om trebalo da preuzmu funkcije direktora javnih preduzeća Morsko dobro i ,,Nacionalni parkovi Crne Gore”, u sklopu kojih, inače, već 18 mjeseci posluje i ulcinjska Solana.

Potom su iz koalicije Albanci odlučno saopštili da imaju pravo na upravljačke funkcije u bar dva javna preduzeća i da su zainteresovani da njeni kadrovi dobiju rukovođenje Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom.

Kontrola nad firmom koja ima budžet od oko osam miliona eura i u zoni gdje je na stotine privremenih objekata veoma je primamljiva za albanske političke stranke koje najkasnije naredne zime očekuju lokalni izbori u Ulcinju.

Čini se, ipak, da će sve ostati po starom, tj. da će DPS preko svog funkcionera Predraga Jelušića, i dalje suvereno upravljati ovom institucijom. Koaliciji Albanci odlučno ostaje mjesto predsjednika Upravnog odbora, koje već četri godine pokriva kadar Nove demokratske snage – Forca Džaudet Cakuli, dok će se za Bošnjačku stranku izvjesno pronaći neko drugo atraktivno direktorsko mjesto u državnim preduzećima.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo