-Pozivamo sve građane Boke, primorja i Crne Gore da potpišu peticiju o ukidanju Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom zbog njegovog odnosa prema obali, stanovništvu i podaničkog odnosa prema politički podobnim tajkunima, kaže se u proglasu koji je uputio Bokeški Forum (BF).
Ta politička organizacija koja ima svog predstavnika u Skupštini opštine Tivat insistira da se o obali i pripadajućoj teritoriji staraju opštine, a da se poštujući principe decentralizacije, visoka ovlaštenja u tome daju i mjesnim zajednicama. ,,Na taj način, omogućio bi se dodatni priliv sredstava u opštinske kase i istovremeno se otvorila nova radna mjesta, na kojima bi prioritet prilikom zapošljavanja imalo domaće stanovništvo. JP Morsko dobro svojim dosadašnjim funkcionisanjem pokazalo je da je jedan od najvećih neprijatelja Boke i Bokelja i svih građana Primorja i kao takvo ne zaslužuje da postoji” tvrde u BF-u.
Iz te organizacije ukazuju na neprihvatljivo ponašanje Morskog dobra u slučaju plaže na Plavim horizontima, koju više, kako tvrde, neće moći da koristi lokalno stanovništvo i njihovi gosti zbog interesa stranih investitora. Stoga su najavili da će naredne sezone svakog dana organizovati protestne šetnje.
I mještani Miločera i Svetog Stefana često se žale da nemaju pristup plažama, odnosno da im je ograničeno kretanje šetalištima uz Kraljičinu, svetostefanske i druge plaže, iako je to njihovo ustavno pravo.
,,Oplovio sam gotovo sve svjetske luke i ovakvu diskriminaciju nigdje nijesam doživio”, kaže kapetan iz Tivta Mladen Raste.
Prirodno je da inicijativa za ukidanje “Morskog dobra” krene iz Tivta, opštine gdje su najveće prosječne plate u zemlji i gdje je čak 16,2 odsto opštinske teritorije ili (746 hektara) u tzv. zoni morskog dobra.
Nešto manje procentualno (12,7 odsto) teritorije opštine Ulcinj je pod ingerencijom Morskog dobra, ali je stvarni prostor kojim ono gazduje znatno veći: oko 33 miliona kvadratnih metara!? Na pojedinim dijelovima u zaleđu Velike plaže zona morskog dobra ide i do dva kilometra od obale. Kada bi se računalo da je prosječna cijena kvadrata tek sto eura, vrijednost ulcinjske teritorije kojom gospodari državna institucija čije je sjedište u Budvi bi bila fantastičnih 3,3 milijarde eura!?
Zato su Ulcinjani pozdravili inicijativu iz Tivta, iako smatraju da ima malo šansi da ona, u trenutnoj političkoj konstelaciji na nivou države, bude realizovana.
Ostaje da se vidi da li će biti ispoštovan politički sporazum potpisan između Demokratske partije socijalista i koalicije Albanci zajedno kojim se predviđa da linija zahvata morskog dobra bude u zakonskim okvirima, odnosno kao „dio kopna koji je širok šest metara od najvećeg talasa prilikom najvećeg nevremena”. Jer, prosječna širina morskog dobra je, na primjer, u Kotoru 32, u Budvi 54, a u Ulcinju čitavih 565 metara.
Dok se čeka na realizaciju dogovorenog, Morsko dobro ubrzano završava tendersku proceduru izdavanja državnog zemljišta na obalama Bojane na korišćenje do 2018. godine. Zvanično je objavljeno da će ukupno na toj rijeci biti čak 573 objekta ili gotovo 2,5 puta više nego 2000. godine! Iz Morskog dobra poručuju javnosti da ,,vlada veliko interesovanje stanovništva, ali i stranaca, za zakup zemljišta na tom prostoru”.
Sa ovakvim stepenom gradnje sigurno je samo da će se nastaviti devastacija te rijeke i ekosistema delte Bojane, kao najvažnije prirodne močvare na istočnom Mediteranu koja se odlikuje neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta.
,,Treba li ponavljati: ukoliko se ne zaštiti taj predivni prostor, ozbiljno bi se ugrozio ustavni status Crne Gore i njena međunarodna reputacija kao turističke zemlje i ekološke države”, kaže funkcioner URE Ilir Harasani i ističe da je vlastima izgleda važnije da sa tog područja uzmu što više novaca za državni budžet i Morsko dobro.
On napominje da Opština Ulcinj, iako uzima polovinu sredstava koja se prikupe od morskog dobra na njenoj teritoriji, ne treba da pristane na ovoliku izgrađenost na obalama Bojane.
Lokalni ribari su upozorili na sve veću onečišćenost ove rijeke i ulcinjskog podmorja, te da o tome niko ne vodi računa, pa ni JP Morsko dobro.
Baš kao ni o eroziji plaža koja je, kako navode ekolozi, intenzivirana posljednjih godina. Rad morskih talasa, smanjeni dotok sedimenata, odnošenje pijeska i nebriga nadležnih institucija, ključni su razlozi koji utiču na ubrzano smanjivanje ulcinjskih plaža, tog najdragocjenijeg resursa za turizam, što potvrđuju i satelitski snimci.
Ali, već sedmicama se vodi bitka oko kontrole nad tim preduzećem. Provladini mediji su nedavno objavili da bi kadrovi Bošnjačke stranke na osnovu koalicionog sporazuma sa DPS-om trebalo da preuzmu funkcije direktora javnih preduzeća Morsko dobro i ,,Nacionalni parkovi Crne Gore”, u sklopu kojih, inače, već 18 mjeseci posluje i ulcinjska Solana.
Potom su iz koalicije Albanci odlučno saopštili da imaju pravo na upravljačke funkcije u bar dva javna preduzeća i da su zainteresovani da njeni kadrovi dobiju rukovođenje Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom.
Kontrola nad firmom koja ima budžet od oko osam miliona eura i u zoni gdje je na stotine privremenih objekata veoma je primamljiva za albanske političke stranke koje najkasnije naredne zime očekuju lokalni izbori u Ulcinju.
Čini se, ipak, da će sve ostati po starom, tj. da će DPS preko svog funkcionera Predraga Jelušića, i dalje suvereno upravljati ovom institucijom. Koaliciji Albanci odlučno ostaje mjesto predsjednika Upravnog odbora, koje već četri godine pokriva kadar Nove demokratske snage – Forca Džaudet Cakuli, dok će se za Bošnjačku stranku izvjesno pronaći neko drugo atraktivno direktorsko mjesto u državnim preduzećima.
Mustafa CANKA