OKO NAS
MOBILIZACIJA PRIMORACA: Morsko dobro podijelilo primorce

-Pozivamo sve građane Boke, primorja i Crne Gore da potpišu peticiju o ukidanju Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom zbog njegovog odnosa prema obali, stanovništvu i podaničkog odnosa prema politički podobnim tajkunima, kaže se u proglasu koji je uputio Bokeški Forum (BF).
Ta politička organizacija koja ima svog predstavnika u Skupštini opštine Tivat insistira da se o obali i pripadajućoj teritoriji staraju opštine, a da se poštujući principe decentralizacije, visoka ovlaštenja u tome daju i mjesnim zajednicama. ,,Na taj način, omogućio bi se dodatni priliv sredstava u opštinske kase i istovremeno se otvorila nova radna mjesta, na kojima bi prioritet prilikom zapošljavanja imalo domaće stanovništvo. JP Morsko dobro svojim dosadašnjim funkcionisanjem pokazalo je da je jedan od najvećih neprijatelja Boke i Bokelja i svih građana Primorja i kao takvo ne zaslužuje da postoji” tvrde u BF-u.
Iz te organizacije ukazuju na neprihvatljivo ponašanje Morskog dobra u slučaju plaže na Plavim horizontima, koju više, kako tvrde, neće moći da koristi lokalno stanovništvo i njihovi gosti zbog interesa stranih investitora. Stoga su najavili da će naredne sezone svakog dana organizovati protestne šetnje.
I mještani Miločera i Svetog Stefana često se žale da nemaju pristup plažama, odnosno da im je ograničeno kretanje šetalištima uz Kraljičinu, svetostefanske i druge plaže, iako je to njihovo ustavno pravo.
,,Oplovio sam gotovo sve svjetske luke i ovakvu diskriminaciju nigdje nijesam doživio”, kaže kapetan iz Tivta Mladen Raste.
Prirodno je da inicijativa za ukidanje “Morskog dobra” krene iz Tivta, opštine gdje su najveće prosječne plate u zemlji i gdje je čak 16,2 odsto opštinske teritorije ili (746 hektara) u tzv. zoni morskog dobra.
Nešto manje procentualno (12,7 odsto) teritorije opštine Ulcinj je pod ingerencijom Morskog dobra, ali je stvarni prostor kojim ono gazduje znatno veći: oko 33 miliona kvadratnih metara!? Na pojedinim dijelovima u zaleđu Velike plaže zona morskog dobra ide i do dva kilometra od obale. Kada bi se računalo da je prosječna cijena kvadrata tek sto eura, vrijednost ulcinjske teritorije kojom gospodari državna institucija čije je sjedište u Budvi bi bila fantastičnih 3,3 milijarde eura!?
Zato su Ulcinjani pozdravili inicijativu iz Tivta, iako smatraju da ima malo šansi da ona, u trenutnoj političkoj konstelaciji na nivou države, bude realizovana.
Ostaje da se vidi da li će biti ispoštovan politički sporazum potpisan između Demokratske partije socijalista i koalicije Albanci zajedno kojim se predviđa da linija zahvata morskog dobra bude u zakonskim okvirima, odnosno kao „dio kopna koji je širok šest metara od najvećeg talasa prilikom najvećeg nevremena”. Jer, prosječna širina morskog dobra je, na primjer, u Kotoru 32, u Budvi 54, a u Ulcinju čitavih 565 metara.
Dok se čeka na realizaciju dogovorenog, Morsko dobro ubrzano završava tendersku proceduru izdavanja državnog zemljišta na obalama Bojane na korišćenje do 2018. godine. Zvanično je objavljeno da će ukupno na toj rijeci biti čak 573 objekta ili gotovo 2,5 puta više nego 2000. godine! Iz Morskog dobra poručuju javnosti da ,,vlada veliko interesovanje stanovništva, ali i stranaca, za zakup zemljišta na tom prostoru”.
Sa ovakvim stepenom gradnje sigurno je samo da će se nastaviti devastacija te rijeke i ekosistema delte Bojane, kao najvažnije prirodne močvare na istočnom Mediteranu koja se odlikuje neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta.
,,Treba li ponavljati: ukoliko se ne zaštiti taj predivni prostor, ozbiljno bi se ugrozio ustavni status Crne Gore i njena međunarodna reputacija kao turističke zemlje i ekološke države”, kaže funkcioner URE Ilir Harasani i ističe da je vlastima izgleda važnije da sa tog područja uzmu što više novaca za državni budžet i Morsko dobro.
On napominje da Opština Ulcinj, iako uzima polovinu sredstava koja se prikupe od morskog dobra na njenoj teritoriji, ne treba da pristane na ovoliku izgrađenost na obalama Bojane.
Lokalni ribari su upozorili na sve veću onečišćenost ove rijeke i ulcinjskog podmorja, te da o tome niko ne vodi računa, pa ni JP Morsko dobro.
Baš kao ni o eroziji plaža koja je, kako navode ekolozi, intenzivirana posljednjih godina. Rad morskih talasa, smanjeni dotok sedimenata, odnošenje pijeska i nebriga nadležnih institucija, ključni su razlozi koji utiču na ubrzano smanjivanje ulcinjskih plaža, tog najdragocjenijeg resursa za turizam, što potvrđuju i satelitski snimci.
Ali, već sedmicama se vodi bitka oko kontrole nad tim preduzećem. Provladini mediji su nedavno objavili da bi kadrovi Bošnjačke stranke na osnovu koalicionog sporazuma sa DPS-om trebalo da preuzmu funkcije direktora javnih preduzeća Morsko dobro i ,,Nacionalni parkovi Crne Gore”, u sklopu kojih, inače, već 18 mjeseci posluje i ulcinjska Solana.
Potom su iz koalicije Albanci odlučno saopštili da imaju pravo na upravljačke funkcije u bar dva javna preduzeća i da su zainteresovani da njeni kadrovi dobiju rukovođenje Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom.
Kontrola nad firmom koja ima budžet od oko osam miliona eura i u zoni gdje je na stotine privremenih objekata veoma je primamljiva za albanske političke stranke koje najkasnije naredne zime očekuju lokalni izbori u Ulcinju.
Čini se, ipak, da će sve ostati po starom, tj. da će DPS preko svog funkcionera Predraga Jelušića, i dalje suvereno upravljati ovom institucijom. Koaliciji Albanci odlučno ostaje mjesto predsjednika Upravnog odbora, koje već četri godine pokriva kadar Nove demokratske snage – Forca Džaudet Cakuli, dok će se za Bošnjačku stranku izvjesno pronaći neko drugo atraktivno direktorsko mjesto u državnim preduzećima.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije