Povežite se sa nama

DANAS, SJUTRA

Montirana zemlja

Objavljeno prije

2 godine

na

Milan Knažević je ove sedmice poručio da parlamentarna većina neće u Ustavu mijenjati građanski karater Crne Gore. Možemo da odahnemo. Baš kao  i onomad kad su nas uvrstili u mafijaške zemlje, dok je u Ustavu pisalo da je Crna Gora –  demokratska, država socijalne pravde i zemlja vladavine prava

 

 

„Nećemo mijenjati građanski karakter Crne Gore“, kazao je ove sedmice lider DNP Milan Knežević, i poručio građanima da se ne brinu da će parlamentarna većina u tom dijelu mijenjati Ustav.  Eto, možemo da odahnemo. Baš kao što smo mogli da odahnemo  i onomad kad su nas uvrstili u mafijaške zemlje, dok je  u Ustavu pisalo da je Crna Gora –  demokratska, država socijalne pravde i zemlja vladavine prava.

Java građanske Crne Gore, izgleda, malčice drugačije. U Pljevljima je tako u Sarajevskoj ulici minulog petka osvanuo plakat sa likom Pavla Đurišića i tekstom pjesme Braća (Škabo, Beogradski sindikat). Tekst posvećen  „slavnom generalu, sad persona non grata“, onaj koji ga je osmislio suptilno je prekinuo na poruci – Ova zemlja je naša. Uskličnik.   To je samo detalj  u postavgustovskim Pljevljima, u kojima je DF vlast kadrirala opštinsku  upravu isključujući predstavnike manjina i zamjenjujući odgovarajućom etničkom i vjerskom pripadnošću člansku kartu DPS-a. Tvrdeći pritom da je za podizanje  tenzija u Pljevljima kriva isključivo montaža DPS-a. Valjda su i sve one Mandićeve i Kneževićeve izjave i izjave njihovih kadrova u Pljevljima,  zbog kojih Crna Gora danas  sve više liči na Crnu Goru devedesetih,  monitirane.  Ko će ga znati – možda je predsjednik opštine Dario Vraneš,  samo duh, izašao iz pjesme sa plakata u generalovoj zemlji.

Može taman biti da su crnogorski ministri iz redova Nove srpske demokratije i gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević, „budućnost crnogorske politike“, kako veli  Andrija Mandić,  montirani na skupu u Loznici, posvećenom hrvatskoj vojno –  policijskoj akciji Oluja stradanju srpskog naroda, koji su  upravo svesrpske  vođe gurnule u pobunu i rat protiv Hrvatsake. Iz Loznice je glavni montažer Aleksandar Vučić, skupa sa vrhom SPC, te vjernim pratiocem Miloradom Dodikom, ko zna koji put radio na podizanju tenzija u regionu, oživljavajući ideologiju devedesetih, prekrajajući prošlost, umjesto suočavanja sa njom.

Tako su i crnogorski zvaničnici u Loznici, ali i oni koji su se oglasili kod kuće, od Mandića do Alekse Bečića, podsjetili na egzodus „jednog naroda“.   Bez riječi  o tome da je Oluji, tokom koje je iz  Hrvatske pobjeglo ili prognano između 150 i 200 hiljada Srba,  prethodila oružana agresija Miloševićevih vojnih snaga, 1991. godine na Hrvatsku, da su sa zemljom sravnjeni gradovi  i protjerano više stotina hiljada Hrvata sa okupiranih teritorija. I jedni i drugi žrtve su iste politike. One koja je na žalost, i dalje živa.  Kao da s mjesta nijesmo mrdnuli.

U građanskoj Crnoj Gori,  još se vijeća hoće li biti prihvaćena incijativa dijela poslanika Demokrata, da  jedna od podgoričkih ulica dobije  Pavla Bulatovića. Ministra unutrašnjih poslova u vrijeme deportacije  BiH izbjeglica 1992, koji su samo zbog svojih imena poslati Radovanu Karadžiću, u smrt. Crnogorske institucije ne opterećuje to da će ulicu uglavnom grtadu  nazvati imenom jednog od odgovornih za taj zločin.  Najveća nedoumica trenutno u odluci da Bulatović dobije ulicu, za njih je  formalne prirode.

Iz resora Tamare Vujović (Demokrate) koje je trebalo da da mišljenje na taj predlog saopštili su ove sedmice da oni ne mogu dati mišljenje dok se predlog ne ozvaniči, te da  naziv mora biti sastavni dio Predloga programa podizanja spomen oblježja.  Inicijativa je tako opet u rukama Savjeta za davanje predloga, naziva, ulica i trgova gavnog grada, na čijem čelu je Boris Pejović, kadar Evrope sad. U prevodu, partije koje se izdaju za građanske, razmatraju predlog da se jednom od odgovornih za ratne zločine dodjeli ime ulice, uporno odbijajući da iznesu stav o suštini tog predloga.

Tako  na javi  izgleda naša zemlja. Montirano građanski. I evropski.

Milena PEROVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DANAS, SJUTRA

Jadac

Objavljeno prije

10 sati

na

18 Jula, 2026

Objavio:

Da nije Brisela, ko zna do kad bi Ustavni sud ostao nepopunjen i predmet političkih trgovina. Prosto, ovdašnjoj političkoj klasi je do vladavine prava koliko Mandiću do antifašizma

 

 

Skupština je dok je ovaj broj Monitora odlazio u štampu, izabrala dvoje sudija Ustavnog suda. Konačno. Isti parlament glasao je za iste kandidate kojima ranije nije omogućio izbor, a rezultat je sada, eto, drugačiji. Dvoje sudija izabrani  su jer su prekoračeni svi briselski rokovi za popunjavanje jedne od najznačajnijih domaćih institucija. Da nije Brisela, ko zna do kad bi ostao nepopunjen i predmet političkih trgovina. Prosto, ovdašnjoj političkoj klasi je do vladavine prava koliko Mandiću do antifašizma.

Sudije koje je ove sedmice izabrao parlament predložio je predsjednik države Jakov Milatović, poznat po tome da baš nema sreće sa kandidaturama upućenim parlamentu. Dabogda te Milatović predložio Skupštini, mogla bi da bude moderna crnogorska kletva. Predsjednik države je u maju prošle godine za sutkinju Ustavnog suda predložio advokaticu Mirjanu Vučinić. O njenoj se kandidaturi nije ni glasalo, jer predstavnici vladajućih nijesu podigli ruke za dnevni red sjednice sa tom tačkom.

Potom je početkom decembra 2025. godine za Ustavni sud predložio sudiju Predraga Krstonijevića. U prvom krugu glasanja Krstonijević nije dobio podršku.  Sada jeste. Njegov izbor u prvom krugu podržalo je 25 poslanika Nove srpske demokratije, Demokrata , Socijalističke narodne partije i poslanika Pokreta Evropa sad. Uzdržani dio PES-a se predomislio. U međuvremenu, predsjednik parlamenta nije žurio da popunjavanje Ustavnog suda stavi na dnevni red Skupštine. Bilo je važnijih stvari.

Krstonijević bi u Ustavnom sudu trebalo da zamijeni sutkinju Desanku Lopičić, kojoj je istekao mandat, ali joj ga je Skupština produžila do izbora novog sudije. O trećoj Milatovićevoj kandidatkinji, sutkinji Jeleni Ružičić, koju je šef države predložio još početkom marta, Skupština do ove sedmice nije ni odlučivala. Kako su mediji i najavili, sada je dobila podšku.

„Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler, u međuvremenu je, već najmanje četiri puta, apelovao da se hitno izaberu nedostajuće sudije Ustavnog suda“, podsjetila je početkom sedmice Akcija za ljudska prava. To je jedan u nizu apela na parlament da tu obavezu, ne evropsku, već domaću, konačno ispuni.

„Postavlja se pitanje svih pitanja: ako se najviši predstavnici vlasti ovako neodgovorno ponašaju dok je njihov demokratski kapacitet na testu pred 27 država članica EU, može li se stvarno očekivati da ono postane odgovornije kada testiranje prestane i Crna Gora uđe u EU?”, pitali su iz HRA. Teško.

Valjda se i oni vode ovom Đukanovićevom filozofijom „istorija će me pozitivno pamtiti“. Višedecenijski vođa, saopšteno je, radi na knjizi o sebi. Svojevremeno je izjavio da će ga istorija „pravilno vrednovati“, podsjećajući da je tokom njegovih godina na vlasti između ostalog „Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, mirnim putem obnovljena nezavisnost države, uvedena u Alijansu i u predvorje EU“. Ostale „sitnice“, poput, sedmogodišnjeg druženja s Miloševićem, ratnih zločina, poharane ekonomije, obračuna sa kritičarima… istorija ne pamti, računa Đukanović.

Aktuelna vlast, sve su prilike, isto tako računa da će ih istorija pamtiti jer su zemlju uveli u EU. To što će ih tamo, iz pretežno svojih interesa ugurati Brisel, to ćemo morati pamtiti mi.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Novo staro vrijeme

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Jula, 2026

Objavio:

Dok Andrija Mandić priča o Evropi i novom putu za novo vrijeme, na terenu  njegovi nastavljaju politiku protjerivanja antifašističkog nasljeđa iz Crne Gore. Takvu Evropu Mandić sanja. Desnu, Orbanovu, pojačanu njim i Dodikom. Milanu Kneževiću je, eto, draži Vučić i njihovi dugi razgovori o krapu. To je ta razlika

 

 

Milan Knežević jedini „nije kriv”, pojasnio je ove sedmice Aleksandar Vučić, optužujući režim u Podgorici da je „antisrpski“. Lider DNP mjera je Crne Gore kakvu srpski predsjednik zamišlja. Za ostale nije sigurno ni da mogu preći srpsko crnogorsku granicu, možda ih vrate kući. Ovdašnji kritičari i medijski profesionalci nemaju rašta ni kretati.

Da li nije htio da rizikuje, ili je poslao poruku Beogradu, tek predsjednik skupštine Andrija Mandić koji je znao „privatno“ da podrži Vučića i u njegovom izbornom pohodu, poslao je ove sedmice za Beograd, na Vučićevu konferenciju, generalnog sekretara parlamenta. Prošao je. Za to vrijeme Mandić je kod kuće propagirao  „novi srpski odgovor za novo vrijeme”. Koji se Milanu, Vučićevom lakmus papiru, nije dopao. Iz Kneževićeve partije nazvali su to „marketinškim srbovanjem“.

„Dolazi vrijeme dogovora, dijaloga. Što se tiče srpskog naroda – novi srpski odgovor za novo vrijeme. Svako ko misli da može drugim putem, i starim formulama koje su dijelile, a za srpski narod nisu donijele korist, sem pojedincima, taj nek nastavi i želimo mu sreću”, kazao je Mandić. Iz Kneževićevog DNP su uzvratili: „​Pozivamo doskorašnje partnere da se okanu marketinškog srbovanja za jednokratnu upotrebu i da nam se pridruže na jedinom ispravnom putu – putu konkretne, beskompromisne borbe za punu ravnopravnost”.

Za sve one kojima nije najjasniji Mandićev „novi srpski odgovor“, tu je  Jovan Vučurović iz NSD: „To je činjenica da će srpski političari u Crnoj Gori uvesti našu državu u EU i prvi ostvariti spoljnopolitički cilj za koji se zalažu i naši sunarodnici u Srbiji i RS, odnosno BiH, a koji će ponovo omogućiti da svi budemo zajedno. Novi srpski odgovor je da će srpski političari iz Crne Gore učiniti sve da do tog ponovnog ujedinjenja dođe i pomagati naše sunarodnike na njihovom evropskom putu“. Blagoš.

Dok Mandić priča o Evropi, na terenu njegovi nastavljaju politiku protjerivanja antifašističkog nasljeđa iz Crne Gore. Savjet Narodne biblioteke Radosav Ljumović, sve Mandićevi, donijeli su, kao da je njihova, odluku da se biblioteka više neće tako zvati. Novo ime – Marko Miljanov. Krijući se iza čojstva i junaštva  Marka Miljanova, tako su, po ko zna koji put, nastavili sa unutrašnjim obračunom sa antifašizmom i njegovim tekovinama. E baš takvu Evropu Mandić sanja.  Desnu, Orbanovu, pojačanu njim i Dodikom. Valjda računa, zašto bi bio desničar  na srpsko crnogorskoj granici kad možeš to diljem EU. Milanu Kneževiću je, eto, draži Vučić i njihovi dugi razgovori o krapu. Šta je od toga srbovanje za dužu upotrebu, pitanje je. Ali, to je ta razlika.

Evropejci ili ne, tek niko se od njih ni ove godine neće sjetiti genocida u Srebrenici. Mirovne aktivistinje i ovog jula uzalud pišu i ostalima u vlasti. Crna Gora je i dalje bez Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Baš je to lakmus papir o tome koliko je crnogorska vlast u suštini „evropska“.

Bez obzira, Satler ne odustaje. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori poručio je ove sedmice da „vjeruje da je postignuta saglasnost u Skupštini ohrabrujući signal, te da su predložene ustavne izmjene već usklađene sa evropskim standardima”. Upozorio je da posao nije završen i da su izbornom zakonodavstvu potrebne dodatne reforme.

Ostaje, eto, da se radujemo što su poslanici pristali da razmotraju ono što od njih Evropa traži da urade, kako bi zemlja bila naredna članica EU. Satler ne može umjesto nas čuvati naše antifašističko nasljeđe. To ćemo morati sami.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Oni, Evropljani

Objavljeno prije

2 sedmice

na

4 Jula, 2026

Objavio:

Dok se uz aplauze približavamo Evropi, crnogorske vlasti nijesu još ni okom trepnule na perfidni plan Aleksandra Vučića da preuzme Vijesti. Kao da im nije jasno da su uzalud svi evropski fondovi i zaštićena priroda, ako se dopusti da srpski autokrata zavlada ovdašnjim medijskim prostorom, i Crnu Goru pretvori u pusopoljnu srpskog sveta

 

 

Bude i dobrih vijesti. Evropska komisija je usvojila finansijski paket za Crnu Goru. Paket, kako je saopštila predsjednica EK Ursula fon der Lajen, predstavlja još jedan korak ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU. „Pripremamo Crnu Goru, države članice i naše institucije za taj trenutak. Proširenje uspijeva kada je zajednički evropski projekat zasnovan na zaslugama, posvećenosti i međusobnom povjerenju“, poručila je.

Procijenjeno je da je doprinos Crne Gore zajedničkom budžetu EU oko 500 miliona eura, dok će iz te kase dobiti 3,2 milijarde. U slučaju da Crna Gora ne postane članica 2028. godine, nastaviće da prima sredstva iz pretpristupne pomoći. Crnogorski zvaničnici su ovu odluku EU pozdravili, nazvavši je jednim od najkonkretnijih koraka Crne Gore ka EU. Usput su se i samopohvalili. Sve u redu, ali ipak – hvala Briselu.

Ima dobrih vijesti zbog kojih treba pohvaliti i vlasti. Jedna od njih je Vladin predlog područja ekološke mreže zaštite Natura 2000, u kom se našla polovina teritorije Crne Gore. EK o tom predlogu, koji je ne samo značajan iskorak u zaštiti prirode, nego i važan korak na evropskom putu zemlje, treba da se izjasni do kraja godine. Ekološki aktivisti su bez rezerve Predlog nazvali najekološkijom odlukom bilo koje ovdašnje vlasti odavno.

Tu se dobre vijesti završavaju. Dok se uz aplauze približavamo Evropi, crnogorske vlasti i institucije nijesu još ni okom trepnule na perfidni plan Aleksandra Vučića da protivzakonito preuzme Vijesti. Kao da im nije jasno da su uzalud svi evropski fondovi i zaštićena priroda, ako se dopusti da srpski autokrata zavlada ovdašnjim medijskim prostorom. Urednik Informera Dragan Vučićević neće morati da dolazi. Vučićevići će biti posvuda.

Zvanični Beograd je, nakon što je Crna Gora zabranila ulazak uredniku Informera, uzvratio. Zabranjen je ulazak u Srbiju uredniku emisije Načisto na TV Vijesti Petru Komneniću. „Ono što je tragično je da se ovom odlukom ono što radim maltene poistovjećuje s bestijalnim kampanjama beogradskog tabloida. Doduše, za to ne krivim samo srbijanske vlasti, nego i crnogorske institucije koje ne nalaze sistemski odgovor na maligne kampanje i strane uticaje, nego posežu za odlukama koje se odnose na izvođače radove, a ne na naručioce”, saopštio je Komnenić.

Stara je to lekcija, ali je red pritvrditi. Vlast koja nije spremna da brani pravo svojih krtičara, suštinski podriva temelje države. Ukoliko naša vlast Vučiću dopusti da zavlada medijskim prostorom Crne Gore, on i njegovi će strateški određivati pravila javnog vladanja u Crnoj Gori. Sve dok je ne pretvore u pustopljinu srpskog sveta. Posestrimu RS, Milorada Dodika. Taj test polažu i Predsjednik države i premijer i njegova vlada. I ovo društvo.

Neće evropsku budućnost Crne Gore odrediti samo brzina kojom će politička klasa ispunjavati obaveze sa briselske liste, iako se ni time ne možemo pohvaliti. Nego istinska demokratizacija društva iznutra. Vlast koja ne shvata da demokratije nema bez slobodnih medija, ne može od ove zemlje napraviti demokratsko društvo. Na primjeru nacionalnog i lokalnih javnih servisa, jasno je da nove vlasti, baš kao i prethodne, nemaju taj osjećaj. Ili ih snažnije rade politički interesi.

A onda, mimo svega, stigla je još jedna vijest. Zstrašujuća. U Šavniku ove godine nema nijednog prvaka. Ni drugdje nije bitno drugačije. Ministarstvo prosvjete otćutalo je tu informaciju. Niko iz Vlade nije rekao ništa. Ni tvitnuo. Opijeni briselskim pohvalama.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo