Povežite se sa nama

OKO NAS

Na izdisaju

Objavljeno prije

na

„Pitam se čime smo to zaslužili? Predstavljamo li mi koga? Zašto su gotovo svi naši klubovi pred gašenjem? U opštini čak ne postoji ni referent za sport”, kaže ulcinjski sportski entuzijasta i bivši fudbaler Halil Truma. Sa sjetom se prisjeća da je još prije samo tri godine, kad je riječ o sportskim aktivnostima, Ulcinj bio jedan od najorganizovanijih gradova u Crnoj Gori. Tada smo, ističe Truma, samo u Fudbalskom klubu Otrant imali 150 mališana i juniora koji su trenirali, a danas taj klub praktično ne postoji. „Isto se dešava s gotovo svim ostalim klubovima”, napominje on. Zaista: tužna epizoda s FK Otrant najbolje oslikava stanje u ulcinjskom sportu. Taj klub će se u ovoj fudbalskoj 2013/14. sezoni takmičiti u Trećoj ligi Južne regije, đe ima još samo četiri kluba. Oni su prije toga već obavili žrijeb, ali će se on ponoviti, jer su se neki Ulcinjani predomislili i odlučili da ove sezone ipak treba da se takmiče u fudbalu, nakon što su lani prekinuli igranje čak i u toj ligi.

Ne bi se to uspjelo ni u ovoj godini da nije bilo dobre volje predsjednika Južne fudbalske regije Mihaila Đurovića, kao i usluga preregistracije koje će pružiti privatni lokalni Omladinski fudbalski klub Federal. I to je tek rezultat pritiska entuzijasta na lokalnu vlast, u čijem se vlasništvu nalazi taj klub, a ne nipošto njihova želja. Ko će od perspektivnih fudbalera igrati u klubu koji se takmiči u „beton ligi”, koja se tako popularno naziva jer se iz nje ne može ispasti. Nadalje, bez ikakvih sredstava klub ne može postati primamljiv za mlađe generacije, a bez toga nema perspektivu. „Treba nam 25 hiljada eura ukoliko želimo da se iduće godine takmičimo u višem rangu i pokrenemo omladince”, obrazlagao je opštinarima strategiju obnove ,,najvažnije sporedne stvari na svijetu” u Ulcinju jedan bivši član uprave tog kluba. Uzalud. Samo dvije godine ranije činilo se da za fudbal u Ulcinju idu bolji dani, ili da se vraćaju stari, s početka osamdesetih kada je ovaj klub bio nadomak takmičenja u Drugoj fudbalskoj ligi velike Jugoslavije, naravno u grupi Jug. Na čelo kluba, u februaru 2011. godine, došao je poznati sportski radnik i privrednik Pavle Pepđonović, dugogodišnji uspješni direktor Košarkaškog kluba Ulcinj. ,,Već sam razgovarao s predsjednikom Opštine gospodinom Nazifom Cunguom, koji je podržao moje viđenje kluba, osjetio sam pozitivne konekcije iz lokalne uprave. Izabraću uskoro Upravni odbor, očekuje nas mnogo posla”, kazao je optimistično Pepđonović u prvom intervjuu. I odmah prionuo na posao. No, poslije samo nekoliko mjeseci „pozitivne konekcije” više nije bilo. I on se pokupio i otišao.

Otrant je tonuo i više nema ni sopstvenog imena. Tužnije ne može biti za klub osnovan davne 1921. godine, što ga je svrstavalo među najstarije u zemlji. Uostalom, ništa se drugo ne može ni očekivati kada se zna da je za ulcinjski sport (i kulturu) iz opštinskog budžeta lani izdvojeno ukupno tek 16.910 eura. Ove su godine čelnici lokalne samouprave bili nešto velikodušniji pa su za sport (i kulturu) predvidjeli hiljadu eura više, ili oko 18 hiljada, od čega oko dvije trećine otpada na sport. Ako se zna da je u 2012. godini opštinski proračun iznosio oko 4,5 miliona, onda se lako može zaključiti da se za sportske aktivnosti u toj opštini izdvaja tek oko 0,3 odsto budžetskih sredstava. Prije samo pet godina sportskim kolektivima raspodijeljeno je šest puta više sredstava. Uspjehe su posebno nizali klubovi u borilačkim vještinama i košarkaši, a organizovani su izuzetno posjećeni turniri u malom fudbalu na plažama… Sada je sve prepušteno snalaženju entuzijasta. „Prepušteni smo sami sebi, a i više od toga. Da se čelni ljudi grada pitaju, a klub se vodi kao opštinski, ugasili bi ga”, kažu iz Košarkaškog kluba Ulcinj, koji igra u Prvoj crnogorskoj Erste ligi, a nastupao je i u regionalnim ligama. Interesantno je svakako da Ulcinj kao primorski grad nema plivački i vaterpolo klub, koji je imao prije pet decenija, a kao turistički centar nema ni gradski stadion ni sportsku dvoranu. Tek su nešto značajniji koraci u prethodnom periodu učinjeni u tenisu, stonom tenisu i rukometu. To je tim čudnije ukoliko se zna da je ovaj grad već decenijama mjesto u kojem na zimske pripreme dolaze sportisti iz svih zemalja regiona. Nekada su se tu, pored ostalih, pripremali i beogradski fudbalski klubovi Crvena zvezda i Partizan, ekipe iz BiH, Kosova, Makedonije. Već pune 23 godine proslavljena srpska atletičarka Olivera Jeftić iz Ulcinja kreće na sva velika takmičenja. „U Ulcinj dolazim redovno, od 1990. godine i spremam se za sva velika takmičenja. Uvijek sam ponosno izjavljivala da sam iz ovog grada odlazila na velika takmičenja i osvajala medalje, jer Ulcinj ima odlične uslove za rad”, govorila je Jeftićeva. Ali, tu opštepoznatu činjenicu u Ulcinju nema ko da iskoristi. Dok svi pričaju da bi turističku sezonu trebalo bar nekako produžiti, a ponudu poboljšati. Da to nije teško, uz samo malo predanog rada, dokazuju klubovi kajt-surfera na Velikoj plaži, koja je postala top-destinacija za taj ekstremni sport u evropskim okvirima.

Sto puta manje nego u Budvi

Analize opštinskih budžeta u zemlji pokazuju da se za sport izdvaja oko tri odsto ukupnih sredstava, a u Ulcinju deset puta manje. U apsolutnim brojkama dolazi se, na primjer, do sljedećeg podatka: u Budvi je lani sportskim klubovima opredijeljeno 1,3 miliona eura, u Ulcinju 100 puta manje! Činjenica da ove godine nijedna sportska nevladina organizacija nije dobila podršku za neki svoj projekat, upotpunjuje sliku odnosa trenutne ulcinjske vlasti prema sportu.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo