Povežite se sa nama

OKO NAS

Na izdisaju

Objavljeno prije

na

„Pitam se čime smo to zaslužili? Predstavljamo li mi koga? Zašto su gotovo svi naši klubovi pred gašenjem? U opštini čak ne postoji ni referent za sport”, kaže ulcinjski sportski entuzijasta i bivši fudbaler Halil Truma. Sa sjetom se prisjeća da je još prije samo tri godine, kad je riječ o sportskim aktivnostima, Ulcinj bio jedan od najorganizovanijih gradova u Crnoj Gori. Tada smo, ističe Truma, samo u Fudbalskom klubu Otrant imali 150 mališana i juniora koji su trenirali, a danas taj klub praktično ne postoji. „Isto se dešava s gotovo svim ostalim klubovima”, napominje on. Zaista: tužna epizoda s FK Otrant najbolje oslikava stanje u ulcinjskom sportu. Taj klub će se u ovoj fudbalskoj 2013/14. sezoni takmičiti u Trećoj ligi Južne regije, đe ima još samo četiri kluba. Oni su prije toga već obavili žrijeb, ali će se on ponoviti, jer su se neki Ulcinjani predomislili i odlučili da ove sezone ipak treba da se takmiče u fudbalu, nakon što su lani prekinuli igranje čak i u toj ligi.

Ne bi se to uspjelo ni u ovoj godini da nije bilo dobre volje predsjednika Južne fudbalske regije Mihaila Đurovića, kao i usluga preregistracije koje će pružiti privatni lokalni Omladinski fudbalski klub Federal. I to je tek rezultat pritiska entuzijasta na lokalnu vlast, u čijem se vlasništvu nalazi taj klub, a ne nipošto njihova želja. Ko će od perspektivnih fudbalera igrati u klubu koji se takmiči u „beton ligi”, koja se tako popularno naziva jer se iz nje ne može ispasti. Nadalje, bez ikakvih sredstava klub ne može postati primamljiv za mlađe generacije, a bez toga nema perspektivu. „Treba nam 25 hiljada eura ukoliko želimo da se iduće godine takmičimo u višem rangu i pokrenemo omladince”, obrazlagao je opštinarima strategiju obnove ,,najvažnije sporedne stvari na svijetu” u Ulcinju jedan bivši član uprave tog kluba. Uzalud. Samo dvije godine ranije činilo se da za fudbal u Ulcinju idu bolji dani, ili da se vraćaju stari, s početka osamdesetih kada je ovaj klub bio nadomak takmičenja u Drugoj fudbalskoj ligi velike Jugoslavije, naravno u grupi Jug. Na čelo kluba, u februaru 2011. godine, došao je poznati sportski radnik i privrednik Pavle Pepđonović, dugogodišnji uspješni direktor Košarkaškog kluba Ulcinj. ,,Već sam razgovarao s predsjednikom Opštine gospodinom Nazifom Cunguom, koji je podržao moje viđenje kluba, osjetio sam pozitivne konekcije iz lokalne uprave. Izabraću uskoro Upravni odbor, očekuje nas mnogo posla”, kazao je optimistično Pepđonović u prvom intervjuu. I odmah prionuo na posao. No, poslije samo nekoliko mjeseci „pozitivne konekcije” više nije bilo. I on se pokupio i otišao.

Otrant je tonuo i više nema ni sopstvenog imena. Tužnije ne može biti za klub osnovan davne 1921. godine, što ga je svrstavalo među najstarije u zemlji. Uostalom, ništa se drugo ne može ni očekivati kada se zna da je za ulcinjski sport (i kulturu) iz opštinskog budžeta lani izdvojeno ukupno tek 16.910 eura. Ove su godine čelnici lokalne samouprave bili nešto velikodušniji pa su za sport (i kulturu) predvidjeli hiljadu eura više, ili oko 18 hiljada, od čega oko dvije trećine otpada na sport. Ako se zna da je u 2012. godini opštinski proračun iznosio oko 4,5 miliona, onda se lako može zaključiti da se za sportske aktivnosti u toj opštini izdvaja tek oko 0,3 odsto budžetskih sredstava. Prije samo pet godina sportskim kolektivima raspodijeljeno je šest puta više sredstava. Uspjehe su posebno nizali klubovi u borilačkim vještinama i košarkaši, a organizovani su izuzetno posjećeni turniri u malom fudbalu na plažama… Sada je sve prepušteno snalaženju entuzijasta. „Prepušteni smo sami sebi, a i više od toga. Da se čelni ljudi grada pitaju, a klub se vodi kao opštinski, ugasili bi ga”, kažu iz Košarkaškog kluba Ulcinj, koji igra u Prvoj crnogorskoj Erste ligi, a nastupao je i u regionalnim ligama. Interesantno je svakako da Ulcinj kao primorski grad nema plivački i vaterpolo klub, koji je imao prije pet decenija, a kao turistički centar nema ni gradski stadion ni sportsku dvoranu. Tek su nešto značajniji koraci u prethodnom periodu učinjeni u tenisu, stonom tenisu i rukometu. To je tim čudnije ukoliko se zna da je ovaj grad već decenijama mjesto u kojem na zimske pripreme dolaze sportisti iz svih zemalja regiona. Nekada su se tu, pored ostalih, pripremali i beogradski fudbalski klubovi Crvena zvezda i Partizan, ekipe iz BiH, Kosova, Makedonije. Već pune 23 godine proslavljena srpska atletičarka Olivera Jeftić iz Ulcinja kreće na sva velika takmičenja. „U Ulcinj dolazim redovno, od 1990. godine i spremam se za sva velika takmičenja. Uvijek sam ponosno izjavljivala da sam iz ovog grada odlazila na velika takmičenja i osvajala medalje, jer Ulcinj ima odlične uslove za rad”, govorila je Jeftićeva. Ali, tu opštepoznatu činjenicu u Ulcinju nema ko da iskoristi. Dok svi pričaju da bi turističku sezonu trebalo bar nekako produžiti, a ponudu poboljšati. Da to nije teško, uz samo malo predanog rada, dokazuju klubovi kajt-surfera na Velikoj plaži, koja je postala top-destinacija za taj ekstremni sport u evropskim okvirima.

Sto puta manje nego u Budvi

Analize opštinskih budžeta u zemlji pokazuju da se za sport izdvaja oko tri odsto ukupnih sredstava, a u Ulcinju deset puta manje. U apsolutnim brojkama dolazi se, na primjer, do sljedećeg podatka: u Budvi je lani sportskim klubovima opredijeljeno 1,3 miliona eura, u Ulcinju 100 puta manje! Činjenica da ove godine nijedna sportska nevladina organizacija nije dobila podršku za neki svoj projekat, upotpunjuje sliku odnosa trenutne ulcinjske vlasti prema sportu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo