Povežite se sa nama

Izdvojeno

NACIONALNA STRATEGIJA: Vakcinacija će potrajati

Objavljeno prije

na

Da li je u Crnoj Gori planirano da se vakciniše polovina stanovništva, ili više, kada i kako, još se ne zna i pored  objavljene strategije vakcinacije

 

Za nekoliko nedjelja, tokom februara, trebalo bi da počne vakcinacija i u Crnoj Gori, najavila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Najavila je da je ugovor sa Fajzerom, čijim vakcinama treba da otpočne imunizacija, u završnoj fazi. Kako je ova kompanija smanjila proizvodnju,  zastoj u isporuci vakcina izaziva bijes i u zemljama Evropske unije.

Ugovor je potpisan i sa kineskom kompanijom Sinofarm i biće isporučeno 150.000 doza njihove vakcine, a očekuje se i da bude isporučeno 50.000 doza ruske vakcine Sputnjik V.

U Ministarstvu zdravlja očekuju da će u prvoj fazi preko Kovaks programa Svjetske zdravstvene organizacije biti obezbijeđeno 5.800 doza vakcine. Posredstvom ovog programa Crna Gora treba da dobije vakcine za 20 odsto stanovništva, ranije je najavljeno oko 250.000 doza.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da trenutno postoji preko 280 vakcina koje se nalaze na nekim fazama razvoja. Njihov se  razvoj zasniva na preko 20-ak tehnologija od kojih su neke korišćene za razvoj naprednih ljekova a  prvi put se koriste za razvoj vakcina.

,,Nikada ranije nije bilo ovoliko potencijalnih vakcina za jednu bolest, niti  su uporedo razvijane uz pomoć više tehnologija. To je u suštini predstavljao jedini mogući put razvoja jer bi se previše vremena izgubilo ako bi se samo jedna korišćena tehnologija pokazala kao nezadovoljavajuća”, objašnjavaju iz Instituta.

Oni kažu – vakcine koje su razvile i proizvode kompanije Fajzer/Biontek, odnosno kompanija Moderna, zasnivaju se na istoj tehnologiji koja je u upotrebi gotovo dvije decenije ali za proizvodnju savremenih onkoloških ljekova odnosno za tzv. ciljanu biološku terapiju. Tehnologija se zasniva na isporučivanju dijela RNK virusa koji sadrži informacije o proteinima koji se nalaze na površini virusa a koje on koristi prilikom ulaska u ljudske ćelije. Dakle, vakcinom se „isporučuje informacija“ o S proteinu virusa koji se sintetiše i na koji se stvaraju antitijela, odnosno stvara imunološki odgovor.

Vakcina kompanije Sinofarm je samo jedna od vakcina koje se razvijaju u Kini ali je prva koja se našla na međunarodnom tržištu. Ona se zasniva na korišćenju mrtvog virusa koji je inaktivisan hemijskim putem supstancom koja se naziva betapropriolakton. Ova tehnologija je u upotrebi čitav niz decenija i koristi se u vakcinologiji za dobijanje mnogih vakcina.

Iz instituta kažu da vakcine konzorcija Astra-Zeneka i Univerziteta u Oksfordu, kao i Gamaleja,  instituta u vlasništvu Ministarstva zdravlja Ruske Federacije (vakcina Sputnik V), koriste iste tehnologije koje se zasnivaju na korišćenju bezazlenih virusa – konkretno adeno virusa, koji služi kao „trojanski konj“ odnosno isporučilac djelova korona virusa na koji naš organizam treba da razvije imunološki odgovor, odnosno antitijela. Ove vakcine se u literaturi nazivaju „adenovirusne“ ili „vektorske“ vakcine.

Ove nedjelje je javnosti postala dostupna Nacionalna strategija za uvođenje, distribuciju i primjenu COVID-19 vakcina. U njoj se navodi: ,,Kratkoročne potrebe se zasnivaju na obezbjeđivanju potreba za vakcinaciju 20 odsto populacije što je makar kada se radi o vakcinama pokriveno kroz COVAX mehanizam. Srednjeročne budžetske potrebe treba da budu fokusirane najmanje na period od 36 mjeseci tokom kojih će se nastaviti vakcinacija ostatka populacije (preko inicijalnih 20 odsto)”.

Osim roka od tri godine koliko bi mogla da traje imunizacija stanovništva drugih rokova nema. U Strategiji se navodi da će ,,precizan kalendar imunizacije biti razvijen kako informacije o vakcinama koje će se koristiti budu dostupne a sami proizvodi registrovani za upotrebu’’. Navodi se da će najvjerovatnije tokom 2022. kada se u potpunosti sprovede planirana imunizacija analizirati uspješnost sprovedene vakcinacije.

Nema ni podataka koliko je potrebno stanovništva vakcinisati da bi opasnost od korone prošla i stekao se kolektivni imunitet. Iz Instituta za javno zdravlje navode da je stvaranje kolektivnog imuniteta u posebnom fokusu i stručne ali i opšte javnosti: ,,Koji je procenat populacije potreban da bi se došlo do zadovoljavajućeg nivoa kolektivnog imuniteta koji će voditi ka gušenju epidemije zavisi od mnoštva faktora”, kažu, ,,a ponajprije od vakcine koja će se koristiti, odnosno njene djelotvornosti. Tu je i niz drugih faktora uključujući i broj osoba koje su preležale infekciju kao i samo trajanje imuniteta bilo nakon prirodne infekcije ili nakon sprovedene vakcinacije što su nažalost u dobroj mjeri i dalje nepoznanice svoje vrste”.

Novi predsjednik SAD-a Džo Bajden predstavio je ambiciozan plan po kojem će se u ovoj zemlji dnevno vakcinisati 1,5 milion građana. On je najavio da će  SAD do ljeta biti na dobrom putu da steknu kolektivni imumitet – da vakcinišu 300 miliona Amerikanaca.  U EU su sve skeptičniji povodom ispunjavanja plana da vakcinišu 70 odsto odraslog stanovništva do kraja ljeta.

U hrvatskom Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 navodi da treba težiti cijepljenju 70 odsto populacije, te da je Hrvatska rezervisala vakcine za 3,4 miliona osoba. Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izjavio je nedavno da će, ukoliko bude registrovana i vakcina proizvođača AstraZeneka, do ljeta biti vakcinisano 50 odsto stanovništva.

Planom imunizacije u Srbiji predviđene su tri faze. U prvoj treba da se vakciniše preko 720.000 najugroženijih osoba. U drugoj fazi oko 736.500 ljudi, čime bi se obuhvatilo 20 odsto stanovništva. Ako se obezbijedi dovoljan broj vakcina obuhvatilo bi se oko 1,75 miliona građana, što je do 50 odsto ukupnog stanovništva.

U Srbiji, u kojoj je 19. januara počela masovna vakcinacija, do sada je prvu dozu vakcine primilo 300.000 ljudi.

Da li je u Crnoj Gori planirano da se vakciniše 300.000 ljudi, polovina stanovništva, ili više, kada i kako, za sada se, i pored Strategije, još ne zna. Ipak, premijer Zdravko Krivokapić je najavio da se nada da će do kraja aprila biti vakcinisano više od polovine stanovništva Crne Gore. Što bi, kako je naveo, moglo pozitivno da utiče na predstojeću ljetnju turističku sezonu!

 

Korona politika

Iako još  nemamo nijednu vakcinu, Vlada je odbila donaciju biznismena Petrosa Statisa od 10.000 Sinofarm vakcina. Ministarka zdravlja je navela da je donacija vlasnika Adriatic propertisa i Universal Capital Banke odbijena, jer je dogovoreno da svaka nabavka vakcine ide direktim bilateralnim odnosima sa proizvođačima. „Svaki drugi vid nabavke vakcine ili donacije ili bilo koji drugi vid dolaska vakcine u Crnu Goru zahtijeva dodatno provjeravanje, odnosno poseban oprez“, kazala je Borovinić Bojović.

To pomalo podsjeća na dešavanja krajem marta kada je predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović odbio poklon,  pet respiratora iz Srbije. On je tada rekao da je  situacija u vezi sa pandemijom korona virusa u Crnoj Gori manje rizična od one  u Srbiji.

Sada bi nam pomoć iz Srbije dobrodošla. Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je da mu se povodom pomoći za vakcine javila i ministarka Crne Gore. Srbija je Sjevernoj Makedoniji poklonila 8.000 Fajzerovih vakcina.

Ove nedjelje ruski kontroverzni biznismen Oleg Deripaska je donirao vrijednost 340.000 eura Domu zdravlja u Kotoru.  Taj Dom zdravlja  je tako  dobio savremenu laboratoriju u kojoj će dnevno moći da se analizira prosječno 550 testova na korona virus.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo