Povežite se sa nama

Izdvojeno

NACIONALNA STRATEGIJA: Vakcinacija će potrajati

Objavljeno prije

na

Da li je u Crnoj Gori planirano da se vakciniše polovina stanovništva, ili više, kada i kako, još se ne zna i pored  objavljene strategije vakcinacije

 

Za nekoliko nedjelja, tokom februara, trebalo bi da počne vakcinacija i u Crnoj Gori, najavila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Najavila je da je ugovor sa Fajzerom, čijim vakcinama treba da otpočne imunizacija, u završnoj fazi. Kako je ova kompanija smanjila proizvodnju,  zastoj u isporuci vakcina izaziva bijes i u zemljama Evropske unije.

Ugovor je potpisan i sa kineskom kompanijom Sinofarm i biće isporučeno 150.000 doza njihove vakcine, a očekuje se i da bude isporučeno 50.000 doza ruske vakcine Sputnjik V.

U Ministarstvu zdravlja očekuju da će u prvoj fazi preko Kovaks programa Svjetske zdravstvene organizacije biti obezbijeđeno 5.800 doza vakcine. Posredstvom ovog programa Crna Gora treba da dobije vakcine za 20 odsto stanovništva, ranije je najavljeno oko 250.000 doza.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da trenutno postoji preko 280 vakcina koje se nalaze na nekim fazama razvoja. Njihov se  razvoj zasniva na preko 20-ak tehnologija od kojih su neke korišćene za razvoj naprednih ljekova a  prvi put se koriste za razvoj vakcina.

,,Nikada ranije nije bilo ovoliko potencijalnih vakcina za jednu bolest, niti  su uporedo razvijane uz pomoć više tehnologija. To je u suštini predstavljao jedini mogući put razvoja jer bi se previše vremena izgubilo ako bi se samo jedna korišćena tehnologija pokazala kao nezadovoljavajuća”, objašnjavaju iz Instituta.

Oni kažu – vakcine koje su razvile i proizvode kompanije Fajzer/Biontek, odnosno kompanija Moderna, zasnivaju se na istoj tehnologiji koja je u upotrebi gotovo dvije decenije ali za proizvodnju savremenih onkoloških ljekova odnosno za tzv. ciljanu biološku terapiju. Tehnologija se zasniva na isporučivanju dijela RNK virusa koji sadrži informacije o proteinima koji se nalaze na površini virusa a koje on koristi prilikom ulaska u ljudske ćelije. Dakle, vakcinom se „isporučuje informacija“ o S proteinu virusa koji se sintetiše i na koji se stvaraju antitijela, odnosno stvara imunološki odgovor.

Vakcina kompanije Sinofarm je samo jedna od vakcina koje se razvijaju u Kini ali je prva koja se našla na međunarodnom tržištu. Ona se zasniva na korišćenju mrtvog virusa koji je inaktivisan hemijskim putem supstancom koja se naziva betapropriolakton. Ova tehnologija je u upotrebi čitav niz decenija i koristi se u vakcinologiji za dobijanje mnogih vakcina.

Iz instituta kažu da vakcine konzorcija Astra-Zeneka i Univerziteta u Oksfordu, kao i Gamaleja,  instituta u vlasništvu Ministarstva zdravlja Ruske Federacije (vakcina Sputnik V), koriste iste tehnologije koje se zasnivaju na korišćenju bezazlenih virusa – konkretno adeno virusa, koji služi kao „trojanski konj“ odnosno isporučilac djelova korona virusa na koji naš organizam treba da razvije imunološki odgovor, odnosno antitijela. Ove vakcine se u literaturi nazivaju „adenovirusne“ ili „vektorske“ vakcine.

Ove nedjelje je javnosti postala dostupna Nacionalna strategija za uvođenje, distribuciju i primjenu COVID-19 vakcina. U njoj se navodi: ,,Kratkoročne potrebe se zasnivaju na obezbjeđivanju potreba za vakcinaciju 20 odsto populacije što je makar kada se radi o vakcinama pokriveno kroz COVAX mehanizam. Srednjeročne budžetske potrebe treba da budu fokusirane najmanje na period od 36 mjeseci tokom kojih će se nastaviti vakcinacija ostatka populacije (preko inicijalnih 20 odsto)”.

Osim roka od tri godine koliko bi mogla da traje imunizacija stanovništva drugih rokova nema. U Strategiji se navodi da će ,,precizan kalendar imunizacije biti razvijen kako informacije o vakcinama koje će se koristiti budu dostupne a sami proizvodi registrovani za upotrebu’’. Navodi se da će najvjerovatnije tokom 2022. kada se u potpunosti sprovede planirana imunizacija analizirati uspješnost sprovedene vakcinacije.

Nema ni podataka koliko je potrebno stanovništva vakcinisati da bi opasnost od korone prošla i stekao se kolektivni imunitet. Iz Instituta za javno zdravlje navode da je stvaranje kolektivnog imuniteta u posebnom fokusu i stručne ali i opšte javnosti: ,,Koji je procenat populacije potreban da bi se došlo do zadovoljavajućeg nivoa kolektivnog imuniteta koji će voditi ka gušenju epidemije zavisi od mnoštva faktora”, kažu, ,,a ponajprije od vakcine koja će se koristiti, odnosno njene djelotvornosti. Tu je i niz drugih faktora uključujući i broj osoba koje su preležale infekciju kao i samo trajanje imuniteta bilo nakon prirodne infekcije ili nakon sprovedene vakcinacije što su nažalost u dobroj mjeri i dalje nepoznanice svoje vrste”.

Novi predsjednik SAD-a Džo Bajden predstavio je ambiciozan plan po kojem će se u ovoj zemlji dnevno vakcinisati 1,5 milion građana. On je najavio da će  SAD do ljeta biti na dobrom putu da steknu kolektivni imumitet – da vakcinišu 300 miliona Amerikanaca.  U EU su sve skeptičniji povodom ispunjavanja plana da vakcinišu 70 odsto odraslog stanovništva do kraja ljeta.

U hrvatskom Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 navodi da treba težiti cijepljenju 70 odsto populacije, te da je Hrvatska rezervisala vakcine za 3,4 miliona osoba. Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izjavio je nedavno da će, ukoliko bude registrovana i vakcina proizvođača AstraZeneka, do ljeta biti vakcinisano 50 odsto stanovništva.

Planom imunizacije u Srbiji predviđene su tri faze. U prvoj treba da se vakciniše preko 720.000 najugroženijih osoba. U drugoj fazi oko 736.500 ljudi, čime bi se obuhvatilo 20 odsto stanovništva. Ako se obezbijedi dovoljan broj vakcina obuhvatilo bi se oko 1,75 miliona građana, što je do 50 odsto ukupnog stanovništva.

U Srbiji, u kojoj je 19. januara počela masovna vakcinacija, do sada je prvu dozu vakcine primilo 300.000 ljudi.

Da li je u Crnoj Gori planirano da se vakciniše 300.000 ljudi, polovina stanovništva, ili više, kada i kako, za sada se, i pored Strategije, još ne zna. Ipak, premijer Zdravko Krivokapić je najavio da se nada da će do kraja aprila biti vakcinisano više od polovine stanovništva Crne Gore. Što bi, kako je naveo, moglo pozitivno da utiče na predstojeću ljetnju turističku sezonu!

 

Korona politika

Iako još  nemamo nijednu vakcinu, Vlada je odbila donaciju biznismena Petrosa Statisa od 10.000 Sinofarm vakcina. Ministarka zdravlja je navela da je donacija vlasnika Adriatic propertisa i Universal Capital Banke odbijena, jer je dogovoreno da svaka nabavka vakcine ide direktim bilateralnim odnosima sa proizvođačima. „Svaki drugi vid nabavke vakcine ili donacije ili bilo koji drugi vid dolaska vakcine u Crnu Goru zahtijeva dodatno provjeravanje, odnosno poseban oprez“, kazala je Borovinić Bojović.

To pomalo podsjeća na dešavanja krajem marta kada je predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović odbio poklon,  pet respiratora iz Srbije. On je tada rekao da je  situacija u vezi sa pandemijom korona virusa u Crnoj Gori manje rizična od one  u Srbiji.

Sada bi nam pomoć iz Srbije dobrodošla. Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je da mu se povodom pomoći za vakcine javila i ministarka Crne Gore. Srbija je Sjevernoj Makedoniji poklonila 8.000 Fajzerovih vakcina.

Ove nedjelje ruski kontroverzni biznismen Oleg Deripaska je donirao vrijednost 340.000 eura Domu zdravlja u Kotoru.  Taj Dom zdravlja  je tako  dobio savremenu laboratoriju u kojoj će dnevno moći da se analizira prosječno 550 testova na korona virus.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: Otvaranje dveri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladajuće partije tek se pozicioniraju, očekujući da URA prelomi na njihovu stranu, i da tada započnu stvarni pregovori o podjeli vlasti. A pozicionira se i premijer, potvrđujući sumnje da je upućen u započetu igru. U kojoj će evropske integracije ustupiti mjesto Vučićevom otvorenom Balkanu, sve sa nadom domaćih i izvanjih  promotera da će nas to dovesti do novog srpskog sveta

 

Tri mjeseca otkako je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine, zahuhtavaju se razgovori o njenoj rekonstrukciji.

Koliko su u tom naumu ozbiljne tri vladajuće koalicije i premijer koji u pregovorima zastupa samog sebe, kao osamostaljeni (usamljeni) predvodnik koalicije Za budućnost Crne Gore, možemo vidjeti iz onoga što se čini kao neupitno nakon dosadašnjih razgovora i prepucavanja partijskim saopštenjima.

I buduću, rekonstruisanu, Vladu predvodiće sadašnji premijer, odnosno, „običan lažov i izdajnička tranja“ (citat Marina Jočić, DF). Ostanak u Vladi garantovao je i ministru finansija – „članu međunarodne kriminalen grupe“ (Nebojša Medojević, predsjednik PzP i jedan od lidera DF-a) i potpredsjedniku Vlade koji je, prema najnovijim saznanjima njegovih koalicionih partnera skupa sa svojom partijom (URA) htio, tokom nedavnih događaja na Cetinju, da „preda vlast u ruke Veselinu Veljoviću“ (saopštenje Demokrata).

Pored pomenute trojice okosnicu nove Vlade trebalo bi da čine oni koji uz DPS, prema mišljenju Demokrata, „predstavljaju političku dvoglavu zmiju koja sikće otrove u vidu mržnje, uvreda i podmetanja“ (DF), skupa sa „najobičnijim titoistima koji se lažno predstavljaju demokratama“ (iz saopštenja DF-a o Demokratama). U novoj Vladi, slažu se njeni mogući konstituenti, mjesta bi trebalo da bude i za nacionalne manjinske partije, iste one koje „prekopavaju kosti žrtava iz Srebrenice da bi ih koristili u dnevno-političke svrhe“  (poslanik DF-a i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović).

Konačno, na mjestu predsjednika Skupštine Crne Gore ostao bi Aleksa Bečić, koji  (GP URA)  napušta evropski kurs, moguće, „zbog prijetnji beogradskih tabloida o navodnom snimku“.

Sve ovo i još mnogo toga  što se ne citira u pristojnim novinama, jedni o drugima rekli su sadašnji koalicioni partneri. Uglavnom, od momenta kada je Vlada, sredinom juna, i zvanično izgubila podršku parlamentarne većine. Nakon što je parlament, uz pomoć glasova opozicionih poslanika, usvojio Deklaraciju o Srebrenici i na prijedlog premijera Krivokapića, a uz podršku DPS-a, razriješio ministra pravde Vladimira Leposavića. „Sada resetujemo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je srećan DPS”, obznanio je šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović odluku da napuste parlament.

Svjedočimo novom početku. Uz demonstriranu dozu međusobnog povjerenja, razumjevanja, pristojnosti i spremnosti na kompromis,  očekivati je da kriza koja traje, praktično, od 31. avgusta prošle godine uskoro bude prevaziđena. Samo se ne zna da li će rezultat dogovora biti nova Vlada ili novi izbori.

Aleksa Bečić je optimista, pa očekuje da ćemo dobiti Vladu koja će trajati do 2024. i termina za raspisivanje redovnih parlamentarnih izbora. Dogovor je moguć, a iz pregovora i dogovora o rekonstrukciji Vlade „ni na jedan način nije izostavljen GP URA”, kaže predsjednik parlamenta ističući potrebu da parlamentarna većina bude osnažena i manjinskim partijama. I skidajući sa sebe i svoje partije odgovornost za rezultate ekspertske, odnosno, apostolske Vlade, pošto Demokrate, saznajemo to sa nekih 10 mjeseci zakašnjenja, nijesu bile saglasne sa načinom na koji je ona formirana. ,,Mi smo se zalagali za to da niko ne može biti diskriminisan. Šta je to ekspert? Gdje je to definisano? To što je neko političar, ne znači da nije ekspert…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DIPLOMATSKA I MEDIJSKA OFANZIVA MILA ĐUKANOVIĆA: Ponovno aktiviranje ruskih zavjera kao slamka spasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi

 

Nakon što su slab odziv crnogorskih građana i akcija policije pokvarili cetinjski happening 5. septembra da se preko ulice i uz pomoć tajnih službi i medijske demagogije opet krene u novu „odbranu Crne Gore“ (tj. nagomilanog bogatstva i nekažnjivosti DPS vrhuške) lopta se opet prebacila na diplomatski i medijski teren ne bi li se povratilo sve više poljuljano povjerenje u stari režim. Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi.

U toku je godišnje zasijedanje Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija u Njujorku koje traje od 21. do 27. septembra i koje je okupilo preko 130 šefova i vlada država članica. U utorak je govorio i američki predsjednik Džo Bajden kome je ovo prvo pojavljivanje na tako velikom samitu svjetskih državnika. Nije tajna da mnogi državnici priželjkuju, ako ne susret, a ono slikanje i razgovor od desetak sekundi za koji se raznim lobističkim firmama u Americi nude milionske svote. Kod nas su se već pojavile nepotvrđene tvrdnje u regionalnoj štampi da se nudi nevjerovatnih 15 miliona dolara za Đukanovićevo slikanje sa Bajdenom i razmjenu od pet-šest riječi. Takav scenario bi dobro došao kao potvrda da DPS klika i dalje stoji na putu evroatlantskih integracija i da ponovo uživa podršku Amerike koja se počela distancirati od režima nakon Đukanovićevog povratka na mjesto predsjednika njegove „države“ u maju 2018. godine.

Nevezano za gore spomenutu sumu, nesporno je da DPS diplomatija, lobisti i inostrani saveznici pokušavaju ovih dana da dogovore termine za susrete sa visokim američkim zvaničnicima, kako je Monitoru potvrdilo nekoliko izvora u Vašingtonu. Uz zahtjeve za susret se obavezno prilaže i nedavno objavljena studija Digitalnog forenzičnog centra Crne Gore (DFC), čije osnivanje je podržala Vlada Sjedinjenih Američkih Država  2019. godine i koji djeluje u okviru Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG). Njegov predsjednik Savo Kentera je prije dvije godine, u vrijeme čvrstorukaške vladavine Đukanovića, izjavio Vijestima da je jedan od primarnih ciljeva DFC-a da „razotkriju sve one koji pokušavaju da podrivaju naš politički i demokratski sistem i unesu haos i nerede u određenim zemljama“. Neki su se ponadali, s obziromna to da Atlantski savez promovira zapadne i evroatlantske vrijednosti, da će to raditi i njihova podružnica u Crnoj Gori, uprkos Kenterinoj retorici koja podsjeća na sovjetsko-komunističku borbu protiv unutrašnjih i vanjskih neprijatelja.

Gorepomenuta studija od stotinu stranica nosi naziv Uloga Rusije na Balkanu: Slučaj Crne Gore i opširno se bavi raznim ruskim subverzivnim oblicima djelovanja kojim se „potkopava prozapadna politika Đukanovića“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo