Povežite se sa nama

Izdvojeno

NACIONALNA STRATEGIJA: Vakcinacija će potrajati

Objavljeno prije

na

Da li je u Crnoj Gori planirano da se vakciniše polovina stanovništva, ili više, kada i kako, još se ne zna i pored  objavljene strategije vakcinacije

 

Za nekoliko nedjelja, tokom februara, trebalo bi da počne vakcinacija i u Crnoj Gori, najavila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Najavila je da je ugovor sa Fajzerom, čijim vakcinama treba da otpočne imunizacija, u završnoj fazi. Kako je ova kompanija smanjila proizvodnju,  zastoj u isporuci vakcina izaziva bijes i u zemljama Evropske unije.

Ugovor je potpisan i sa kineskom kompanijom Sinofarm i biće isporučeno 150.000 doza njihove vakcine, a očekuje se i da bude isporučeno 50.000 doza ruske vakcine Sputnjik V.

U Ministarstvu zdravlja očekuju da će u prvoj fazi preko Kovaks programa Svjetske zdravstvene organizacije biti obezbijeđeno 5.800 doza vakcine. Posredstvom ovog programa Crna Gora treba da dobije vakcine za 20 odsto stanovništva, ranije je najavljeno oko 250.000 doza.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da trenutno postoji preko 280 vakcina koje se nalaze na nekim fazama razvoja. Njihov se  razvoj zasniva na preko 20-ak tehnologija od kojih su neke korišćene za razvoj naprednih ljekova a  prvi put se koriste za razvoj vakcina.

,,Nikada ranije nije bilo ovoliko potencijalnih vakcina za jednu bolest, niti  su uporedo razvijane uz pomoć više tehnologija. To je u suštini predstavljao jedini mogući put razvoja jer bi se previše vremena izgubilo ako bi se samo jedna korišćena tehnologija pokazala kao nezadovoljavajuća”, objašnjavaju iz Instituta.

Oni kažu – vakcine koje su razvile i proizvode kompanije Fajzer/Biontek, odnosno kompanija Moderna, zasnivaju se na istoj tehnologiji koja je u upotrebi gotovo dvije decenije ali za proizvodnju savremenih onkoloških ljekova odnosno za tzv. ciljanu biološku terapiju. Tehnologija se zasniva na isporučivanju dijela RNK virusa koji sadrži informacije o proteinima koji se nalaze na površini virusa a koje on koristi prilikom ulaska u ljudske ćelije. Dakle, vakcinom se „isporučuje informacija“ o S proteinu virusa koji se sintetiše i na koji se stvaraju antitijela, odnosno stvara imunološki odgovor.

Vakcina kompanije Sinofarm je samo jedna od vakcina koje se razvijaju u Kini ali je prva koja se našla na međunarodnom tržištu. Ona se zasniva na korišćenju mrtvog virusa koji je inaktivisan hemijskim putem supstancom koja se naziva betapropriolakton. Ova tehnologija je u upotrebi čitav niz decenija i koristi se u vakcinologiji za dobijanje mnogih vakcina.

Iz instituta kažu da vakcine konzorcija Astra-Zeneka i Univerziteta u Oksfordu, kao i Gamaleja,  instituta u vlasništvu Ministarstva zdravlja Ruske Federacije (vakcina Sputnik V), koriste iste tehnologije koje se zasnivaju na korišćenju bezazlenih virusa – konkretno adeno virusa, koji služi kao „trojanski konj“ odnosno isporučilac djelova korona virusa na koji naš organizam treba da razvije imunološki odgovor, odnosno antitijela. Ove vakcine se u literaturi nazivaju „adenovirusne“ ili „vektorske“ vakcine.

Ove nedjelje je javnosti postala dostupna Nacionalna strategija za uvođenje, distribuciju i primjenu COVID-19 vakcina. U njoj se navodi: ,,Kratkoročne potrebe se zasnivaju na obezbjeđivanju potreba za vakcinaciju 20 odsto populacije što je makar kada se radi o vakcinama pokriveno kroz COVAX mehanizam. Srednjeročne budžetske potrebe treba da budu fokusirane najmanje na period od 36 mjeseci tokom kojih će se nastaviti vakcinacija ostatka populacije (preko inicijalnih 20 odsto)”.

Osim roka od tri godine koliko bi mogla da traje imunizacija stanovništva drugih rokova nema. U Strategiji se navodi da će ,,precizan kalendar imunizacije biti razvijen kako informacije o vakcinama koje će se koristiti budu dostupne a sami proizvodi registrovani za upotrebu’’. Navodi se da će najvjerovatnije tokom 2022. kada se u potpunosti sprovede planirana imunizacija analizirati uspješnost sprovedene vakcinacije.

Nema ni podataka koliko je potrebno stanovništva vakcinisati da bi opasnost od korone prošla i stekao se kolektivni imunitet. Iz Instituta za javno zdravlje navode da je stvaranje kolektivnog imuniteta u posebnom fokusu i stručne ali i opšte javnosti: ,,Koji je procenat populacije potreban da bi se došlo do zadovoljavajućeg nivoa kolektivnog imuniteta koji će voditi ka gušenju epidemije zavisi od mnoštva faktora”, kažu, ,,a ponajprije od vakcine koja će se koristiti, odnosno njene djelotvornosti. Tu je i niz drugih faktora uključujući i broj osoba koje su preležale infekciju kao i samo trajanje imuniteta bilo nakon prirodne infekcije ili nakon sprovedene vakcinacije što su nažalost u dobroj mjeri i dalje nepoznanice svoje vrste”.

Novi predsjednik SAD-a Džo Bajden predstavio je ambiciozan plan po kojem će se u ovoj zemlji dnevno vakcinisati 1,5 milion građana. On je najavio da će  SAD do ljeta biti na dobrom putu da steknu kolektivni imumitet – da vakcinišu 300 miliona Amerikanaca.  U EU su sve skeptičniji povodom ispunjavanja plana da vakcinišu 70 odsto odraslog stanovništva do kraja ljeta.

U hrvatskom Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 navodi da treba težiti cijepljenju 70 odsto populacije, te da je Hrvatska rezervisala vakcine za 3,4 miliona osoba. Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izjavio je nedavno da će, ukoliko bude registrovana i vakcina proizvođača AstraZeneka, do ljeta biti vakcinisano 50 odsto stanovništva.

Planom imunizacije u Srbiji predviđene su tri faze. U prvoj treba da se vakciniše preko 720.000 najugroženijih osoba. U drugoj fazi oko 736.500 ljudi, čime bi se obuhvatilo 20 odsto stanovništva. Ako se obezbijedi dovoljan broj vakcina obuhvatilo bi se oko 1,75 miliona građana, što je do 50 odsto ukupnog stanovništva.

U Srbiji, u kojoj je 19. januara počela masovna vakcinacija, do sada je prvu dozu vakcine primilo 300.000 ljudi.

Da li je u Crnoj Gori planirano da se vakciniše 300.000 ljudi, polovina stanovništva, ili više, kada i kako, za sada se, i pored Strategije, još ne zna. Ipak, premijer Zdravko Krivokapić je najavio da se nada da će do kraja aprila biti vakcinisano više od polovine stanovništva Crne Gore. Što bi, kako je naveo, moglo pozitivno da utiče na predstojeću ljetnju turističku sezonu!

 

Korona politika

Iako još  nemamo nijednu vakcinu, Vlada je odbila donaciju biznismena Petrosa Statisa od 10.000 Sinofarm vakcina. Ministarka zdravlja je navela da je donacija vlasnika Adriatic propertisa i Universal Capital Banke odbijena, jer je dogovoreno da svaka nabavka vakcine ide direktim bilateralnim odnosima sa proizvođačima. „Svaki drugi vid nabavke vakcine ili donacije ili bilo koji drugi vid dolaska vakcine u Crnu Goru zahtijeva dodatno provjeravanje, odnosno poseban oprez“, kazala je Borovinić Bojović.

To pomalo podsjeća na dešavanja krajem marta kada je predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović odbio poklon,  pet respiratora iz Srbije. On je tada rekao da je  situacija u vezi sa pandemijom korona virusa u Crnoj Gori manje rizična od one  u Srbiji.

Sada bi nam pomoć iz Srbije dobrodošla. Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je da mu se povodom pomoći za vakcine javila i ministarka Crne Gore. Srbija je Sjevernoj Makedoniji poklonila 8.000 Fajzerovih vakcina.

Ove nedjelje ruski kontroverzni biznismen Oleg Deripaska je donirao vrijednost 340.000 eura Domu zdravlja u Kotoru.  Taj Dom zdravlja  je tako  dobio savremenu laboratoriju u kojoj će dnevno moći da se analizira prosječno 550 testova na korona virus.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

KADROVANJE CRNE GORE: Gdje ja stadoh, ti produbi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Blizu 400 došlo, 210 otišlo, pa je državna kasa , od formiranja nove Vlade Zdravka Krivokapića, opterećena sa skoro dvije stotine novih plata. Prethodno je i odlazeća tehnička Vlada Duška Markovića od septembra do decembra u javnoj upravi zaposlila skoro 500 novih lica

 

„Izgubili smo devet hiljada radnih mjesta od kada je ova Vlada na vlasti“, saopštio je Nebojša Medojević obrazlažući svoju ostavku na poslaničku funkciju. Vlada nije napravila nijedan od rezova koji su bili neophodni, dodao je predsjednik PzP, pojašnjavajući kako nije smanjena potrošnja u državnoj administraciji, ali ni broj zaposlenih koji su paraziti DPS-a. ,,Samo smo se dodatno zadužili na staru privrednu strukturu…”.

Iako statistički podaci daju za pravo bivšem poslaniku, izvršnoj vlasti i njenim emisarima u javnim i državnim institucijama i preduzećima ne treba, tek tako, prebacivati kako ne stvaraju nova radna mjesta i ne zapošljavaju nove ljude. Medojević bi ponešto o tome mogao saznati i u vlastitoj partiji.

Treba, ipak, poći od početka. I  DPS vlasti koje su period između avgustovskih izbora i formiranja  nove Vlade iskoristile da među budžetske korisnike ubace što više svojih.
U periodu septembar – decembar prošle godine, tehnička Vlada Duška Markovića povećala je broj zaposlenih u potrošačkim jedinicama – korisnicima državnog budžeta za 3.178 osoba. Taj podatak Monitor je dobio iz Ministarstva javne uprave (MJU), odakle se pozivaju na podatke Ministarstva finansija i socijalnog staranja o broju zaposlenih u potrošačkim jedinicama budžeta na dan 30. novembar 2020.  To je oko dva odsto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori.

Velika većina novozaposlenih obrela se u vaspitno-obrazovnim ustanovama (ukupno 2.702 zaposlena više u septembru nego u avgustu). Uglavnom je, kažu naši sagovornici riječ o vaspitačima, učiteljima i nastavnicima koji su angažovani na određeno vrijeme, pa im resorno ministarstvo svake godine „ukrade“ jul i avgust. Odnosno, isplati im 10 plata za godinu rada.

Ni  to nije kompletna priča. „Iako se mjesec avgust ne može uzeti kao pravi pokazatelj stvarnog rasta broja zaposlenih zbog ljetnjeg raspusta tokom kojeg zaposlenima na određeno vrijeme prestaje radni odnos i obnavlja se od septembra, povećanje broja zaposlenih u ovim ustanovama evidentno je, iako kao uporedni mjesec uzmemo maj 2020, kada je školska godina još uvijek trajala. U ovom slučaju, povećanje broja zaposlenih u tadašnjem resoru prosvjete iznosi 713 osoba “, rečeno nam je u kabinetu ministarke Tamare Srzentić. Naši sagovornici naglašavaju: „Izuzimajući sektor prosvjete, u ostatku javne uprave na centralnom nivou zaposleno je 476 novih lica za samo tri mjeseca“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo