Povežite se sa nama

Izdvojeno

NACIONALNA STRATEGIJA: Vakcinacija će potrajati

Objavljeno prije

na

Da li je u Crnoj Gori planirano da se vakciniše polovina stanovništva, ili više, kada i kako, još se ne zna i pored  objavljene strategije vakcinacije

 

Za nekoliko nedjelja, tokom februara, trebalo bi da počne vakcinacija i u Crnoj Gori, najavila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Najavila je da je ugovor sa Fajzerom, čijim vakcinama treba da otpočne imunizacija, u završnoj fazi. Kako je ova kompanija smanjila proizvodnju,  zastoj u isporuci vakcina izaziva bijes i u zemljama Evropske unije.

Ugovor je potpisan i sa kineskom kompanijom Sinofarm i biće isporučeno 150.000 doza njihove vakcine, a očekuje se i da bude isporučeno 50.000 doza ruske vakcine Sputnjik V.

U Ministarstvu zdravlja očekuju da će u prvoj fazi preko Kovaks programa Svjetske zdravstvene organizacije biti obezbijeđeno 5.800 doza vakcine. Posredstvom ovog programa Crna Gora treba da dobije vakcine za 20 odsto stanovništva, ranije je najavljeno oko 250.000 doza.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da trenutno postoji preko 280 vakcina koje se nalaze na nekim fazama razvoja. Njihov se  razvoj zasniva na preko 20-ak tehnologija od kojih su neke korišćene za razvoj naprednih ljekova a  prvi put se koriste za razvoj vakcina.

,,Nikada ranije nije bilo ovoliko potencijalnih vakcina za jednu bolest, niti  su uporedo razvijane uz pomoć više tehnologija. To je u suštini predstavljao jedini mogući put razvoja jer bi se previše vremena izgubilo ako bi se samo jedna korišćena tehnologija pokazala kao nezadovoljavajuća”, objašnjavaju iz Instituta.

Oni kažu – vakcine koje su razvile i proizvode kompanije Fajzer/Biontek, odnosno kompanija Moderna, zasnivaju se na istoj tehnologiji koja je u upotrebi gotovo dvije decenije ali za proizvodnju savremenih onkoloških ljekova odnosno za tzv. ciljanu biološku terapiju. Tehnologija se zasniva na isporučivanju dijela RNK virusa koji sadrži informacije o proteinima koji se nalaze na površini virusa a koje on koristi prilikom ulaska u ljudske ćelije. Dakle, vakcinom se „isporučuje informacija“ o S proteinu virusa koji se sintetiše i na koji se stvaraju antitijela, odnosno stvara imunološki odgovor.

Vakcina kompanije Sinofarm je samo jedna od vakcina koje se razvijaju u Kini ali je prva koja se našla na međunarodnom tržištu. Ona se zasniva na korišćenju mrtvog virusa koji je inaktivisan hemijskim putem supstancom koja se naziva betapropriolakton. Ova tehnologija je u upotrebi čitav niz decenija i koristi se u vakcinologiji za dobijanje mnogih vakcina.

Iz instituta kažu da vakcine konzorcija Astra-Zeneka i Univerziteta u Oksfordu, kao i Gamaleja,  instituta u vlasništvu Ministarstva zdravlja Ruske Federacije (vakcina Sputnik V), koriste iste tehnologije koje se zasnivaju na korišćenju bezazlenih virusa – konkretno adeno virusa, koji služi kao „trojanski konj“ odnosno isporučilac djelova korona virusa na koji naš organizam treba da razvije imunološki odgovor, odnosno antitijela. Ove vakcine se u literaturi nazivaju „adenovirusne“ ili „vektorske“ vakcine.

Ove nedjelje je javnosti postala dostupna Nacionalna strategija za uvođenje, distribuciju i primjenu COVID-19 vakcina. U njoj se navodi: ,,Kratkoročne potrebe se zasnivaju na obezbjeđivanju potreba za vakcinaciju 20 odsto populacije što je makar kada se radi o vakcinama pokriveno kroz COVAX mehanizam. Srednjeročne budžetske potrebe treba da budu fokusirane najmanje na period od 36 mjeseci tokom kojih će se nastaviti vakcinacija ostatka populacije (preko inicijalnih 20 odsto)”.

Osim roka od tri godine koliko bi mogla da traje imunizacija stanovništva drugih rokova nema. U Strategiji se navodi da će ,,precizan kalendar imunizacije biti razvijen kako informacije o vakcinama koje će se koristiti budu dostupne a sami proizvodi registrovani za upotrebu’’. Navodi se da će najvjerovatnije tokom 2022. kada se u potpunosti sprovede planirana imunizacija analizirati uspješnost sprovedene vakcinacije.

Nema ni podataka koliko je potrebno stanovništva vakcinisati da bi opasnost od korone prošla i stekao se kolektivni imunitet. Iz Instituta za javno zdravlje navode da je stvaranje kolektivnog imuniteta u posebnom fokusu i stručne ali i opšte javnosti: ,,Koji je procenat populacije potreban da bi se došlo do zadovoljavajućeg nivoa kolektivnog imuniteta koji će voditi ka gušenju epidemije zavisi od mnoštva faktora”, kažu, ,,a ponajprije od vakcine koja će se koristiti, odnosno njene djelotvornosti. Tu je i niz drugih faktora uključujući i broj osoba koje su preležale infekciju kao i samo trajanje imuniteta bilo nakon prirodne infekcije ili nakon sprovedene vakcinacije što su nažalost u dobroj mjeri i dalje nepoznanice svoje vrste”.

Novi predsjednik SAD-a Džo Bajden predstavio je ambiciozan plan po kojem će se u ovoj zemlji dnevno vakcinisati 1,5 milion građana. On je najavio da će  SAD do ljeta biti na dobrom putu da steknu kolektivni imumitet – da vakcinišu 300 miliona Amerikanaca.  U EU su sve skeptičniji povodom ispunjavanja plana da vakcinišu 70 odsto odraslog stanovništva do kraja ljeta.

U hrvatskom Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 navodi da treba težiti cijepljenju 70 odsto populacije, te da je Hrvatska rezervisala vakcine za 3,4 miliona osoba. Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izjavio je nedavno da će, ukoliko bude registrovana i vakcina proizvođača AstraZeneka, do ljeta biti vakcinisano 50 odsto stanovništva.

Planom imunizacije u Srbiji predviđene su tri faze. U prvoj treba da se vakciniše preko 720.000 najugroženijih osoba. U drugoj fazi oko 736.500 ljudi, čime bi se obuhvatilo 20 odsto stanovništva. Ako se obezbijedi dovoljan broj vakcina obuhvatilo bi se oko 1,75 miliona građana, što je do 50 odsto ukupnog stanovništva.

U Srbiji, u kojoj je 19. januara počela masovna vakcinacija, do sada je prvu dozu vakcine primilo 300.000 ljudi.

Da li je u Crnoj Gori planirano da se vakciniše 300.000 ljudi, polovina stanovništva, ili više, kada i kako, za sada se, i pored Strategije, još ne zna. Ipak, premijer Zdravko Krivokapić je najavio da se nada da će do kraja aprila biti vakcinisano više od polovine stanovništva Crne Gore. Što bi, kako je naveo, moglo pozitivno da utiče na predstojeću ljetnju turističku sezonu!

 

Korona politika

Iako još  nemamo nijednu vakcinu, Vlada je odbila donaciju biznismena Petrosa Statisa od 10.000 Sinofarm vakcina. Ministarka zdravlja je navela da je donacija vlasnika Adriatic propertisa i Universal Capital Banke odbijena, jer je dogovoreno da svaka nabavka vakcine ide direktim bilateralnim odnosima sa proizvođačima. „Svaki drugi vid nabavke vakcine ili donacije ili bilo koji drugi vid dolaska vakcine u Crnu Goru zahtijeva dodatno provjeravanje, odnosno poseban oprez“, kazala je Borovinić Bojović.

To pomalo podsjeća na dešavanja krajem marta kada je predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović odbio poklon,  pet respiratora iz Srbije. On je tada rekao da je  situacija u vezi sa pandemijom korona virusa u Crnoj Gori manje rizična od one  u Srbiji.

Sada bi nam pomoć iz Srbije dobrodošla. Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je da mu se povodom pomoći za vakcine javila i ministarka Crne Gore. Srbija je Sjevernoj Makedoniji poklonila 8.000 Fajzerovih vakcina.

Ove nedjelje ruski kontroverzni biznismen Oleg Deripaska je donirao vrijednost 340.000 eura Domu zdravlja u Kotoru.  Taj Dom zdravlja  je tako  dobio savremenu laboratoriju u kojoj će dnevno moći da se analizira prosječno 550 testova na korona virus.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

MANJINSKA VLADA IZMEĐU DPS-A I DF-A: Blagoslovi, oče Gabrijele

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je izgubila smisao, a alternative imaju ozbiljnih mana. Rasplet u parlamentu počinje početkom februara. Prethodno će nas, kažu, pohoditi izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar. Da posavjetuje. I podsjeti

 

Opet uza zid. Razbojnici, izdajnici, krijumčari, falsifikatori… nanovo odjekuje Crnom Gorom, dok se politički akteri pripremaju za februarski rasplet. Ili novo odlaganje.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je, početkom nedjelje, naum da uskrati podršku ekspertskoVladi, i pozvao ,,svih 81 poslanika” da podrže formiranje nove, manjinske. U toj vladi nema mjesta za DPS i DF, naglasio je. Ko bi u nju htio, ko bi smio, a ko bi je predvodio – Abazović nije precizirao. Licitiranje je u toku.

Onda se obratio i premijer Zdravko Krivokapić. Po njegovom sudu,  manjinska vlada je prevara. ,,Građani su 30. avgusta imali referendumsko pitanje koje se odnosilo na to da li su za nastavak korumpiranog režima ili ne, i vrlo jasno su poslali poruku da neće više da žive u hibridnom režimu”, rekao je Krivokapić. Potom je u jedva uvijenoj formi, bez dokaza, svom potpredsjedniku prebacio  veze sa kriminalom. Preciznije, sa švercerima narkotika.

Slijedilo je izjašnjavanje ,,po dubini”. Podijelila se Vlada, vladajuća većina se posvađala, čak je i u poslaničkom klubu DPS-a došlo do  diferencijacije. Pa prijedlog poslaničkog kluba Crno na bijelo nijesu potpisali: Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Miomir M. Mugoša, Luiđ Škrelja… Potpisa je, i bez njih, dovoljno (31) da inicijativa dođe na plenum.

Očigledno je da ni svi ministri u Krivokapićevoj Vladi nijesu na istoj strani. Premijer je pritvrdio raskol zahtjevom Skupštini da razriješi Abazovića. Dok su njegovi organizovali proteste podrške u Podgorici i Beranama. Da bi se, već sjutradan, na sjednici Vlade našao Krivokapićev prijedlog o skraćenju mandata Skupštini. Što bi značilo nove izbore u organizaciji njegove Vlade. Rezultat, do zaključenja broja, nijesmo saznali.

Abazovićeva inicijativa najavljivana je mjesecima. A ozvaničena kada je izgledalo da se vlast privremeno stabilizovala, nakon usvajanja budžeta i (konačnog) kompletiranja Tužilačkog savjeta.

To je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića  podstaklo  da ustvrdi: „Ekonomski smo konsolidovali zemlju. Povećali smo plate, penzije, staračke naknade, uveli dječije dodatke i besplatne udžbenike, vratili naknade majkama, obezbijedili veliko povećanje plata, kao i besplatno ljetovanje ili zimovanje za sve zdravstvene i prosvjetne radnike, donijeli novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izabrali novi Tuzilački savjet, obezbijedili energetsku stabilnost, ispravili poluvjekovnu nepravdu prema mještanima Valdanosa…, sproveli revolucionarne promjene u parlamentu izgradivši ga u jaku i moćnu instituciju”. Sa dijelom toga mogli bismo se složiti. Ne zanemarujući ekonomske rizike koje neke od pomenutih mjera mogu donijeti već u bliskoj budućnosti.

Moguća je i sasvim suprotna percepcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo