Gosti koji posjete Crnu Goru u nju će dolaziti autoputevima i brzim cestama ili preko dva moderna aerodroma. Smeća i divljih deponija neće biti, svaka opština će imati valjanu deponiju i reciklažni centar. Ovu idiličnu razglednicu donosi Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. koji je odlazeća Vlada usvojila protekle sedmice
Crna Gora 2040. trebalo bi da bude zemlja iz koje se ne odlazi, u kojoj se gradovi odavno ne prebukiraju divljom i nehumanom gradnjom, a sela u kojima se proizvodi organska hrana imaju sve neophodne uslove za život – škole, ambulante, puteve… Gosti koji posjete Crnu Goru u nju će dolaziti autoputevima i brzim cestama ili preko dva moderna aerodroma. Smeća i divljih deponija neće biti, svaka opština će imati valjanu deponiju i reciklažni centar. Ovu idiličnu razglednicu donosi Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. koji je odlazeća Vlada usvojila protekle sedmice.
Naglašeno je da ovaj dokumenat predstavlja temeljni strateški plan kojim će se odrediti budući razvoj Crne Gore u skladu sa ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim potrebama zemlje.
Rukovoditeljka izrade prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da je njime akcentovano stanovništvo koje je ključni kapital države. Ona je naglasila da su u izradi plana imali problem, jer zbog odlaganja popisa u prethodne dvije godine nijesu imali novije podatke o broju stanovnika, domaćinstava i stanova, što im je otežalo posao. Tako je plan na kome je radilo preko 30 eksperata, od čega 20 doktora nauka, kao i predstavnici svih opština, sačinjen na osnovu podataka sa prethodnog popisa iz 2011. i projekcije demografskih kretanja.
Jovanović je istakla da je planski cilj ulaganje u ljudski kapital. Koliko je taj kapital bio i još je zapostavljen govore podaci iz Nacrta plana: ,,veoma je izražena depopulacija Sjevernog regiona – u periodu 1981-2019. izgubio je 65.947 stanovnika, odnosno 29,1 odsto stanovništva’’.
Planski cilj je smanjivati unutrašnje migracije do 2030, i svesti iseljavanje na minimum do 2040. Ipak, i u samom planu predviđa se da će se nastaviti smanjenje broja stanovnika na sjeveru sa sadašnjih 177 hiljada na 158 hiljada u 2040. godini, dok će se u centralnoj regiji povećati sa 293 na 338 hiljada, a u primorskom sa 148 na 171 hiljadu.
Da bi se depopulizacija preduprijedila, u planu se navodi da je potrebno podsticati ostvarenje viših stopa nataliteta, posebno u opštinama koje imaju izražene negativne stope. U tu svrhu naveden je i predlog mjera za zaustavljanje negativnih demografskih trendova na sjeveru: saobraćajna dostupnost i infrastrukturno opremanje, podsticati razvoj turizma, poljoprivrede, prerađivačke industrije, unapređenje poslovnog ambijenta i uvođenje poreskih olakšica, vođenje stambene politike u cilju stimulisanja mladih za život i rad u regionu – subvencionisanje stambenih kredita, podrška za izgradnju pristupačnih stanova…
Ministarka Ana Novaković-Đurović je naglasila da je dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevernog regiona, kao i da je poseban akcenat na segmentu upravljanja otpadom. ,,Predviđeno je da u svakoj opštini postoje deponije i reciklažni centri koji će biti detaljnije uređeni državnim planom o upravljanju otpadom”, kazala je Novaković-Đurović.
Sadašnje katastrofalno stanje popisano je u Nacrtu plana. Naveden je broj nelegalnih i neuređenih deponija po opštinama. Rekorder je Podgorica sa 21 divljom deponijom, prati je Kotor sa 20, Berane 19, Herceg Novi 14, Nikšić 10, Pljevlja 9, Mojkovac i Plav po 8, Cetinje 7, Kolašin i Danilovgrad po 6, Andrijevica i Rožaje po 5, Bar i Tivat po 4, centri turizma Budva 3, a Žabljak 2, Bijelo Polje, Gusinje, Plužine, Petnjica, Šavnik i Ulcinj po jednu.
Pored smeća, u Planu je skenirana i trenutna urbanistička propast. Navodi se da je narušeno humano urbano stanovanje, te da je veoma teško naknadno obezbijediti adekvatno uređenje. Ozbiljan problem je prevelika koncentracije objekata u urbanim područjima uz prisutan seizmički rizik. Konstatuje se da se u određenim urbanim zonama ne može obezbijediti adekvatno saobraćajno i komunalno opremanje. Piše i da se u svim naseljima mogu evidentirati objekti koji u arhitektonskom smislu nijesu poštovali lokacijske uslove, morfologiju terena, niti tradicionalne osobenosti. Ističe se i veliki problem bespravne gradnje, posebno u najatraktivnijim područjima. Rješenje je, naravno, u poštovanju zakona i planova, a zaključuje se i da je potrebno detaljno evidentirati bespravne objekte, izvršiti dijagnozu njihove održivosti i legalizaciju u skladu sa zakonskim mogućnostima, prostornim i urbanističkim pravilima.
U ključnoj privrednoj grani – turizmu, predviđen je rast ukupnog smještajnog kapaciteta za oko 30.000 ležaja u 2030. u odnosu na 2019. Za primorski region 7.000 novih ležaja, isključivo u kategorijama 4 i 5 zvjezdica, dok je u nižim kategorijama predviđeno smanjenje kapaciteta. Za središnji region unapređenje učešća hotelskih kapaciteta od 53 osto. Najsnažnija stopa rasta kvalitetnih kapaciteta predviđena je za sjeverni region, prvenstveno u hotelima i planinarskim kampovima, do 2030. predviđen je rast sa 4.353 na 10.000 kreveta.
Predviđen je i razvoj poljoprivrede kroz aktiviranje neiskorišćenog poljoprivrednog zemljišta, kao i povećanje obima poljoprivredne proizvodnje. Cilj je smanjenje uvozne zavisnosti, naročito u sektorima proivodnje voća, povrća, mlijeka i mesa. Planira se i unapređenje organske proizvodnje, pružanje usluga direktno na farmi, povezivanje sa prerađivačima i turizmom… Istaknuta je i potreba unapređenja sveukupnih uslova života na selu kako bi se zaustavio trend depopulizacije – dobra putna infrastruktura, škole, ambulante i drugi sadržaji.
Što se tiče putne infrastrukture, ona bi do 2040. trebalo da bude ne dobra, nego odlična. ,,Predviđeno je da se rade dva glavna auto-puta. To su jadransko-jonski i saobraćajnica koja povezuje Bar sa Boljarima, kasnije sa Beogradom i Budimpeštom i ovaj koji ide sa zapada na istok. Ruta koja će ići iz BiH ka Albaniji će se odvajati u dva pravca, jedan će ići ka granici sa Srbijom, drugi će nastaviti preko Bara i Ulcinja ka Albaniji. Dio auto-puta Bar – Boljare će se preklapati sa dijelom jadranko-jonske ceste”, kazao je na prezentaciji plana premijer Dritan Abazović.
Planom se predviđa izgradnja punog profila auto-puta Bar – Boljare, iako je studijom izvodljivosti ostala mogućnost da se od Berana prema Srbiji gradi kao polu auto-put ili brza cesta. Konstatuje se i da neće biti moguća izgradnja auto-puta od Podgorice prema Baru kroz teritoriju Nacionalnog parka Skadarsko jezero, zbog čega se predlaže duža i skuplja varijanta koja bi išla mostom preko Rijeke Crnojevića i u potpunosti zaobilazila zaštićena područja.
Za Jadransko-jonski auto-put kroz Crnu Goru Prostornim planom je predviđena trasa Nudo – Grahovo – Čevo – Podgorica, (obilaznica), do granice sa Albanijom. Ovaj auto-put bi se kod Farmaka ukrštao sa auto-putem Bar – Boljare. Odatle bi se auto-putem mogla nastaviti prema Baru, a sjeverno bi se išlo obilaznicom oko Podgorice do Smokovca, odakle bi išao novi krak auto-puta prema Tuzima i Albaniji.
Pored auto-puteva, planom je planirana i gradnja brzih cesta. Brze ceste bi išle oko Budve, Bara i Ulcinja i mostom preko Bojane do Albanije. Za saobraćajne gužve kroz Budvu predviđeno je i rješenje da se od Markovića, na putu Cetinje – Budva, napravi nova saobraćajnica koja bi se spuštala oko Budve i ukrstila na novi bulevar koji se gradi od Jaza ka Tivtu. Vozili bi se i novim brzim cestama od Nikšića prema Sarajevu, od Bijelog Polja do Pljevalja i dalje prema Goraždu, od Berana i Rožaja prema Peći…
U javnosti je najviše odjeka, koji je bio razlog i za podsmjeh, imala informacija o čak sedam aerodroma. Pored neophodne modernizacije dva postojeća Podgorice i Tivta, u planu je proširenje aerodroma u Beranama i Nikšiću, kao i otvaranje manjih aerodroma na Žabljaku, Pljevljima i između Bara i Ulcinja.
Planom se predviđa mogućnost aktiviranja nekadašnjih aerodroma Kapino polje kod Nikšića, ,,Špiro Mugoša” kod Podgorice, Berana, kao i slijetnopoletnih staza koje su nekada bile u funkciji kod Ulcinja i na Žabljaku. Zbog toga se planom zabranjuje gradnja u zonama ovih aerodroma i stvaraju pretpostavke da se planovima nižeg reda planira njihovo proširenje i modernizacija u cilju razvoja sportskog vazduhoplovstva i prijema manjih aviona, kao i mogućnosti baza za protivpožarne avione.
Pored saobraćaja, Abazović je istakao da je najvažniji aspekt energetika. Što se nje tiče, cilj je da Crna Gora do 2030. godine postane energetski nezavisna država. Najavio je dupliranje podvodnog kabla koji ide prema Italiji, kao i izgradnju vjetro i solarnih elektrana širom države. Istakao je da će biti neophodna izgradnja velikih dalekovoda na više lokacija duž cijele Crne Gore. Termoelektrana bi trebalo da bude rekonstruisana i ekološki prihvatljiva, gradile bi se tri elektrane na gas u Baru, Podgorici i Pljevljima, deset velikih solarnih elektrana, kao i četiri nova velika vjetroparka.
Na papiru sve to lijepo piše i izgleda, ali u praksi sam Prostorni plan je trebalo da bude završen još prije tri godine. Nije ni do sada, imamo Nacrt. ,,Vlada je uspjela da dovede dokument do faze nacrta, da ga oblikuje 80 odsto. Vlada je omogućila da Crna Gora do kraja godine dobije prostorni plan do 2040. godine”, rekla je Novaković-Đurović.
Da li će plan nova vladajuća većina biti voljna da usvoji, vidjećemo do kraja godine.
S obzirom na praksu, ona razglednica sa početka teksta mogla bi 2040. da bude znatno drugačija.
Neriješena pitanja
Nacrt Prostornog plana nije riješio pitanje hidroelektrane na Komarnici. ,,Da li Crnoj Gori treba hidroelektrana na Komarnici vjerovatno će ostati pitanje velike debate”, kazao je premijer Abazović.
On je izjavio i da su uvaženi zahtjevi lokalne zajednice i eksperata, zaobiđena je izgradnja mosta preko Veriga, jer bi time vjerovatno bio ugrožen status Kotora. Ipak, u samom planu most kod Veriga je i dalje naveden kao jedna od opcija. Obrađivači plana predlažu da nadležna ministarstva intenziviraju komunikaciju sa UNESCO-m i razmotre dodatnu pripremu procjene uticaja na baštinu koja bi imala rješenja prelaska preko Bokokotorskog zaliva.
I pored više puta ponovljenog obećanja Abazovića da se na Sinjajevini neće graditi vojni poligon, u planu je ostavljena ta opcija.
Predrag NIKOLIĆ
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice