DRUŠTVO
NACRT PROSTORNOG PLANA: Spisak želja

Objavljeno prije
2 godinena
Objavio:
Monitor online
Gosti koji posjete Crnu Goru u nju će dolaziti autoputevima i brzim cestama ili preko dva moderna aerodroma. Smeća i divljih deponija neće biti, svaka opština će imati valjanu deponiju i reciklažni centar. Ovu idiličnu razglednicu donosi Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. koji je odlazeća Vlada usvojila protekle sedmice
Crna Gora 2040. trebalo bi da bude zemlja iz koje se ne odlazi, u kojoj se gradovi odavno ne prebukiraju divljom i nehumanom gradnjom, a sela u kojima se proizvodi organska hrana imaju sve neophodne uslove za život – škole, ambulante, puteve… Gosti koji posjete Crnu Goru u nju će dolaziti autoputevima i brzim cestama ili preko dva moderna aerodroma. Smeća i divljih deponija neće biti, svaka opština će imati valjanu deponiju i reciklažni centar. Ovu idiličnu razglednicu donosi Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. koji je odlazeća Vlada usvojila protekle sedmice.
Naglašeno je da ovaj dokumenat predstavlja temeljni strateški plan kojim će se odrediti budući razvoj Crne Gore u skladu sa ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim potrebama zemlje.
Rukovoditeljka izrade prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da je njime akcentovano stanovništvo koje je ključni kapital države. Ona je naglasila da su u izradi plana imali problem, jer zbog odlaganja popisa u prethodne dvije godine nijesu imali novije podatke o broju stanovnika, domaćinstava i stanova, što im je otežalo posao. Tako je plan na kome je radilo preko 30 eksperata, od čega 20 doktora nauka, kao i predstavnici svih opština, sačinjen na osnovu podataka sa prethodnog popisa iz 2011. i projekcije demografskih kretanja.
Jovanović je istakla da je planski cilj ulaganje u ljudski kapital. Koliko je taj kapital bio i još je zapostavljen govore podaci iz Nacrta plana: ,,veoma je izražena depopulacija Sjevernog regiona – u periodu 1981-2019. izgubio je 65.947 stanovnika, odnosno 29,1 odsto stanovništva’’.
Planski cilj je smanjivati unutrašnje migracije do 2030, i svesti iseljavanje na minimum do 2040. Ipak, i u samom planu predviđa se da će se nastaviti smanjenje broja stanovnika na sjeveru sa sadašnjih 177 hiljada na 158 hiljada u 2040. godini, dok će se u centralnoj regiji povećati sa 293 na 338 hiljada, a u primorskom sa 148 na 171 hiljadu.
Da bi se depopulizacija preduprijedila, u planu se navodi da je potrebno podsticati ostvarenje viših stopa nataliteta, posebno u opštinama koje imaju izražene negativne stope. U tu svrhu naveden je i predlog mjera za zaustavljanje negativnih demografskih trendova na sjeveru: saobraćajna dostupnost i infrastrukturno opremanje, podsticati razvoj turizma, poljoprivrede, prerađivačke industrije, unapređenje poslovnog ambijenta i uvođenje poreskih olakšica, vođenje stambene politike u cilju stimulisanja mladih za život i rad u regionu – subvencionisanje stambenih kredita, podrška za izgradnju pristupačnih stanova…
Ministarka Ana Novaković-Đurović je naglasila da je dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevernog regiona, kao i da je poseban akcenat na segmentu upravljanja otpadom. ,,Predviđeno je da u svakoj opštini postoje deponije i reciklažni centri koji će biti detaljnije uređeni državnim planom o upravljanju otpadom”, kazala je Novaković-Đurović.
Sadašnje katastrofalno stanje popisano je u Nacrtu plana. Naveden je broj nelegalnih i neuređenih deponija po opštinama. Rekorder je Podgorica sa 21 divljom deponijom, prati je Kotor sa 20, Berane 19, Herceg Novi 14, Nikšić 10, Pljevlja 9, Mojkovac i Plav po 8, Cetinje 7, Kolašin i Danilovgrad po 6, Andrijevica i Rožaje po 5, Bar i Tivat po 4, centri turizma Budva 3, a Žabljak 2, Bijelo Polje, Gusinje, Plužine, Petnjica, Šavnik i Ulcinj po jednu.
Pored smeća, u Planu je skenirana i trenutna urbanistička propast. Navodi se da je narušeno humano urbano stanovanje, te da je veoma teško naknadno obezbijediti adekvatno uređenje. Ozbiljan problem je prevelika koncentracije objekata u urbanim područjima uz prisutan seizmički rizik. Konstatuje se da se u određenim urbanim zonama ne može obezbijediti adekvatno saobraćajno i komunalno opremanje. Piše i da se u svim naseljima mogu evidentirati objekti koji u arhitektonskom smislu nijesu poštovali lokacijske uslove, morfologiju terena, niti tradicionalne osobenosti. Ističe se i veliki problem bespravne gradnje, posebno u najatraktivnijim područjima. Rješenje je, naravno, u poštovanju zakona i planova, a zaključuje se i da je potrebno detaljno evidentirati bespravne objekte, izvršiti dijagnozu njihove održivosti i legalizaciju u skladu sa zakonskim mogućnostima, prostornim i urbanističkim pravilima.
U ključnoj privrednoj grani – turizmu, predviđen je rast ukupnog smještajnog kapaciteta za oko 30.000 ležaja u 2030. u odnosu na 2019. Za primorski region 7.000 novih ležaja, isključivo u kategorijama 4 i 5 zvjezdica, dok je u nižim kategorijama predviđeno smanjenje kapaciteta. Za središnji region unapređenje učešća hotelskih kapaciteta od 53 osto. Najsnažnija stopa rasta kvalitetnih kapaciteta predviđena je za sjeverni region, prvenstveno u hotelima i planinarskim kampovima, do 2030. predviđen je rast sa 4.353 na 10.000 kreveta.
Predviđen je i razvoj poljoprivrede kroz aktiviranje neiskorišćenog poljoprivrednog zemljišta, kao i povećanje obima poljoprivredne proizvodnje. Cilj je smanjenje uvozne zavisnosti, naročito u sektorima proivodnje voća, povrća, mlijeka i mesa. Planira se i unapređenje organske proizvodnje, pružanje usluga direktno na farmi, povezivanje sa prerađivačima i turizmom… Istaknuta je i potreba unapređenja sveukupnih uslova života na selu kako bi se zaustavio trend depopulizacije – dobra putna infrastruktura, škole, ambulante i drugi sadržaji.
Što se tiče putne infrastrukture, ona bi do 2040. trebalo da bude ne dobra, nego odlična. ,,Predviđeno je da se rade dva glavna auto-puta. To su jadransko-jonski i saobraćajnica koja povezuje Bar sa Boljarima, kasnije sa Beogradom i Budimpeštom i ovaj koji ide sa zapada na istok. Ruta koja će ići iz BiH ka Albaniji će se odvajati u dva pravca, jedan će ići ka granici sa Srbijom, drugi će nastaviti preko Bara i Ulcinja ka Albaniji. Dio auto-puta Bar – Boljare će se preklapati sa dijelom jadranko-jonske ceste”, kazao je na prezentaciji plana premijer Dritan Abazović.
Planom se predviđa izgradnja punog profila auto-puta Bar – Boljare, iako je studijom izvodljivosti ostala mogućnost da se od Berana prema Srbiji gradi kao polu auto-put ili brza cesta. Konstatuje se i da neće biti moguća izgradnja auto-puta od Podgorice prema Baru kroz teritoriju Nacionalnog parka Skadarsko jezero, zbog čega se predlaže duža i skuplja varijanta koja bi išla mostom preko Rijeke Crnojevića i u potpunosti zaobilazila zaštićena područja.
Za Jadransko-jonski auto-put kroz Crnu Goru Prostornim planom je predviđena trasa Nudo – Grahovo – Čevo – Podgorica, (obilaznica), do granice sa Albanijom. Ovaj auto-put bi se kod Farmaka ukrštao sa auto-putem Bar – Boljare. Odatle bi se auto-putem mogla nastaviti prema Baru, a sjeverno bi se išlo obilaznicom oko Podgorice do Smokovca, odakle bi išao novi krak auto-puta prema Tuzima i Albaniji.
Pored auto-puteva, planom je planirana i gradnja brzih cesta. Brze ceste bi išle oko Budve, Bara i Ulcinja i mostom preko Bojane do Albanije. Za saobraćajne gužve kroz Budvu predviđeno je i rješenje da se od Markovića, na putu Cetinje – Budva, napravi nova saobraćajnica koja bi se spuštala oko Budve i ukrstila na novi bulevar koji se gradi od Jaza ka Tivtu. Vozili bi se i novim brzim cestama od Nikšića prema Sarajevu, od Bijelog Polja do Pljevalja i dalje prema Goraždu, od Berana i Rožaja prema Peći…
U javnosti je najviše odjeka, koji je bio razlog i za podsmjeh, imala informacija o čak sedam aerodroma. Pored neophodne modernizacije dva postojeća Podgorice i Tivta, u planu je proširenje aerodroma u Beranama i Nikšiću, kao i otvaranje manjih aerodroma na Žabljaku, Pljevljima i između Bara i Ulcinja.
Planom se predviđa mogućnost aktiviranja nekadašnjih aerodroma Kapino polje kod Nikšića, ,,Špiro Mugoša” kod Podgorice, Berana, kao i slijetnopoletnih staza koje su nekada bile u funkciji kod Ulcinja i na Žabljaku. Zbog toga se planom zabranjuje gradnja u zonama ovih aerodroma i stvaraju pretpostavke da se planovima nižeg reda planira njihovo proširenje i modernizacija u cilju razvoja sportskog vazduhoplovstva i prijema manjih aviona, kao i mogućnosti baza za protivpožarne avione.
Pored saobraćaja, Abazović je istakao da je najvažniji aspekt energetika. Što se nje tiče, cilj je da Crna Gora do 2030. godine postane energetski nezavisna država. Najavio je dupliranje podvodnog kabla koji ide prema Italiji, kao i izgradnju vjetro i solarnih elektrana širom države. Istakao je da će biti neophodna izgradnja velikih dalekovoda na više lokacija duž cijele Crne Gore. Termoelektrana bi trebalo da bude rekonstruisana i ekološki prihvatljiva, gradile bi se tri elektrane na gas u Baru, Podgorici i Pljevljima, deset velikih solarnih elektrana, kao i četiri nova velika vjetroparka.
Na papiru sve to lijepo piše i izgleda, ali u praksi sam Prostorni plan je trebalo da bude završen još prije tri godine. Nije ni do sada, imamo Nacrt. ,,Vlada je uspjela da dovede dokument do faze nacrta, da ga oblikuje 80 odsto. Vlada je omogućila da Crna Gora do kraja godine dobije prostorni plan do 2040. godine”, rekla je Novaković-Đurović.
Da li će plan nova vladajuća većina biti voljna da usvoji, vidjećemo do kraja godine.
S obzirom na praksu, ona razglednica sa početka teksta mogla bi 2040. da bude znatno drugačija.
Neriješena pitanja
Nacrt Prostornog plana nije riješio pitanje hidroelektrane na Komarnici. ,,Da li Crnoj Gori treba hidroelektrana na Komarnici vjerovatno će ostati pitanje velike debate”, kazao je premijer Abazović.
On je izjavio i da su uvaženi zahtjevi lokalne zajednice i eksperata, zaobiđena je izgradnja mosta preko Veriga, jer bi time vjerovatno bio ugrožen status Kotora. Ipak, u samom planu most kod Veriga je i dalje naveden kao jedna od opcija. Obrađivači plana predlažu da nadležna ministarstva intenziviraju komunikaciju sa UNESCO-m i razmotre dodatnu pripremu procjene uticaja na baštinu koja bi imala rješenja prelaska preko Bokokotorskog zaliva.
I pored više puta ponovljenog obećanja Abazovića da se na Sinjajevini neće graditi vojni poligon, u planu je ostavljena ta opcija.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
SPAJIĆEVI MINISTRI: Sekretari apostola i ostali
-
NOVI SKY DETALJI O FUNKCIONERIMA UPRAVE POLICIJE: Hod po trulim daskama
-
PRAVOSUĐE IZMEĐU STVARNOSTI I NEREALNIH OBEĆANJA: Tužna Justicija
-
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR: Mnogo toga ne najavljuje dugo trajanje nove vlade
-
,,Stokholmski sindrom” talaca u zarobljenoj državi
-
IZRAELSKO PALESTINSKI SUKOB: Da li će Gaza biti Vijetnam Izraela
DRUŠTVO
TURIZAM U SKLADU SA EU – NOVI ZAKON O TURIZMU I UGOSTITELJSTVU: Novi ministar, nova pravila

Objavljeno prije
5 danana
11 Jula, 2025
Praksa da gotovo svaki ministar turizma uvede nova pravila u ovoj oblasti nastavila je i ministarka Simonida Kordić. U poslednjih 15 godina pet puta je donošen ili dopunjavan osnovni Zakon o turizmu ili Zakon o turizmu i ugostiteljstvu
Pri kraju su pripreme za usvajanje još jednog, novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, čiji je Nacrt na produženoj javnoj raspravi. Praksa da gotovo svaki ministar turizma uvede nova pravila u ovoj oblasti se nastavlja. U poslednjih 15 godina pet puta je donošen ili dopunjavan osnovni Zakon o turizmu ili Zakon o turizmu i ugostiteljstvu.
„Javna rasprava o Nacrtu Zakona o turizmu i ugostiteljstvu započeta je 10.juna 2025. godine i prvobitno je bila planirana da traje do 30.06.2025. godine. Međutim, zbog velikog interesovanja turističke privrede i ostale zainteresovane javnosti odlučeno je da se rasprava produži za dodatnih 30 dana, odnosno do 31.jula 2025.godine“, navodi se na sajtu Ministarstva turizma, na čijem je čelu ministarka Simonida Kordić.
Na odluku Ministarstva turizma de se javna rasprava o Nacrtu zakona održi tokom turističke sezone, reagovali su iz Udruženja turističkih agencija izražavajući nezadovoljstvo zbog lošeg tajminga. Predlažu da Ministarstvo odloži javnu raspravu o Nacrtu zakona za novembar, kada će postojati uslovi za ozbiljno, odgovorno i sadržajno učešće svih zainteresovanih strana. Predlog, očigledno, nije prihvaćen.
Pored opštih načela obavljanja turističke i ugostiteljske djelatnosti na početku teksta novog Zakona o turizmu, u Članu 2 propisano je da se privredna djelatnost u turizmu i ugostiteljstvu može obavljati samo na osnovu odobrenja, koje u skladu sa uslovima iz ovog zakona izdaje državni ili organ jedinice lokalne samouprave, nadležan za oblast turizma i ugostiteljstva.
U vezi sa tim, zakon jasno zabranjuje javno oglašavanje i reklamiranje turističkih i ugostiteljskih usluga od strane subjekata koji nisu pribavili navedena odobrenja kako bi se srpiječila nelojalna konkurencija i zaštitili potrošači od neistinitih informacija.
Predloženi Zakon o turizmu donosi niz novina u pokušaju usklađivanja sa standardima Evropske unije u oblasti turističkih djelatnosti. U fokusu su odredbe koje daju više prava putnicima, odnosno turistima, dok turističkim agencijama propisuju mnogo više obaveza nego u prethodnim zakonskim rješenjima. Posebna pažnja posvećena je zaštiti potrošača turističkih proizvoda.
Prema odredbama novog zakona, putnicima je omogućeno pravo na raskid ugovora sa putničkom agencijom, bez plaćanja naknade u slučaju vanrednih okolnosti. Putnik može birati zamjenski aranžman ili povrat novca u roku od 14 dana, ukoliko dođe do izmjene ugovora ili otkazivanja putovanja. Putnici imaju pravo na naknadu štete ako usluge nijesu pružene na način i u obimu kako je dogovoreno. Između mnogih zaštitnih stavki propisano je da putnici mogu prenijeti ugovor na drugo lice, pod uslovima definisanim zakonom, čime se dodatno relaksira korišćenje turističkih aranžmana.
U odnosu na dosadašnja dešavanja u sferi organizacije turističkih putovanja u kojim su putnici često bili oštećena strana, predložene mjere predstavljaju priličan napredak.
Istovremeno, pojačavaju se obaveze turističkih agencija koje moraju da ispoštuju EU direktivu o paket-aranžmanima (EU 201572302) sa detaljnom regulacijom pet ugovornih informacija kao što je izmjena cijene, prenošenja prava, osuguranja insolventnosti, pomoć putnicima i slično.
Agencije više ne mogu poslovati bez odobrenja i licence koju izdaje Ministarstvo turizma. Uslovi za dobijanje licence predviđaju prethodnu registraciju djelatnosti, posjedovanje poslovnog prostora, imenovanje menadžera agencije i jemstva u najmanjem iznosu od 20.000 eura. Jemstvo kao oblik obezbjeđenja korisnika uluga treba da posluži za povrat novca, neizvršene usluge, naknadu troškova nužnog smještaja, ishrane i povratka putnika sa putovanja u zemlji ili inostranstvu u mjesto polaska, u slučaju insolventnosti, odnosno bankrota agencije. Kao i za mnoga druga potraživanja u slučaju neizvršavanja dogovorene usluge.
Od posebnog je značaja uspostavljanje Centralnog turističkog registra – CTR, jedinstvene elektronske evidencije.
„Centralni turistički registar predstavlja jedinstven i javan elektronski sistem kojim se vodi evidencija podataka o odobrenjima, rješenjima o dodjeli kategorije, koja su privrednim subjektima izdata za pružanje pojedine vrste usluga u turizmu i ugostiteljstvu, kao i evidenciju bitnih podataka iz odobrenja i drugih. Nadležni organi nakon izdavanja odobrenja, u roku od pet dana, po službenoj dužnosti unose u Centralni turistički registar podatke iz stava 1 ovog člana“,
Zakonom se smanjuju administrativne barijere u vidu pojednostavljene procedure za izdavanje dozvola za rad, odnosno pružanje usluga u turističkoj privredi.
Novi zakon uspostavlja pravne okvire za specifične oblike turizma – glamping, avanturističke parkove, vožnju motornih sanki prepoznavanje mješovitih hotela i rizorta
Glamping je vid luksuznog kampovanja, boravak u prirodi sa hotelskim komforom, sa kupatilima, grijenjem, spa i slično. U pitanju je specijalizovana ponuda održivog turizma, ruralnog, eko ili avantrurističkog turizma.
Pravno prepoznavanje glampinga kao posebne vrste smještaja nije do sada bilo poznato u Crnoj Gori. Ovim zakonom će se omogućiti registracija glamping objekata kao ugostiteljskih objekata za smještaj, sa posebnim kriterijumima za opremu, pristup i sanitarnu infrastrukturu.
Uveden je i novi pojam – degustaonica. Degustacione sale su posebno uređeni prostori u kojima se organizuje degustacija hrane i pića, najčešće vina, rakije, sireva, pršute, maslinovog ulja i slično. Služe za promociju vina i lokalnih specijaliteta u vinarijama, restoranima i hotelima u sklopu posebnih događaja ili u turističkim domaćinstvima u etno eslima, kao dio agroturističke ponude.
Međutim, sve navedene novine sitnica su u odnosu na to da ni nova kadrovska postava u Ministarstvu turizma odnosno nova Vlada, nije ponudila drugačije opcije za razvoj hotelijerstva u Crnoj Gori. U novom Zakonu o turizmu doslovno su prepisana rješenja iz prethodnog, u kome ne postoji čist hotel kao takav, već su to kondo hoteli ili hoteli mješovitog poslovanja i turistički rizorti u kojima vlasnici mogu do 50 odsto svojih kapaciteta ponuditi na tržištu nekretnina privatnim licima.
„Smještajne jedinice u hotelu (Član 106) mogu biti predmet pojedinačne prodaje uz mogućnost opcionog izdavanja na dobrovoljnoj osnovi“, precizirano je starim i novim Zakonom o turizmu.
Crnogorsko zakonodavstvo nastavilo je da garantuje svakom investitoru pravo da dio kapaciteta hotela koji gradi, ponudi na tržištu nekretnina. Individualna prodaja apartmana predviđena je i u turističkim rizortima, turističkim naseljima i svim objektima koji se bave uslugom smještaja. Sveprisutno stanovanje ulazi u svaki hotel, svaki ugostiteljski objekat koji nudi smještaj. Tu se ne može govoriti o turizmu, takvi objekti i naselja gube pridjev turistički, oni spadaju u kategoriju real estate, u djelatnost trgovine nekretninama.
Zakon nije pobliže definisao ni pojam integralnog hotela, takvih i nema u ponudi u Crnoj Gori. Može se samo pretpostaviti da je zakonopisac možda mislio na pojam – difuznog ili raspršenog hotela. Novog vida turističke ponude pogodnog za moderne nomade, koji je nastao u Italiji početkom devedestih godina. Difuzni hotel nudi mogućnost boravka u zasebnim smještajnim jedinicama raspršenim na širem prostoru, obično na selu, u kućama i aprtmanima koji imaju jednu tačku upravljanja, zajedničku recepciju hotela sa koje se upravlja ukupnim smještajem. Upravljačku strukturu difuznih hotela obično organizuje lokalna samouprava kroz okupljanje vlasnika smještajnih jedinica.
U Italiji posluje oko 60-ak difuznih hotela, (albergo disperso). Mnoge turističke zemlje u okruženju u svojim strategijama razvoja turizma odredile su prioritet modelu difuznih hotela, kao novom obliku turističke ponude. Crna Gora kaska za njima.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
PLAŽE IZMEĐU PROFITA I JAVNOG DOBRA: Privatne tvrdjave koncesionara

Objavljeno prije
2 sedmicena
5 Jula, 2025
Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredjeljenju Vlade izgubio se interes građana
Crnogorska obala raspolaže sa 73 kilometra prirodnih pješčanih plaža koje privlače turiste iz zemalja širom svijeta. Atraktivne plaže koje su ranije tokom ljetnih mjeseci bile simbol odmora i slobodnog uživanja u suncu i moru, ubrzano gube autentičnost. Mnoge od njih gube prirodne odlike i dostupnost, zbog prekomjerne ekspolatacije, betoniranja, postavljanja ležaljki, suncobrana, plažnih barova, diskoteka, restorana i drugih sadržaja.
Stari problem koji je ove turističke sezone vidno eskalirao.
Na plažama vlada haos, od plažnog mobilijara na gotovo svim javnim plažama pijesak se više i ne vidi. U susret ljetu i nastojanju da se za tri mjeseca zaradi što više, ugovorne obaveze zakupaca i koncesionara plaža i kupališta sve se manje poštuju. Korišćenje i uređenost plaža u skladu sa Zakonom o morskom dobru i planskim dokumentima Javnog preduzeća Morsko dobro i njihova zagarantovana dostupnost svima, građanima Crne Gore i turistima, više nije obavezujuće ni za koga.
Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Iz sezone u sezonu pretvaraju se u privatne tvrđave koncesionara koji od javnog dobra, zanemarujući javni interes, ubiraju značajan profit. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredeljenju Vlade izgubio se interes građana.
Obala Crnogorskog primorja koja je nacionalno dobro, postala je puki privredni resurs za privilegovane, koji na duži niz godina drže plaže kao porodično nasleđe.
Gotovo cijeli plažni pojas Crnogorskog primorja, najkvalitetniji djelovi dugih šljunkovitih plaža, pokriven je komercijalnim sadržajima, nepreglednim šarenim ležaljkama i suncobranima, plastičnim pješačkima stazama kojima su omeđeni kvartovi koji liče na sobe za ležanje. Obaveza zakupaca da ostave polovinu zakupljenih kvadrata bez plažnog mobilijara, na koje posjetioci mogu doći sa svojim peškirima, ne poštuje se gotovo nigdje. Pored toga, zakupci samovoljno proširuju zone koje koriste na djelove pješčanih površina koje nisu zakupili, što je bila uobičajena praksa na ulcinjskoj Velikoj plaži kao i na budvanskom Jazu.
Onima koji ne žele da plaćaju preskupe plažne komplete ležaljki i suncobrana, ostavljeni su kamenjari i nepristupačni djelovi obale da na njima uživaju..Gosti sa peškirima guraju se po ćoškovima plaža, dok centralnim djelovima dominiraju koktel barovi, DJ pultovi ili VIP zone, na kojima cijene plažnih kompleta dostižu vrtoglave cijene od 210 pa do 1.000 eura.
„Kupališta su javna i moraju biti dostupna svima. Ukoliko nijesu hotleska, 50% kupališta mora da bude oslobođeno za korišćenje bez plažnog mobilijara. Ukoliko je hotelsko kupalište, može se koristiti plažni mobilijar na 100% kupališta, međutim ispred svakog kupališta, tj. na ulazu, stoji skica koja predviđa gdje se plažni mobilijar može postaviti a ugovorom o zakupu se definiše koliko tačno ležaljki i suncobrana se može postaviti“, navodi se u Zakonu o morskom dobru.
Međutim, u praksi to izgleda drugačije. Na plažama, hotelskim ili javnim, standardi o broju kompleta na određenoj površini ili kvadratima potrebnim za jedan plažni komplet, uopšte se ne poštuju. Ležaljke i suncobrani poređani su gusto jedni do drugih, tako da se čini da su svi prisutni tu zajedno, kao na porodičnom letovanju.
Takođe, obavezni slobodni pojasevi nisu nigdje jasno obilježeni niti ih zakupci održavaju. Pravo na zauzimanje dijela javne plaže posmatra se kao luksuz jer zakupci nameću trend, ako želiš luksuz – onda plati.
Betoniranje obalnog pojasa već je ustanovljena praksa. Devastacija prostora morskog dobra ove godine bila je najveća u okolini Svetog Stefana, na plažama Crvena glavica i Galija. Na ovim lokacijama, na prirodnim uvalama, desila se besprizorna betonizacija obale, izgradnja niza čvrstih objekata, restorana, kućica za plažne rekvizite, lukobrana… U JPMD reagovali su uobičajeno, tek kada je betoniranje završeno.
U Javnom preduzeću Morsko dobro ponašaju se kao nijemi posmatrači situacije na plažama. Nadležne inspekcijske i komunalne službe ne reaguju ili se uopšte ne pojavljuju, te se zakupci osjećaju slobodno da ignorišu uslove zakupa plažnih površina i na zakupljenom atraktivnom prostoru rade šta im je volja.
Na većim, posjećenijim plažama, poput Slovenske plaže u Budvi, plaže Jaz ili Bečići, funkcionišu pravi ugostiteljski objekti, restorani, sazidani na betonskim podlogama, koji posluju u režimu privremenih objekata, iako to nijesu.
Postavlja se pitanje zašto neko javno preduzeće čiji je osnivač Vlada Crne Gore ne štiti javni interes. Čiji je interes da se plažni pojas Crnogorskog primorja komercijalizuje do te mjere, da prelazi u tihu privatizaciju obale. To se moglo zaključiti i po ishodu nedavnih javnih poziva za zakup crnogorskih plaža koje su pratile mnogobrojne manipulacije. Stari, odnosno stalni, tradicionalni zakupci po pravilu nude astronomske iznose novca na ime godišnjeg zakupa koje kasnije povlače i uz bodni sistem dobijaju tendere po početnim cijenama.
Ideja o osnivanju javnih plaža koje bi bile dostupne svima bez ikakvih uslovljavanja, posebno građanima Crne Gore kao i izdavaocima privatnog smještaja i njihovim gostima, nije realizovana. Sa rijetkim izuzecima od dvije ili tri plažice na cijeloj Budvanskoj rivijeri, na primejr, koja ostvaruje gotovo 50 odsto ukupnog turističkog prometa u zemlji.
Status javnih, slobodnih plaža, iznenada su dobile najatraktivnije tri plaže na Crnogorskom primorju, hotelska plaža Svetog Stefana, velika miločerska i Kraljičina plaža u Miločeru. Ovo je peta turistička sezona u kojoj gosti i mještani nesmetano koriste plaže koje decenijama nisu mogli.
Peto je ljeto koje grad hotel Sveti Stefan i vila Miločer dočekuju zatvorenih škura i gvozdenih kapija. Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties i država Crna Gora podnijeli su međusobne tužbe zbog nepoštovanja ugovora o zakupu, u arbitražnom postupku koji se vodi pred sudom u Londonu.
Dok se čeka sudski epilog, poznate plaže dostupne su svima, ali o njihovom održavanju i komunalnom redu niko ne brine, ni zakupac, Opština Budva ili Morsko dobro. Na plažama nema mobilijara, nema vode ni tuševa ni toaleta. Sve izgleda napušteno.
Gdje nema ličnog interesa nema ni brige o prirodnim dobrima turističke destinacije.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
JAVAŠLUK U JAVNIM SERVISIMA: Nagrade i kazne za (ne)poslušne

Objavljeno prije
3 sedmicena
27 Juna, 2025
Nadležni su utvrdili nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica i Radio-televiziji Crne Gore, uglavnom u vezi sa varijabilama i visinama plata. Istovremeno, pljušte otkazi članovima sindikata i nepodobnima
Protekle sedmice više se informisalo o poslovanju i malverzacijama u crnogorskim medijima koji se finansiraju iz džepova građana, nego što su nas oni informisali. Stare prakse se ponavljaju, podobni medijski radnici napreduju, nepodobni se sklanjaju gdje nikom ne smetaju, dok građani umjesto da budu informisani, najčešće bivaju deziformisani i zbunjeni.
Počelo je sa Gradskom.U izvještaju Državne revizorske televizije (DRI) utvrđen je niz nepravilnosti, zbog čega je nadležni kolegijum DRI dao uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno na pravilnost poslovanja Gradske RTV.
Izvršni direktor lokalnog javnog emitera Vladimir Otašević isplaćivao je tokom prošle godine varijabilni dio zarade zaposlenima, a da za to nije imao saglasnost nadležnih, stoji, pored ostalog, u izvještaju. To lokalno preduzeće revizorima nije omogućilo ni uvid u ugovor o radu Otaševića, kao ni rješenje o njegovoj zaradi, niti propratnu dokumentaciju u vezi sa konkursom za izvršnog direktora.
“Društvo je tokom godine isplaćivalo zaposlenima naknade po osnovu rezultata rada. Isplate su se vršile uz pisanu odluku izvršnog direktora. Shodno čl 21 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, uslovi i način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade za zaposlene u ustanovi čiji je osnivač lokalna samouprava utvrđuju se aktom nadležnog organa ovih pravnih lica uz saglasnost Vlade, po pribavljenom mišljenju Ministarstva. Društvo prilikom isplate nije imalo saglasnost, već je na osnovu odluka koje je donosio izvršni direktor isplaćivalo varijabile zaposlenima”, ističe se u izvještaju.
U izvještaju se navodi i da je u Gradskoj RTV 99 zaposlenih na neodređeno i devet na određeno vrijeme. U Sektoru programa zaposleno je više nego što je previđeno aktima. Gradska RTV, ističu revizori, ima potpisan sporazum o ustupanju radnika sa Agencijom za privremeno zapošljavanje, po kojem je tokom 2024. bilo ustupljeno šest zaposlenih: tri novinara, jedan autor emisije, jedan realizator programa i jedan novinar – reporter.
Kad je u pitanju korišćenje službenih vozila, revizor notira da Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja nije određen limit potrošnje goriva. Upozoravaju na to da Gradska RTV nije donijela pisani dokument, kojim se odobrava pravo zaposlenog na usluge korišćenja goriva, a revizorima nije predstavljeno ni odobrenje o upotrebi kartice za točenje goriva.
Upravo je zbog navodnog nezakonitog točenja goriva došlo do otkaza predsjedniku Sindikata Gradske RTV Milanu Nikčeviću i javnog sukoba Otaševića sa Sindikatom medija Crne Gore. Nakon što je sindikat tražio da Savjet Radio-televizije Podgorica razriješi izvršnog direktora, Otašević je optužio lidere sidnikata Radomira Kračkovića i Marijanu Camović da su pokušali da izvrše pritisak na njega kako ne bi otpustio Nikčevića.
“Nikčević je, nakon što je pokrenut postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti, kontaktirao Kračkovića i Camovićevu, koji su potom pokrenuli neviđen pritisak na mene da se on vrati na posao… Čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore ”, kazao je Otašević.
U regovanju SMCG naveli su da je Otašević iznio niz neistina o Sindikatu u pokušaju da skrene pažnju sa sopstvenog nezakonitog poslovanja. Saopštili su da zakonito pomažu predsjedniku Sindikata RTV Podgorica Milanu Nikčeviću, koji je nezakonito dobio otkaz.
„Otaševićevu krupnu neistinu da smo “vršili pritisak” na njega da promijeni odluku o otkazu tokom sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem nećemo ni da komentarišemo. Samo ćemo podsjetiti da su i njegovi šefovi pravne i finansijske službe Relja Stamatović i Nemanja Vešović na istom sastanku jasno rekli da otkaz Nikčeviću nije smio da se desi“, navodi SMCG u saopštenju.
Sindikat tvrdi da su tražili od Savjeta RTV Podgorica da smijeni Otaševića zbog toga što u kontinuitetu nezakonito posluje, te da on zbog toga objavljuje ovakva reagovanja, „ jer zna da za to postoje dokazi“.
Za nepravilnosti koje je utvrdila DRI, Otašević kaže da je riječ o praksi koju je ustanovila prethodna uprava, dok se on cijelo vrijeme trudi da to ispravi.
„Nije Gradska TV pod rukovodstvom Otaševića prekršila sedam zakona tokom 2024. godine, već su se navedeni zakoni kršili od samog osnivanja televizije. Kao novi izvršni direktor, u 2024. godini, pored mnoštva problema u programsko-produkcionom sektoru, očekivao sam da se poštuju zakonska i podzakonska akta, ne dovodeći u pitanje i sumnju u savjestan rad svih službi i sektora u preduzeću. Sve i da sam očekivao, ispravljanje svih tih stvari kroz period od godinu dana, kosi se sa zakonima fizike“, saopštio je.
Probleme sa sindikatom imao i je i direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić. On je uručio otkaz nagrađivanoj dopisnici iz Herceg Novog Nevenki Macan. Iz Sindikata zaposlenih RTCG su dodali da Macan kaže da se “usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat”. Zbog toga je pisala članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG.
„Ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike. Mnogim članovima našeg sindikata ovih se dana ‘pakuju’ otkazi. Razlog – imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka – otkazu”, piše u saopštenju.
Dok je DRI utvrdila nepravilnostu u vezi sa RTV Podgorica, za RTCG je to učinilo Ministarstvo finansija. Cijela priča isplivala je nakon javnog sukoba Raonića i sindikata nacionalnog javnog servisa oko granskog kolektivnog ugovora, koji članovi tog tijela odbijaju da potpišu.
“Tvrdnje da su najveće zarade u RTCG ujedno i najnezakonitije u tom mediju koji zapošljava oko 800 ljudi, a koje uporno iznosim četiri godine, su još jednom potvrđene mišljenjem Ministarstva finansija koje je jasno reklo da generalni direktor i trojica njegovih pomoćnika sami sebi određuju koliko im je dovoljno, ne osvrćući se na zakone. Ono što je Ministarstvo i ovaj put preskočilo da kaže je šta će oni, kao nadležni za racionalno trošenje i brigu o državnom novcu, da urade po tom pitanju i kako će i kad da zaustave nezakonito otimanje javnog novca”, rekla je Marijana Camović Veličković iz SMCG.
Predsjednica Sindikata zaposlenih Jadranka Drobnjak kazala je da predlogom Kolektivnog ugovora koji im je neprihvatljiv srednjoškolci ne dobijaju povećanje plata. “Većina visokoškolaca dobija od 60 do 80 eura, dok rukovodioci koji već imaju četvorocifrenu platu dobijaju 200 i više eura. Time većina zaposlenih u RTCG-u, među njima i oni koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje ostaju u zoni državnog minimalca”, kazala je Drobnjak.
Raonić tvri da nijesu tačne tvrdnje Sindikata da 80 odsto zaposlenih prima minimalac. Istakao je da je menadžment inicirao usvajanje Granskog kolektivnog ugovora.
“Koje opstruira upravo Sindikat medija koji čine uglavnom zaposleni ili ljudi koji su u uredništvu u Vijestima. Imamo apsurdnu situaciju da poslodavac želi da budu plaćeni rad nedeljom, praznicima i tako dalje… Što se tiče zaposlenih u RTCG, 90 familija će dobiti stanove. Povećanja plata koje smo predložili bi bila značajno iznad republičkog prosjeka”, kazao je on.
Dok Otaševiću padaju na sudu nezakoniti otkazi, Raoniću svako malo sud odlučuje da ne bi smio biti na pozciji generalnog direktora. Trenutno je pred sudom aktivan postupak protiv članova Savjeta koji uporno ignorišu odluku suda i ponovo biraju Raonića.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


RASHODOVANJE TRINAESTOG JULA: Kuća raskućnika

JAVNA UPRAVA I PLATE: Sve je stalo, samo one rastu

MONITOROVA ANKETA: Krivo vrijeme za prave vrijednosti
Izdvajamo
-
Izdvojeno2 sedmice
TRINAESTOJULSKA NAGRADA, DOBITNICI I OSPORAVANJA: Po formuli vlasti, opet
-
FOKUS3 sedmice
SLUŽBENI AUTOMOBILI, JAHTE , AVIONI…: Raskalašniji nego DPS
-
Izdvojeno3 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040.: Crnogorsko primorje kao turistički potencijal
-
FOKUS2 sedmice
DISCIPLINOVANJE VRHA POLICIJE: Tajne gluve sobe
-
DRUŠTVO4 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040. PRED USVAJANJEM PO HITNOM POSTUPKU: Spisak (ne)utemeljenih želja
-
Izdvojeno3 sedmice
UOČI GODIŠNJE SKUPŠTINE EPCG: Profit ispario, privilegije ostale
-
INTERVJU3 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Kuća nam vonja na mnogo šta što ne valja
-
Izdvojeno2 sedmice
POSLIJE EMIRATA – ORBAN: Poglavlje pet zatvoreno, slijede pogodbe u četiri oka