Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NACRT PROSTORNOG PLANA: Spisak želja

Objavljeno prije

na

Gosti koji posjete Crnu Goru u nju će dolaziti autoputevima i brzim cestama ili preko dva moderna aerodroma. Smeća i divljih deponija neće biti, svaka opština će imati valjanu deponiju i reciklažni centar. Ovu idiličnu razglednicu donosi Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. koji je odlazeća Vlada usvojila protekle sedmice

 

Crna Gora 2040. trebalo bi da bude zemlja iz koje se ne odlazi, u kojoj se gradovi odavno ne prebukiraju divljom i nehumanom gradnjom, a sela u kojima se proizvodi organska hrana imaju sve neophodne uslove za život – škole, ambulante, puteve… Gosti koji posjete Crnu Goru u nju će dolaziti autoputevima i brzim cestama ili preko dva moderna aerodroma. Smeća i divljih deponija neće biti, svaka opština će imati valjanu deponiju i reciklažni centar. Ovu idiličnu razglednicu donosi Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. koji je odlazeća Vlada usvojila protekle sedmice.

Naglašeno je da ovaj dokumenat predstavlja temeljni strateški plan kojim će se odrediti budući razvoj Crne Gore u skladu sa ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim potrebama zemlje.

Rukovoditeljka izrade prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da je njime akcentovano stanovništvo koje je ključni kapital države. Ona je naglasila da su u izradi plana imali problem, jer zbog odlaganja popisa u prethodne dvije godine nijesu imali novije podatke o broju stanovnika, domaćinstava i stanova, što im je otežalo posao. Tako je plan na kome je radilo preko 30 eksperata, od čega 20 doktora nauka, kao i predstavnici svih opština, sačinjen na osnovu podataka sa prethodnog popisa iz 2011.  i projekcije demografskih kretanja.

Jovanović je istakla da je planski cilj ulaganje u ljudski kapital. Koliko je taj kapital bio i još je zapostavljen govore podaci iz Nacrta plana: ,,veoma je izražena depopulacija Sjevernog regiona – u periodu 1981-2019. izgubio je 65.947 stanovnika, odnosno 29,1 odsto stanovništva’’.

Planski cilj je smanjivati unutrašnje migracije do 2030, i svesti iseljavanje na minimum do 2040. Ipak, i u samom planu predviđa se da će se nastaviti smanjenje broja stanovnika na sjeveru sa sadašnjih 177 hiljada na 158 hiljada u 2040. godini, dok će se u centralnoj regiji povećati sa 293 na 338 hiljada, a u primorskom sa 148 na 171 hiljadu.

Da bi se depopulizacija preduprijedila, u planu se navodi da je potrebno podsticati ostvarenje viših stopa nataliteta, posebno u opštinama koje imaju izražene negativne stope. U tu svrhu naveden je i predlog mjera za zaustavljanje negativnih demografskih trendova na sjeveru: saobraćajna dostupnost i infrastrukturno opremanje, podsticati razvoj turizma, poljoprivrede, prerađivačke industrije, unapređenje poslovnog ambijenta i uvođenje poreskih olakšica, vođenje stambene politike u cilju stimulisanja mladih za život i rad u regionu – subvencionisanje stambenih kredita, podrška za izgradnju pristupačnih stanova…

Ministarka Ana Novaković-Đurović je naglasila da je dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevernog regiona, kao i da je poseban akcenat na segmentu upravljanja otpadom. ,,Predviđeno je da u svakoj opštini postoje deponije i reciklažni centri koji će biti detaljnije uređeni državnim planom o upravljanju otpadom”, kazala je Novaković-Đurović.

Sadašnje katastrofalno stanje popisano je u Nacrtu plana. Naveden je broj nelegalnih i neuređenih deponija po opštinama. Rekorder je Podgorica sa 21 divljom deponijom, prati je Kotor sa 20, Berane 19, Herceg Novi 14, Nikšić 10, Pljevlja 9, Mojkovac i Plav po  8, Cetinje 7, Kolašin i Danilovgrad po 6, Andrijevica i Rožaje po 5, Bar i Tivat po 4, centri turizma Budva 3, a Žabljak 2, Bijelo Polje, Gusinje, Plužine, Petnjica, Šavnik i Ulcinj po jednu.

Pored smeća, u Planu je skenirana i trenutna urbanistička propast. Navodi se da je narušeno humano urbano stanovanje, te da je veoma teško naknadno obezbijediti adekvatno uređenje. Ozbiljan problem je prevelika koncentracije objekata u urbanim područjima uz prisutan seizmički rizik. Konstatuje se da se u određenim urbanim zonama ne može obezbijediti adekvatno saobraćajno i komunalno opremanje. Piše i da se u svim naseljima mogu evidentirati objekti koji u arhitektonskom smislu nijesu poštovali lokacijske uslove, morfologiju terena, niti tradicionalne osobenosti. Ističe se i veliki problem bespravne gradnje, posebno u najatraktivnijim područjima. Rješenje je, naravno, u poštovanju zakona i planova, a zaključuje se i da je potrebno detaljno evidentirati bespravne objekte, izvršiti dijagnozu njihove održivosti i legalizaciju u skladu sa zakonskim mogućnostima, prostornim i urbanističkim pravilima.

U ključnoj privrednoj grani – turizmu, predviđen je rast ukupnog smještajnog kapaciteta za oko 30.000 ležaja u 2030. u odnosu na 2019. Za primorski region 7.000 novih ležaja, isključivo u kategorijama 4 i 5 zvjezdica, dok je u nižim kategorijama predviđeno smanjenje kapaciteta. Za središnji region unapređenje učešća hotelskih kapaciteta od 53 osto. Najsnažnija stopa rasta kvalitetnih kapaciteta predviđena je za sjeverni region, prvenstveno u hotelima i planinarskim kampovima, do 2030. predviđen je rast sa 4.353 na 10.000 kreveta.

Predviđen je i razvoj poljoprivrede kroz aktiviranje neiskorišćenog poljoprivrednog zemljišta, kao i povećanje obima poljoprivredne proizvodnje. Cilj je smanjenje uvozne zavisnosti, naročito u sektorima proivodnje voća, povrća, mlijeka i mesa. Planira se i unapređenje organske proizvodnje, pružanje usluga direktno na farmi, povezivanje sa prerađivačima i turizmom… Istaknuta je i potreba unapređenja sveukupnih uslova života na selu kako bi se zaustavio trend depopulizacije –  dobra putna infrastruktura, škole, ambulante i drugi sadržaji.

Što se tiče putne infrastrukture, ona bi do 2040. trebalo da bude ne dobra, nego odlična. ,,Predviđeno je da se rade dva glavna auto-puta. To su jadransko-jonski i saobraćajnica koja povezuje Bar sa Boljarima, kasnije sa Beogradom i Budimpeštom i ovaj koji ide sa zapada na istok. Ruta koja će ići iz BiH ka Albaniji će se odvajati u dva pravca, jedan će ići ka granici sa Srbijom, drugi će nastaviti preko Bara i Ulcinja ka Albaniji. Dio auto-puta Bar – Boljare će se preklapati sa dijelom jadranko-jonske ceste”, kazao je na prezentaciji plana premijer Dritan Abazović.

Planom se predviđa izgradnja punog profila auto-puta Bar – Boljare, iako je studijom izvodljivosti ostala mogućnost da se od Berana prema Srbiji gradi kao polu auto-put ili brza cesta. Konstatuje se i da neće biti moguća izgradnja auto-puta od Podgorice prema Baru kroz teritoriju Nacionalnog parka Skadarsko jezero, zbog čega se predlaže duža i skuplja varijanta koja bi išla mostom preko Rijeke Crnojevića i u potpunosti zaobilazila zaštićena područja.

Za Jadransko-jonski auto-put kroz Crnu Goru Prostornim planom je predviđena trasa Nudo – Grahovo – Čevo – Podgorica, (obilaznica), do granice sa Albanijom. Ovaj auto-put bi se kod Farmaka ukrštao sa auto-putem Bar – Boljare. Odatle bi se auto-putem mogla nastaviti prema Baru, a sjeverno bi se išlo obilaznicom oko Podgorice do Smokovca, odakle bi išao novi krak auto-puta prema Tuzima i Albaniji.

Pored auto-puteva, planom je planirana i gradnja brzih cesta. Brze ceste bi išle oko Budve, Bara i Ulcinja i mostom preko Bojane do Albanije. Za saobraćajne gužve kroz Budvu predviđeno je i rješenje da se od Markovića, na putu Cetinje – Budva, napravi nova saobraćajnica koja bi se spuštala oko Budve i ukrstila na novi bulevar koji se gradi od Jaza ka Tivtu. Vozili bi se i novim brzim cestama od Nikšića prema Sarajevu, od Bijelog Polja do Pljevalja i dalje prema Goraždu, od Berana i Rožaja prema Peći…

U javnosti je najviše odjeka, koji je bio razlog i za podsmjeh, imala informacija o čak sedam aerodroma. Pored neophodne modernizacije dva postojeća Podgorice i Tivta, u planu je proširenje aerodroma u Beranama i Nikšiću, kao i otvaranje manjih aerodroma na Žabljaku, Pljevljima i između Bara i Ulcinja.

Planom se predviđa mogućnost aktiviranja nekadašnjih aerodroma Kapino polje kod Nikšića, ,,Špiro Mugoša” kod Podgorice, Berana, kao i slijetnopoletnih staza koje su nekada bile u funkciji kod Ulcinja i na Žabljaku. Zbog toga se planom zabranjuje gradnja u zonama ovih aerodroma i stvaraju pretpostavke da se planovima nižeg reda planira njihovo proširenje i modernizacija u cilju razvoja sportskog vazduhoplovstva i prijema manjih aviona, kao i mogućnosti baza za protivpožarne avione.

Pored saobraćaja, Abazović je istakao da je najvažniji aspekt energetika. Što se nje tiče, cilj je da Crna Gora do 2030. godine postane energetski nezavisna država. Najavio je dupliranje podvodnog kabla koji ide prema Italiji, kao i izgradnju vjetro i solarnih elektrana širom države. Istakao je da će biti neophodna izgradnja velikih dalekovoda na više lokacija duž cijele Crne Gore. Termoelektrana bi trebalo da bude rekonstruisana i ekološki prihvatljiva, gradile bi se tri elektrane na gas u Baru, Podgorici i Pljevljima, deset velikih solarnih elektrana, kao i četiri nova velika vjetroparka.

Na papiru sve to lijepo piše i izgleda, ali u praksi sam Prostorni plan je trebalo da bude završen još prije tri godine. Nije ni do sada, imamo Nacrt. ,,Vlada je uspjela da dovede dokument do faze nacrta, da ga oblikuje 80 odsto. Vlada je omogućila da Crna Gora do kraja godine dobije prostorni plan do 2040. godine”, rekla je Novaković-Đurović.

Da li će plan nova vladajuća većina biti voljna da usvoji, vidjećemo do kraja godine.

S obzirom na praksu, ona razglednica sa početka teksta mogla bi 2040. da bude znatno drugačija.

Neriješena pitanja

Nacrt Prostornog plana nije riješio pitanje hidroelektrane na Komarnici. ,,Da li Crnoj Gori treba hidroelektrana na Komarnici vjerovatno će ostati pitanje velike debate”, kazao je premijer Abazović.

On je izjavio i da su uvaženi zahtjevi lokalne zajednice i eksperata, zaobiđena je izgradnja mosta preko Veriga, jer bi time vjerovatno bio ugrožen status Kotora. Ipak, u samom planu most kod Veriga je i dalje naveden kao jedna od opcija. Obrađivači plana predlažu da nadležna ministarstva intenziviraju komunikaciju sa UNESCO-m i razmotre dodatnu pripremu procjene uticaja na baštinu koja bi imala rješenja prelaska preko Bokokotorskog zaliva.

I pored više puta ponovljenog obećanja Abazovića da se na Sinjajevini neće graditi vojni poligon, u planu je ostavljena ta opcija.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo