Veliki dio dokaznog materijala  u optužnici koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo sredinom septembra protiv Radoja Zvicera zasniva se  na prepiskama preko Sky ECC kodirane aplikacije koje su dostavljene crnogorskim istražiteljima od strane Europola i zapadnoevropskih sudova putem međunarodne pravne pomoći. SDT je zahvaljujući tim prepiskama i iznesenim detaljima uspio prikupiti znatan broj drugih dokaza koji potvrđuju tačnost prepiski

Optužnica koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo sredinom septembra protiv Radoja Zvicera (koji  slovi za lidera Kavačkog klana, makar na operativnom nivou) i njegovih saradnika u Upravi policije (UP) baca novo svjetlo na razgranate poslove sa drogom i političke kombinatorike osoba koje su predstavljalje jedan od stubova bivšeg režima.

Veliki dio dokaznog materijala se zasniva na prepiskama preko Sky ECC kodirane aplikacije koje su dostavljene crnogorskim istražiteljima od strane Europola i zapadnoevropskih sudova putem međunarodne pravne pomoći. SDT je zahvaljujući tim prepiskama i iznesenim detaljima uspio prikupiti znatan broj drugih dokaza koji potvrđuju tačnost prepiski.

Portal RTCG je juče prenio detalje iz SDT-ove optužnice u kojima se pominje brod Budva, vlasništvo Barske plovidbe, na kome je u luci Hamburg 2. maja 2020. godine zaplijenjeno oko pola tone kokaina. Tada je kod nas objavljeno da je akcija rezultat koordinirane akcije crnogorske policije i partnerskih službi Velike Britanije, Portugala, Španije, Holandije, Njemačke i američke DEA (agencija za borbu protiv narkotika) kojom je presječena ruta krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike ka Evropi. Po optužnici SDT-a, jedina osoba iz naše policije koja je tada komunicirala sa njemačkim istražiteljima i imala detalje akcije, i to pošto je bila završena, je bio Dejan Knežević, tada rukovodilac Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je upravljao Zoran Lazović. Sve pojedinosti o akciji, uključujući i broj torbi i mjesta skladištenja droge, su momentalno proslijeđene preko Sky ECC aplikacije Zviceru preko policijskog funkcionera Ljuba Milovića. Takođe, Zvicer je preko Milovića kasnije inicirao i stavljanje jedne osobe pod mjere nadzora od strane Kneževićevog sektora, što je odmah učinjeno. Interesantno je da je, nakon zaplijene kokaina na brodu i hapšenja jednog člana crnogorske posade, Budva isplovila za Lagos (Nigerija) nakon samo dva dana iako su hamburške vlasti, prema zakonima, imale pravo ne samo zadržati brod do okončanja istrage, nego ga i zaplijeniti. Direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković je tada u izjavi za RSE izjavio da „nije bilo kašnjenja u isplovljavanju, niti dodatnih troškova, uprkos ovome što se desilo, kao ni finansijske štete po kompaniju“. Prema Monitorovim neformalnim saznanjima iz zapadnih diplomatskih krugova, odmah nakon pada droge pokrenuta je sva crnogorska DPS zvanična i nezvanična diplomatija prema srodnim proruskim njemačkim političarima kako bi stvar što prije utihnula. Njemačka štampa je minimalno ili nimalo izvijestila o tom slučaju. Tadašnji premijer i bivši šef crnogorske UDBE Duško Marković je dan nakon pada droge rekao za TV Nova M da „tim brodom nikada nije upravljala crnogorska kompanija već ga je odmah dala u zakup“ – što je formalno bilo tačno ali i indikativno jer se u takvim poslovima jako pazi na formalnosti. Budva je isporučena Barskoj plovidbi u oktobru 2014. i odmah je iznajmljena turskoj kompaniji Sea Pioneer iz Londona, kako je objavljeno na internet stranici Barske plovidbe. Interesantno je da je iste te godine osnovana je i firma Sea Pioneer Montenegro sa sjedištem u Herceg Novom. Tadašnji generalni sekretar građanskog pokreta CIVIS i raniji i kasniji policijski funkcioner Zoran Miljanić je javno pozvao Markovića da odgovori jasno ko stoji i ko su nalagodavci ovog posla. U suprotnom će „smatrati da se radi o državnom poslu, sličnom švercu cigareta kao što je bilo devedesetih godina“. Marković se nakon toga više nije oglašavao. Za sada nema naznaka da se SDT usudio ići iznad operativnog nivoa (Zvicer – Milović – Knežević) kada je u pitanju brod Budva. Na internet stranici Vlade Knežević se i dalje vodi kao pomoćnik direktora UP i v.d. načelnik Sektora za borbu protiv kriminala iako je u pritvoru od kraja marta ove godine.

Dnevni list DAN je u nedjelju otkrio do sada nepoznate detalje iste optužnice SDT-a nakon niza ljetnih objava Sky prepiski u CG štampi sa glavnim junakom u liku agenta tajne službe Petra Lazovića, sin Zorana, čovjeka od povjerenja vrha prošlog režima. Naime, u prepiskama od 7. decembra 2020. između Milovića i Zvicera se komentariše snimak razgovora koji je Milović obavio sa Dejanom Kneževićem i poslao ga Zviceru. Knežević, koji će za 3 mjeseca (u martu 2021.) postati načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala odlukom direktora policije Zorana Brđanina, objašnjava Miloviću da mu je jedan političar najavio da će „ukoliko Milovan bude postavljen na neku funkciju, odmah glasati protiv Vlade i da će je oboriti“. Iako nije navedeno prezime, po izvještaju DAN-a, pretpostavlja se da je riječ o tadašnjem načelniku Centra bezbjednosti Podgorica Milovanu Pavićeviću koji će početkom aprila iduće godine biti smijenjen od strane Brđanina. Pavićević će optužiti Brđanina da je „pod pritiskom sa ko zna kojih adresa“, te da on „narušava profesionalne standarde i procedure rukovođenja i komandovanja“ policijom zbog njegove smjene.

Milović u razgovoru u decembru 2020. naglašava da se Vesku (Veselinu Veljoviću, tadašnjem direktoru UP) „moš vjerovat nešto“ a „ovome (Milovanu) ništa“, i da ga je dotični političar ubjeđivao da „Milovan ne može niđe doć“ jer bi „pala Vlada“. Ime političara se ne pominje ali je interesantno da je kasnije uhapšen DF-ov glavni za Budvu (ovog puta ne brod već opštinu) Milo Božović, nekadašnji poslanik u Skupštini CG i član Odbora za bezbjednost kao član istog policijsko – kavačkog klana.

Sam Pavićević ima zabilježenu javnu prepisku sa predsjednikom skupštinskog Odbora za bezbjednost i liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem koji ga je maja prošle godine javno prozvao da je odgovoran za ukidanje dozvole za ulazak u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Pavićević je to oštro demantirao rekavši da uopšte nije imao nadležnost za tako nešto i da mu se crta meta takvim tvrdnjama. Milan Knežević je tada rekao da je Pavićević bio udarna pesnica Veljovića i Duška Markovića, da je bio pod zaštitom Katnića od krivičnog gonjenja, kao i da je tražio da ima direktni video prijenos hapšenja i maltretiranja njegove majke kada im je porodična kuća u Zeti demolirana.

Pavićević je inače bio jedan od najboljih studenata Policijske akademije u Beogradu, izuzetno srdačan prema kolegama kako ga neki pamte iz tog vremena. Kasnije, kroz posao ili još tokom školovanja, navodno će se zbližiti i postati kum  Veselina Veska Milića sadašnjeg i ranijeg šefa Policijske uprave Beograda i savjetnika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za borbu protiv korupcije i kriminala. Opoziciona štampa u Srbiji nema ni malo hvale za navodnu Milićevu borbu protiv korupcije i kriminala i optužuje ga za umiješanost u razne kriminalne poduhvate i višemilionsko bogatstvo koje nije mogao steći od policijske plate.

Pavićevića je ranije, aprila 2016. godine, prijavila porodica Nemanje Bečanovića da zajedno sa još jednim kumom – načelnikom CB Nikšić Miloradom Žižićem štiti inspektore koji rade sa drogom i koji su navodno odgovorni za smrt njihovog sina. Nemanja Bečanović je ranije toga mjeseca nađen mrtav u podrumu porodične kuće sa prostrijelnom ranom iz pištolja u predjelu glave. Zvanično policija je rekla da se radi o samoubistvu dok porodica tvrdi da se radi o ubistvu jer je Nemanja bio pritiskan od strane policijskih inspektora da radi za njih prljave poslove sa drogom i da ubije kontroverznog nikšičkog biznismena Ranka Radulovića, što je Bečanović odbijao. Nakon što je porodica posjetila tadašnjeg ministra pravde i ranijeg DPS-ovskog šefa podgoričkog suda Zorana Pažina on ih je uputio na glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je „bio zauzet“ ali su razgovarali sa njegovom zamjenicom Lidijom Vukčević koja je obećala da će „sve ispitati“. Od tada nije bilo informacija o ovom slučaju ali se 2018. SDT glasnuo da je ispitao navode iz 2016. tadašnjeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Vladana Delića da Pavićević i Žižić  usko sarađuju sa nikšićkim kriminalcima i omogućavaju šverc raznih roba preko graničnog prijelaza sa Bosnom i Hercegovinom. Tada je Katnićev SDT, očekivano, saopštio da „nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv M.P. i bilo kog drugog službenika policije zbog bilo kojeg krivičnog djela“. Iste godine su Vijesti objavile, na osnovu više nezvaničnih tužilačkih izvora, da je Pavićević došao početkom 2016. godine u SDT i optužio njihovu novinarku Oliveru Lakić da „djeluje protiv interesa države” – uobičajena tvrdnja osoba iz Đukanovićevog režima kada su u pitanju sumnje u korupciju i nekompetentnost. Lakićka je tada pisala seriju tekstova o nestanku dokaza iz Sektora kriminalističke policije, kojim je tada rukovodio Pavićević, izuzetih nakon hapšenja Veselina Mujovića i nalaza dokumenata i pisama, navodno i onih poslatih Milu Đukanoviću.

Kad je u pitanju borba „protiv interesa države“ prije tri dana se glasnuo i advokat Petra Lazovića Nikola Martinović – vatreni pobornik politike bivšeg predsjednika i borac protiv korištenja Sky ECC aplikacije kao dokaza na sudu. Martinović se na konferenciji za štampu požalio da sudstvo izgleda nije više sjajno kao u doba DPS-a, i da se „sud po prvi put, u slučaju Petra Lazovića, ne bavi argumentacijom, koja je provjerljiva, ne govori se o činjenicama, nego o utiscima, o utiscima da je nešto malo, da je nešto veliko…“.

Da su Katnić i njegov šef Đukanović ostali na vlasti, zna se kako bi se završio slučaj Lazovića i svih drugih.

Jovo MARTINOVIĆ