Povežite se sa nama

Izdvojeno

NADA MATOVIĆ, PJESNIKINJA: Svjetlost nastaje tek kada prezremo mrak

Objavljeno prije

na

Nada Matović je rođena 1996. godine u Beranama. Godinama se bori sa cerebralnom paralizom. Dar za pisanje pronašla je u procesu prihvatanja sebe. Kako kaže, nikada nije lako imati bilo koju vrstu nedostatka, ali ljudi, tokom svih godina dok stvara, grade o njoj mnogo drugačiju sliku

 

„Poezija je ljubav. Ona treba da bude spona koja povezuje ljude, nevidljiva isprekidana žica. Bilo bi lijepo kada bi se važnim datumima, poput nedavno minulog Svjetskog dana poezije, davalo više pažnje, a umjetnicima sloboda da se prikažu u javnosti, kako njihovi radovi ne bi čamili u fiokama. U društvu bez umjetnosti život je čudan i prazan”, kaže za Monitor pjesnikinja Nada Matović.

Rođena je 1996. godine u Beranama. Godinama se bori sa cerebralnom paralizom. Dar za pisanje pronašla je, kaže, u procesu prihvatanja sebe. „Nikada nije lako imati bilo koju vrstu nedostatka, naročito onda kada se trudimo da budemo korisni članovi zajednice, ravnopravni u svemu sa drugima. Mislim da ja to jesam, bez obzira na problem koje mi invaliditet nameće, kako u obrazovanju, tako i u društvu. Nijesam imala mnogo prijatelja ni u osnovnoj, ni u srednjoj školi, jer su me svi gledali sa nekom dozom straha. To me je podstaklo na pisanje i stvaranje”, priča Nada.

Studentkinja je Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Bijelom Polju. Pravo voli, ali žali zbog toga što nije imala mogućnost da upiše Fakultet za jezik i književnost, koji je bio njena prvobitna želja. Maštala je da postane profesorica književnosti. „Pribjegla sam tome da studiram u gradu koji je bliži mom rodnom mjestu. Nažalost, fakultet u Bijelom Polju nije uslovan za osobe sa invaliditetom. Ispite polažem na prizemlju i nemam mogućnost interakcije sa kolegama. Međutim, ne gledam sebe kroz različitost, ni u životu, ni u pjesništvu. Ja sam običan čovjek sa posebnim darom”, ističe pjesnikinja.

Poeziju piše od drugog razreda srednje škole. Presudan trenutak bio je kada je od profesorice dobila savjet da pročita Blago cara Radovana Jovana Dučića. Tada je shvatila da želi da postane spisateljica. Motiva je bilo više. Tragala je za razumijevanjem problematike ljubavi i mladih, a inspirisali su je svakodnevica i okolnosti koje nameće.

Nedavno je objavljena njena četvrta zbirka pjesama – Na krilima poezije. „U njoj obrađujem mnoštvo tema, od slobodnog stiha, ljubavi koja treba da bude naš lajt motiv. Trudim se da zbirka bude što inovativnija, s elementima savremenog izraza”, kaže ona.

U prvoj zbirci pjesama, pod nazivom Oda mojoj radosti, napravila je prvi iskorak ka svijetu imaginacije, koji joj je donio nešto magično. Na drugoj – Sunčani život radila je oko dvije godine. Pjesme u njoj govore o ljubavi, položaju žene u društvu, prihvatanju života, svakog kao jednakog. „Potrebno je mnogo rada prilikom pisanja. Objavljivanje zbirke košta, a teško je naći nekog ko prepoznaje talenat, cijeni trud i ima želju da to finansijski potpomogne”. Sada, priprema novu koja će se zvati Kofer izgubljenih riječi.

Nada Matović je dobitnica mnogih književnih nagrada i učesnica više književnih olimpijada. Jedan od radova joj je uvršten u Zbornik čuvara prirode. Nositeljka je i priznanja Pjesnik – Svetionik. U februaru ove godine nagradio ju je Klub umjetničkih duša Mrkonjić grad, na 21. javnom konkursu ljubavne poezije Pjesme nad pjesmama povodom Dana zaljubljenih, u kategoriji Mlade nade ljubavnog pjesništva. Napisala je pjesmu na temu Hoćemo li na put ljubavi? „Priznanja mi potvrđuju da se poezija ipak cijeni i motivišu me da nastavim da radim. No, bilo bi dobro da država pokaže više interesovanja za kulturu i pružanje podrške pjesnicima. Pojedine nevladine organizacije se trude da nam pomognu koliko mogu. Uslovi u kojima trenutno stvaramo su neuporedivi sa onim u državama regiona. U Srbiji, na primjer, ima mnogo književnih klubova. U Crnoj Gori tako nešto gotovo da ne postoji, što je poražavajuće”, ističe Nada.

Očekivala je da će obrazovne ustanove koje rade sa djecom i mladima pronaći način da upriliče Svjetski dan poezije, koji se obilježava 21. marta a koji je UNESCO ustanovio još 1999. godine. „Mislim da bi talentovanoj djeci bilo lakše da se odluče da pišu ako imaju priliku da komuniciraju sa pjesnicima. Nadala sam se da će barem neke škole odgovoriti na moje molbe da upriliče simboličan događaj u ime Dana poezije. Niko mi nije odgovorio. Imajući u vidu da u pojedinim školama nema ni literarnih sekcija, to i ne iznenađuje”.

Trudi se da svoj rad na što više načina učini dostupnim javnosti, kako putem društvenih mreža, tako i kroz donacije ustanovama kulture i đačkim domovima. „Osjećaj je neopisiv kada znate da možete doprinijeti obrazovanju i razvijanju ljubavi prema pisanoj riječi kod djece i mladih. Baviti se bilo kojom vrstom umjetnosti je dragocjeno. Imam potrebu da uradim nešto dobro za društvo, i da ga mijenjam. Nada uvijek postoji da će kultura u Crnoj Gori biti na nivou na kom zaslužuje”.

Najviše joj se dopada savremena poezija. „Na mene je poseban utisak ostavila pjesma Rekvijem, uvažene profesorice i mlade pjesnikinje Dijane Tiganj jer u sebi sadrži ljubav i sve ono sve što čini životnu svakodnevicu jedne žene. Ona je u ovoj pjesmi dokazala koliko je bitna savremenost u poeziji, te da umjetnik, i pored brojnih prepreka sa kojim se suočava, uvijek može svoj rad da učini drugačijim od drugih”.

Od pisanja i poezije se, ističe Nada Matović, ne može živjeti i zarađivati. No, ona joj je uljepšala život. „Bez nje je on prazan. Najsnažniju podršku dobijam od porodice, prijatelja, pa i profesora, a za sve ove godine dok stvaram, ljudi grade mnogo drugačiju sliku o meni”.

Drugima poručuje da nikada ne odustaju od sebe, ma koliko bilo teško postati vidljiv u nimalo svijetlim uslovima. „Svjetlost će jednog dana doći, ona nastaje tek onda kada prezremo mrak”.

                                                                                                                                  Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo