Povežite se sa nama

Izdvojeno

TRŽIŠTE RADA NA SJEVERU: U strategijama obećanja, u stvarnosti bijeda

Objavljeno prije

na

Većina lokalnih uprava ne sjeveru je usvojila nove četvorogodišnje strategije zapošljavanja, ali je vrlo vjerovatno da će i ti planovi ostati samo spisak lijepih želja.  S druge strane, uočljiv je veliki broj deficitarnih zanimanja

 

Sjeverne opštine, računajući i Nikšić, početak ove godine dočekale su sa više od 30.000 nezaposlenih. Ukupan broj prijavljenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) u našoj zemlji, u istom periodu bio je oko 57.000. To su podaci iz informacije ZZZ, koja se nedavno našla pred odbornicima pojedinih opština. Za samo godinu, broj onih koji traže posao na sjeveru povećao se za više od 7.000, a na nivou cijele države za oko 10.000. Više od 20, odnosno, 15 posto.

Područna jedinica ZZZ Bijelo Polje, koja obuhvata i opštine Mojkovac i Kolašin, na evidenciji ima 7.232 osobe. Berane i Andrijevica broje 6.253 zvanično nezaposlenih, Plav i Gusinje 2.916, a Pljevlja i Žabljak 3.209. Sjeverne opštine prednjače i kad je riječ o broju osoba sa invalitidetom (OSI), koje treže posao. Najviše lica sa invaliditetom je registrovano u Birou rada Berane 2.559, u Rožajama 2.167, u Bijelom Polju 1.003.

Večina lokalnih uprava ne sjeveru je prije nekoliko mjeseci usvojila nove četvorogodišnje strategije zapošljavanja. Ambicije su ponovo goleme, ali je vrlo vjerovatno da će i ti planovi ostati samo spisak lijepih želja. Međutim, iz strategija, odnosno iz statistike koja se odnosi na tržište rada, očigledno je da značajno smanjenje stope nezaposlenosti nije realano očekivati u dogledno vrijeme.  S druge strane, uočljiv je veliki broj deficitarnih zanimanja, ali se ti obrazovni profili ne nude u srednjim školama na sjeveru.

Prema podacima s početka godine, nezaposlenih u Pljevljima je 3.030, što je za 400 više nego na početku prošle godine. Kako kažu u toj lokalnoj upravi, već u prvoj polovini 2020. godine primijećen je rast broja nezaposlenih za 17,8 odsto. To je, ocjenjuju, između ostalog, posljedica uticaja pandemije uzrokovane virusom korone. U strukturi nezaposlenih preovlađuju oni sa IV stepenom obrazovanja i dugoročno nezaposleni.

„Na osnovu analize podataka iz sekundarnih izvora, informacija i poznavanja situacije na lokalnom tržištu rada, članovi lokalnog partnerstva za zapošljavanje odredili su grupe koje su u najnepovoljnijem položaju na lokalnom tržištu rada. To su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dugoročno nezapošljene žene starosti preko 50 godina sa manje obrazovanja, osobe sa invaliditetom…”, navode u pljevaljskoj lokalnoj upravi. I napominju: „Među te ranjive grupe sapadaju i mladi do 30 godina, bez visokog obrazovanja i nezapošljeno ruralno stanovništvo”.

Opština je, kažu, u dosadašnjem periodu unaprijedila usluge „u pogledu podrške preduzetništvu i smanjenju određenih biznis barijera”. Međutim, konstatuju i da je potrebno raditi „na povećanju svijesti o prednostima udruživanja kroz zadruge, klastere i socijalna preduzeća”, kako bi se bolje iskoristili potencijali za razvoj preduzetništva.

Naši sagovornici objašnjavaju da „kretanje nezaposlenosti, novoprijavljenih na evidenciju ZZZ i oglašavanja slobodnih radnih mjesta ukazuju na deficitarna zanimanja na lokalnom tržištu rada”. Među njima su obrađivači metala, bravari, zanimanja iz sektora PTT saobraćaja i medicinski tehničari. „Među deficitarnim zanimanjima su i zanimanja iz oblasti ekonomije, odnosno ekonomski tehničar i bachelor ekonomije, ali i zanimanja iz oblasti elektrotehnike i računara”, kažu u Pljevljima.

Prema posljednjim podacima, u Plavu je oko 2.150 nezaposlenih. Čak i prije pandemije posao je tražila petina stanovnika te opštine. Nezposlenost je, ipak, rasla naročito tokom 2020. godine. Broj žena bez posla, takođe.

„Zabrinjava veliki broj nekvalifikovanih lica, tačnije onih sa I i II stepenom obrazovanja.  Iz godine u godinu njihov broj se povećava i oni čine oko 52 odsto nazaposlenih. Među nezaposlenim ženama prijavljenim na evidenciji biroa, udio nekvalifikovanih čak je veći od prosjeka i iznosi između 60 i 62 odsto”, piše u Strategiji zapošljavanja te opštine.

U Plavu su deficitarna zanimanja sa visokom stručnom spremom, među kojima su pravnici i učitelji. Fale i farmaceutski i elektroenergetski tehničari, ali i nastavnici geografije, hemije, muzičkog i matematike.

U Andrijevici je trenutno blizu 1.000 nezaposlenih, a među njima preovladavaju oni sa IV stepenom stručne spreme. Čak 43 odsto nezaposlenih žena su bez kvalifikacije. Lokalnu upravu zabrinjava udio dugoročno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti. U prvoj polovini 2020. godine ta grupa nezaposlenih je činila oko tri četvrtine. Procenat dugoročno nezaposlenih žena je blizu 78 odsto, piše u andrijevačkim dokumentima o tržištu rada.

I u Kolašinu među nezaposlenima (njih je prema evidenciji ZZZ 1.019) dominiraju žene i to one bez kvalifikacija. I u toj opštini je prethodnih 12 mjeseci značajno povećan broj onih koji traže posao. Podrška razvoju preduzetništva, bolja usklađenostiponude i tražnje na lokalnom tržištu rada i povećanje aktivacije socijalno ugroženih grupa, osnovni su zadaci iz Strategija zapošljavanja te opštine do 2025. godine. „Ukoliko se dostignu ti ciljevi, za četiri godine trebalo bi da broj zaposlenih Kolašinca bude za 35 odsto viši. Pokazatelj uspjeha bio bi i najmanje 260 uključenih u programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih, kao i najmanje 20 planova za počinjanje biznisa godišnje”, planiraju u lokalnoj upravi.

Svjesni su, objašnjavaju, paradoksa „da je Kolašin najveće gradilište u državi, a stopa nezaposlenosti je među najvišim”. Deficitarna zanimanja su kuvari, konobari i zanatlije. Obrada drveta, sa većim stepenom finalizacije proizvoda, turizam i poljoprivreda neki su od sektora u kojima postoji mogućnost za otvaranja novih radnih mjesta. Naravno, ukoliko se obistine planovi lokalnih vlasti. Problem te opštine je i nedefinsiana Biznis zona, pa je finalizacija administrativnih poslova vezanih za taj prostor najavljena za ovu godinu.

I u Bijelom Polju se broj nezaposlenih tokom munule godine povećao za skoro 900, pa ih je sada preko 5.000. „Potrebno je povećati ulaganja u znanja, vještine i kompetencije radne snage. Bijelo Polje treba da stremi ka vrhunskim tehnološkim znanjima i ICT vještinama da bi se strateški ciljevi opštine ostvarili, naročito kada je u pitanju dalji razvoj prioritetnih djelatnosti privređivanja”, piše u aktuelnoj četvorogodišnjoj Strategiji zapošljavanja u toj opštini. „Takođe, veću pažnju potrebno je posvetiti aktivaciji dugoročno nezaposlenih lica,  žena, nekvalifikovanih i drugih grupa koje su u najnepovoljnijoj situaciji na lokalnom tržištu rada”.

Bjelopljska, kao i strategije zapošljavanja u drugim opštinama na sjeveru, uglavnom nijesu donijele nove ideje, zahvaljujući kojim bi se popravila porazna statistika o broju onih koji (ne)rade. Kao i ranije u sličnim dokumentima, pominje se otvaranje novih pogona, valorizacija turističkih potencijala, pomoć poljoprivredi i preduzetnicima, podrška ranjivim grupama da započnu svoje biznise. Do sada, slična obećanja rijetko su realizovali lokalne, ali i državna vlast.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo