Povežite se sa nama

Izdvojeno

TRŽIŠTE RADA NA SJEVERU: U strategijama obećanja, u stvarnosti bijeda

Objavljeno prije

na

Većina lokalnih uprava ne sjeveru je usvojila nove četvorogodišnje strategije zapošljavanja, ali je vrlo vjerovatno da će i ti planovi ostati samo spisak lijepih želja.  S druge strane, uočljiv je veliki broj deficitarnih zanimanja

 

Sjeverne opštine, računajući i Nikšić, početak ove godine dočekale su sa više od 30.000 nezaposlenih. Ukupan broj prijavljenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) u našoj zemlji, u istom periodu bio je oko 57.000. To su podaci iz informacije ZZZ, koja se nedavno našla pred odbornicima pojedinih opština. Za samo godinu, broj onih koji traže posao na sjeveru povećao se za više od 7.000, a na nivou cijele države za oko 10.000. Više od 20, odnosno, 15 posto.

Područna jedinica ZZZ Bijelo Polje, koja obuhvata i opštine Mojkovac i Kolašin, na evidenciji ima 7.232 osobe. Berane i Andrijevica broje 6.253 zvanično nezaposlenih, Plav i Gusinje 2.916, a Pljevlja i Žabljak 3.209. Sjeverne opštine prednjače i kad je riječ o broju osoba sa invalitidetom (OSI), koje treže posao. Najviše lica sa invaliditetom je registrovano u Birou rada Berane 2.559, u Rožajama 2.167, u Bijelom Polju 1.003.

Večina lokalnih uprava ne sjeveru je prije nekoliko mjeseci usvojila nove četvorogodišnje strategije zapošljavanja. Ambicije su ponovo goleme, ali je vrlo vjerovatno da će i ti planovi ostati samo spisak lijepih želja. Međutim, iz strategija, odnosno iz statistike koja se odnosi na tržište rada, očigledno je da značajno smanjenje stope nezaposlenosti nije realano očekivati u dogledno vrijeme.  S druge strane, uočljiv je veliki broj deficitarnih zanimanja, ali se ti obrazovni profili ne nude u srednjim školama na sjeveru.

Prema podacima s početka godine, nezaposlenih u Pljevljima je 3.030, što je za 400 više nego na početku prošle godine. Kako kažu u toj lokalnoj upravi, već u prvoj polovini 2020. godine primijećen je rast broja nezaposlenih za 17,8 odsto. To je, ocjenjuju, između ostalog, posljedica uticaja pandemije uzrokovane virusom korone. U strukturi nezaposlenih preovlađuju oni sa IV stepenom obrazovanja i dugoročno nezaposleni.

„Na osnovu analize podataka iz sekundarnih izvora, informacija i poznavanja situacije na lokalnom tržištu rada, članovi lokalnog partnerstva za zapošljavanje odredili su grupe koje su u najnepovoljnijem položaju na lokalnom tržištu rada. To su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dugoročno nezapošljene žene starosti preko 50 godina sa manje obrazovanja, osobe sa invaliditetom…”, navode u pljevaljskoj lokalnoj upravi. I napominju: „Među te ranjive grupe sapadaju i mladi do 30 godina, bez visokog obrazovanja i nezapošljeno ruralno stanovništvo”.

Opština je, kažu, u dosadašnjem periodu unaprijedila usluge „u pogledu podrške preduzetništvu i smanjenju određenih biznis barijera”. Međutim, konstatuju i da je potrebno raditi „na povećanju svijesti o prednostima udruživanja kroz zadruge, klastere i socijalna preduzeća”, kako bi se bolje iskoristili potencijali za razvoj preduzetništva.

Naši sagovornici objašnjavaju da „kretanje nezaposlenosti, novoprijavljenih na evidenciju ZZZ i oglašavanja slobodnih radnih mjesta ukazuju na deficitarna zanimanja na lokalnom tržištu rada”. Među njima su obrađivači metala, bravari, zanimanja iz sektora PTT saobraćaja i medicinski tehničari. „Među deficitarnim zanimanjima su i zanimanja iz oblasti ekonomije, odnosno ekonomski tehničar i bachelor ekonomije, ali i zanimanja iz oblasti elektrotehnike i računara”, kažu u Pljevljima.

Prema posljednjim podacima, u Plavu je oko 2.150 nezaposlenih. Čak i prije pandemije posao je tražila petina stanovnika te opštine. Nezposlenost je, ipak, rasla naročito tokom 2020. godine. Broj žena bez posla, takođe.

„Zabrinjava veliki broj nekvalifikovanih lica, tačnije onih sa I i II stepenom obrazovanja.  Iz godine u godinu njihov broj se povećava i oni čine oko 52 odsto nazaposlenih. Među nezaposlenim ženama prijavljenim na evidenciji biroa, udio nekvalifikovanih čak je veći od prosjeka i iznosi između 60 i 62 odsto”, piše u Strategiji zapošljavanja te opštine.

U Plavu su deficitarna zanimanja sa visokom stručnom spremom, među kojima su pravnici i učitelji. Fale i farmaceutski i elektroenergetski tehničari, ali i nastavnici geografije, hemije, muzičkog i matematike.

U Andrijevici je trenutno blizu 1.000 nezaposlenih, a među njima preovladavaju oni sa IV stepenom stručne spreme. Čak 43 odsto nezaposlenih žena su bez kvalifikacije. Lokalnu upravu zabrinjava udio dugoročno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti. U prvoj polovini 2020. godine ta grupa nezaposlenih je činila oko tri četvrtine. Procenat dugoročno nezaposlenih žena je blizu 78 odsto, piše u andrijevačkim dokumentima o tržištu rada.

I u Kolašinu među nezaposlenima (njih je prema evidenciji ZZZ 1.019) dominiraju žene i to one bez kvalifikacija. I u toj opštini je prethodnih 12 mjeseci značajno povećan broj onih koji traže posao. Podrška razvoju preduzetništva, bolja usklađenostiponude i tražnje na lokalnom tržištu rada i povećanje aktivacije socijalno ugroženih grupa, osnovni su zadaci iz Strategija zapošljavanja te opštine do 2025. godine. „Ukoliko se dostignu ti ciljevi, za četiri godine trebalo bi da broj zaposlenih Kolašinca bude za 35 odsto viši. Pokazatelj uspjeha bio bi i najmanje 260 uključenih u programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih, kao i najmanje 20 planova za počinjanje biznisa godišnje”, planiraju u lokalnoj upravi.

Svjesni su, objašnjavaju, paradoksa „da je Kolašin najveće gradilište u državi, a stopa nezaposlenosti je među najvišim”. Deficitarna zanimanja su kuvari, konobari i zanatlije. Obrada drveta, sa većim stepenom finalizacije proizvoda, turizam i poljoprivreda neki su od sektora u kojima postoji mogućnost za otvaranja novih radnih mjesta. Naravno, ukoliko se obistine planovi lokalnih vlasti. Problem te opštine je i nedefinsiana Biznis zona, pa je finalizacija administrativnih poslova vezanih za taj prostor najavljena za ovu godinu.

I u Bijelom Polju se broj nezaposlenih tokom munule godine povećao za skoro 900, pa ih je sada preko 5.000. „Potrebno je povećati ulaganja u znanja, vještine i kompetencije radne snage. Bijelo Polje treba da stremi ka vrhunskim tehnološkim znanjima i ICT vještinama da bi se strateški ciljevi opštine ostvarili, naročito kada je u pitanju dalji razvoj prioritetnih djelatnosti privređivanja”, piše u aktuelnoj četvorogodišnjoj Strategiji zapošljavanja u toj opštini. „Takođe, veću pažnju potrebno je posvetiti aktivaciji dugoročno nezaposlenih lica,  žena, nekvalifikovanih i drugih grupa koje su u najnepovoljnijoj situaciji na lokalnom tržištu rada”.

Bjelopljska, kao i strategije zapošljavanja u drugim opštinama na sjeveru, uglavnom nijesu donijele nove ideje, zahvaljujući kojim bi se popravila porazna statistika o broju onih koji (ne)rade. Kao i ranije u sličnim dokumentima, pominje se otvaranje novih pogona, valorizacija turističkih potencijala, pomoć poljoprivredi i preduzetnicima, podrška ranjivim grupama da započnu svoje biznise. Do sada, slična obećanja rijetko su realizovali lokalne, ali i državna vlast.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo