Povežite se sa nama

OKO NAS

NAJAVE INVESTICIONOG TALASA U ULCINJU: Samo da je još izaći iz blokade

Objavljeno prije

na

Iako je opštinski budžet već drugi mjesec u blokadi, lokalni čelnici najavljuju bolja vremena i investicije veće od milijardu eura

 

Postalo je pravilo da odmah nakon turističke u Ulcinju kreće građevinska sezona. Građanima opštine koja je poharana lošim privatizacijama, centralizacijom i nesposobnim upravama, preostalo je samo da se pouzdaju u samostalan biznis. A on se svih ovih godina, prije svega, ogledao u izgradnji kuća i apartmana za izdavanje.

No, nakon što je nekoliko opština na Primorju palo u ruke opozicije, državna vlast je počela da sa više sluha osluškuje potrebe Ulcinja, najavljujući valorizaciju njegovih ogromnih potencijala. Razlog tome je i činjenica da je DPS postala vodeća politička snaga u tom gradu, kojoj od maja prošle godine pripada čelno mjesto u lokalnoj upravi.

To se desilo po prvi put od uvođenja višestranačja, a koje je ovdje sada praktično postalo – jednostranačje. Jer, vladajuća koalicija ima podršku čak 30 od ukupno 33 odbornika u Skupštini opštine!? I pored toga, aktuelna većina, koju uz DPS čine albanske nacionalne partije, SD i Bošnjačka stranka, veoma teško donosi odluke. Opstrukcije su postale opšteprihvaćen model djelovanja.

Čitavu situaciju posebno otežava činjenica što se od sredine jula budžet Opštine nalazi u blokadi na sumu od šest miliona eura, zbog jednog sudskog spora iz osamdesetih godina prošlog vijeka. Kako se izlaz iz toga još ne nazire, jesen će svakako donijeti nove nesuglasice među koalicionim partnerima, naročito ako se zna da se ulazi u izbornu godinu na državnom nivou.

Predsjednik Opštine Ljoro Nrekić kaže da se uz podršku Vlade Crne Gore traga za rješenjima. “Najbolje bi možda bilo da prodamo dio zemljišta na brdu Mavrijan, iznad uvale Valdanos, koji pripada Opštini. Na taj način mogli bi inkasirati oko 20 miliona eura, što bi bilo dovoljno ne samo za izlazak iz blokade, već i za niz investicija u komunalnu infrastrukturu”, smatra gradonačelnik Ulcinja.

On je, inače, prošlog mjeseca predstavio idejno rješenje za izgradnju turističkog kompleksa na Mavrijanu. Na površini od oko 63 hektara, planirana je gradnja tri luksuzna hotela i 105 vila, koji bi ukupno imali oko pet hiljada kreveta, te marinu.

“Ukupna vrijednost projekta kreće se od 600 miliona pa sve do jedne milijarde eura, o čemu će Opština razgovarati sa potencijalnim investitorima”, rekao je Nrekić.

Ono što je gotovo izvjesno jeste da će u septembru početi komercijalna proizvodnja struje u vjetroelektrani na Možuri. Ovaj objekat sa 23 vjetrogeneratora, u vlasništvu kompanije Enemalta plc sa Malte, sada se nalazi u probnom radu. Kako je vrijednost ove investicije 89 miliona eura, Opština Ulcinj bi trebalo, po osnovu poreza na nepokretnosti za izgrađeni vjetropark, da godišnje inkasira oko pola miliona eura.

Ohrabreni veoma dobrim rezultatima turističke sezone, iz hotelske kompanije Karisma saopštili su da će nastaviti ulaganja u nove objekte, sa ciljem poboljšanja ponude i stvaranje uslova za cjelogodišnji boravak gostiju.

„Ubrzo krećemo u izgradnju kongresne sale sa 800 mjesta i fudbalskog stadiona. Uvjeren sam da će dobijanjem tih modernih objekata u kompleksu Holliday Village Montenegro Ulcinj postati poželjna destinacija kongresnog turizma, dok će novi sportski sadržaji privući mnogo više sportskih ekipa na ulcinjsku rivijeru “, kazao je vlasnik kompanije Ljubo Krstajić.

Istovremeno je Vlada Crne Gore usvojila Listu prioritetnih kapitalnih projekata koji će se finansirati iz Kapitalnog budžeta države u 2020. godini. Planira se da se u realizaciju tri projekta u opštini Ulcinj uloži oko sedam miliona eura. Najviše novca, pet miliona eura, odnosi se na nastavak izgradnje bulevara od Kružnog toka kod Opštine do bulevara Teuta. Za sanacione radove na Solani predviđeno je milion eura, a 80.000 manje za rekonstrukciju lokalne saobraćajnice Štoj-Ćurke-Zoganje, čime će biti znatno rasterećen saobraćaj tokom sezone od Ade i Velike plaže prema gradu, te obratno.

A ove sedmice je konačno objavljen tender za izvođenje radova na unaprijeđenju vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u opštini Ulcinj u vrijednosti od 18 miliona eura. Sredstva za ovaj projekat obezbijeđena su iz kredita Njemačke razvojne banke (KFW) i već pune četiri godine čekaju na realizaciju kako bi se napokon riješili problemi koji decenijama onemogućavaju nove investicije u hotelsku industriju. Jer, ovaj projekat obuhvata rehabilitaciju i izgradnju oko 65 km vodovodne mreže, te rekonstrukciju kanalizacione mreže u užem gradskom jezgru.

Time će se značajno poboljšati stanje u kanalu Port Mileni, koji je već 30 godina prava ekološka bomba. Nrekić je saopštio da će upravo u toj laguni do kraja godine početi realizacija jednog projekta u vrijednosti od 130 miliona eura. “Radi se o fabrici za uzgoj lososa na Port Mileni i ujedno gradnji aerodroma u Ulcinju koji će biti sportski, pa onda za kargo avione da bi se taj losos dopremao do Rima, a onda se distribuirao širom Evrope. Tu bi trebali zaposliti oko 500 ljudi”, kazao je ulcinjski gradonačelnik.

No, ova najava je naišla na čuđenje, pa i podsmijeh stručnjaka i opozicije. „Port Milena je laguna koja ljeti proključa i ne mogu da smislim nijedan dobar način kako bi losos mogao da živi u njenoj toploj, zagađenoj vodi”, rekao je profesor na na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, ihtiolog Danilo Mrdak.

On je javno upitao: ko je spreman da jede ribu koja je uzgajana u zagađenoj laguni?

Prema riječima direktora Instituta za biologiju mora iz Kotora Mirka Đurovića, losos nije jadranska vrsta ribe i zakonom je zabranjen njen uzgoj u prirodnom okruženju. On je dodao da tu instituciju niko nije kontaktirao povodom moguće izgradnje fabrike za uzgoj lososa na Port Mileni.

U URI, najvećoj opozicionoj partiji u Ulcinju, kazali su da je lansiranjem ideje o proizvodnji lososa velika koalicija na vlasti prevazišla samu sebe. “Umjesto da objasni kako ćemo platiti šest miliona eura i spasiti od bankrota gradski fudbalski klub Otrant Olimpik, gradonačelnik nam servira nekakve bajke o megalomanskim projektima. Saznali smo da taman dok budemo izlazili iz blokade, bićemo bogatiji za rizort od ni manje ni više nego milijardu eura, sportski aerodrom i fabriku lososa”, rekao je funkcioner ove političke grupacije Baro Vuković i zaključio: “URA se raduje svakoj investiciji, ali, opštinski čelnici, usporite malo da nam ne pozli na ovoj vrućini!“

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POŽARI I MI: Kad institucije gledaju u nebo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prije tri godine požar u NP Lovćen ugasila je kiša. Nedavni požar u NP Skadarsko jezero, čije posljedice su vidne i na satelitskim snimcima,  harao je danima, uz staro opravdanje o nepristupačnosti terena. Institucije svake godine dočekuju sezonu požara nespremne, jedva čekajući kiše

 

U Crnoj Gori je za vikend bilo aktivno 56 požara. Najteže je od vatrene stihije stradao Nacionalni park Skadarsko jezero. Požar je trajao danima, a satelitski snimci pokazuju da su izgorela velika močvarna područja kod Virpazara, između Vranjine i Andrijske gore, Andrijske gore i Dodoša, Bakine tigle, Mataguški lug i lijeva i desna obala Plavnice. Sve je srećom prošlo bez ljudskih žrtava. Vječno opravdanje o nepristupačnosti terena, opet je rezultiralo time da je  prepušteno vatri da danima guta floru i faunu nacionalnog parka.

Situacija na Skadarskom jezeru je bila dramatična pa su iz građanskog pokreta URA apelovali na Direktorat za vanredne situacije da hitno pozove u pomoć NATO.

Iz ove stranke su kazali da su zatečeni nereagovanjem nadležnih i prepuštanju NP Skadarsko jezero vatrenoj stihiji koja danima guta sve pred sobom: ,,Ako mi nemamo opremu za gašenje požara na takvim terenima, imaju je oni čija smo punopravna članica – NATO. Podsjećamo i da su partneri iz NATO-a i 2017. priskočili u pomoć Crnoj Gori kada je bilo aktivno mnoštvo požara na teritorijama za koje kao država i sistem nemamo opremu za stavljanje pod kontrolu i reagovanje”, navode iz Građanskog pokreta URA.

Iz MUP-a su odgovorili da imaju dovoljne kapacitete da stave pod kontrolu i ugase požar. Svako ko obiđe područje jezera može se uvjeriti o koliko efikasnim kapacitetima se radi. IZ MUP-a su istakli i da se međunarodna pomoć može tražiti u slučaju potrebe. A eto nije je bilo, pa čak i na satelitskim snimcima možemo vidjeti ogromno opožareno područje u nacionalnom parku.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su ocjenili da će posljedice na cjelokupni ekosistem jezera biti dalekosežne: ,,Iako je spašavanje ljudskih života prioritet, zabrinjava činjenica da reakcija često izostaje ukoliko se požar javi u područjima gdje nema naselja, a prirodna dobra bivaju prepuštena vatrenoj stihiji. Iako je poznato da je Mediteran, pa i Crna Gora tokom ljetnjih mjeseci već duži niz godina zahvaćena sušom, a da su jaki vjetrovi česta pojava, godinama izostaje pravovremena reakcija nadležnih institucija na moguće opasnosti od požara”.

Nakon što je požar ugašen, Nacionalni parkovi Crne Gore najavili su  formiranje komisije za utvrđivanje štete nastale od požara u NP Skadarsko jezero u cilju utvrđivanja površine koju je zahvatio požar, kao i štete koja je nanesena biljnom i životinjskom svijetu ovog područja.

Predrag NIKOLIĆ
foto: CZIP

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOLAZI LI VRIJEME RASKIDANJA KONCESIJA ZA GRADNJU mHE: I sloboda rijeka bi mogla skupo koštati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici buduće vlasti najavljuju raskidanje koncesija za gradnju mHE.  Vlada Crne Gore je u prethodnom periodu potpisala ugovore o davanju crnogorskih rječica investitorima i na 30 godina. Ugovore je teško raskinuti ukoliko nije bilo kršenja zakonskih procedura prilikom njihovog sklapanja i ukoliko su energetske kompanije ispoštovale ugovor

 

Buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno da zabrani gradnju mHE. Ako tako ne bude, ne bilo ni Vlade. To je stav lidera koalicije Crno na bijelo Dritana Abazovića, koji je ponovio na protestu protiv izgradnje mini hidroelektrana u Barama Kraljskim (Kolašin). Međutim, sagovornici Monitora smatraju da je ta ideja teško ostvariva.

Tendencija bivše vlasti da dozvoli investitorima da bistre pijaće planinske rječice stave u cijevi, radi nekoliko megavati struje koja ne čini ni par procenata ukupne potrošnje struje bila je pogubna po stanovništvo koje živi od tih rijeka. To se vidjelo na slučaju Bistrice koja je presušila nakon puštanja male hidroelektrane u rad.

Nakon što su mještani širom sjevera Crne Gore, gdje su planirane male hidroelektrane, bili istrajni da do njihove izgradnje ne dođe, bivši premijer Duško Marković zadužio je Ministarstvo ekonomije da počne pregovore za sporazumni raskid ugovora na šest rijeka. Riječ je o hidrocentralama na rijeci Bistrici u Bijelom Polju, zatim na tri rijeke u Plavu – Murinskoj, Đuričkoj i Komaračkoj rijeci, kao i na Bukovici u Šavniku i Trepačkoj rijeci u Andrijevici.

,,Ovaj program nesporno je omogućio novi zamah u proizvodnji elekltrične energije ali je u tom razvojnom zamahu bilo i propusta koji bi nanijeli štetu prirodi. U pojedinim slučajevima ovaj konflikt razvoja promašio bi svoj cilj, a to je unaprjeđenje kvaliteta života i razvoja lokalnih zajednica koji ne može teći odvojeno od očuvanja jedinstvene i zdrave životne sredine na tim lokalitetima“, kazao je tada Marković.

Iz Ministarstva ekonomije nijesu odgovorili koliko je ovih ugovora raskinuto i u kojoj fazi su pregovori. Nijesu odgovorili ni koliko je novih ugovora potpisano za izgradnju mini hidroelektrana, koje su u fazi izgradnje, a koje tek treba da se grade.

U žiži javnosti trenutno su istrajni protesti mještana Bara Kraljskih da se tri rijeke u Parku prirode Komovi – Crnja, Čestogaz i Ljubaštica ne stave u cijevi. Vlada je početkom ove godine obnovila ugovor za male hidroelektrane na toj rijeci preduzeću Dekar Energy, koju zastupa Momčilo Miranović – biznismen blizak Demokratskoj partiji socijalista (DPS). Ta  firma  nije ispoštovala prethodno potpisani ugovor.

Slično Miranoviću, i ostali koncesionari za izgradnju mini hidroelektrana bliski su bivšoj vlasti. Mnogi su, suprotno zakonu, bili i veliki donatori DPS-a u predizbornim kampanjama. Dok su drugi u kumovskim i rođačkim vezama sa vrhom te partije.

Abazović je na posljednjem protestu mještana rekao da sa gradnjom mini hidrocentrala treba prekinuti „jednom za vazda, jer ti projekti nemaju logike”.  Inevstitori mHE, tvrdi on, isključivo imaju ličnu koris.

„Svaka gradnja malih hidroelektrana je korupcija sama po sebi. Zbog čega? Jednostavno, za 29 godina koncesije vi ovdje ne biste živjeli. Gdje budete živjeli u Crnoj Gori plaćaćete povećanu cijenu električne energije zbog ovoga. Nećete imati ni rijeku, a imaćete veće račune za struju”, kazao je Abazović mještanima.

Pošto je  za te tri rijeke koncesija izdata još 2011. godine, od kada se mnogo toga promijenilo – na primjer Komovi su proglašeni za regionalni park prirode, na tim rijekama bi se moglo iznaći rješenje za raskid ugovora. Nevladine organizacije Eko-tim, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Parkovi Dinarida, Green Home i WWF Adria,  podnijele su Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine zahtjev za poništavanje postojeće ekološke saglasnosti za malu hidroelektranu Crnja u Barama Kraljskim.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ GRADONAČELNIKA PODGORICE: Šta je sve Vuković odćutao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim obraćanjem zamjeniku izvršnog direktora NVO MANS Dejanu Milovcu, gradonačelnik Glavnog grada prekinuo je tradiciju – da se brani ćutanjem na kritike neistomišljenika. I dobro je, razotkrio se

Nedavni javni nastupi aktuelnog gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića opominju – možda je vrijeme za vanredne lokalne izbore. Posljednji u nizu, u kom Vuković ne pokazuje ni zrno demokratske kulture, javno je saopštenje koje je uputio zamjeniku izvršnog direktora NVO MANS Dejanu Milovcu, nakon što je MANS otkrio Vukovićevu upletenost u aferu u vezi sa poslom izgradnje sekundarne kanalizacije u Podgorici i najavio tužbu protiv njega.

Prema istraživanju MANS-a, Vuković je, zajedno sa izvršnim direktorom Vodovoda i kanalizacije Podgorica Filipom Makridom, ugovor o izgradnji prve faze sekundarne kanalizacije u Podgorici vrijedan 1.83 miliona eura zaključio sa kompanijom Toškovići. Vlasnik te kompanije Ivica Tošković prošle godine je pravosnažno osuđen zbog stvaranja kriminalne organizacije i utaje poreza i doprinosa. Nakon što je MANS sa svojim otkrićem upoznao njemačku KFW banku, iz čijeg kredita Vodovod finansira ovaj projekat, iz KFW-a su potvrdili da je došlo do kršenja procedure i da dalje finansiranje projekta u koji je uključena kompanija Toškovići više nije moguće iz njihovog kredita.

U obraćanju Milovcu, Vuković ne pobija dokaze o umiješanosti u aferu, već ga optužuje za politički progon i zasipa uvredama, nazivajući ga, između ostalog, i „moralnom ruinom”. Milovac je grešan što je bezočno saopštio istinu, da je gradonačelnik „zeznuo” projekat vijeka za Glavni grad. Tako ga ja, nešto ranije, nazvao sam Vuković.

Tim povodom reagovali su i iz Akcije za ljudska prava (HRA). „Vrijeđanje predstavlja vid pritiska koji zabranjuje Deklaracija UN za zaštitu osoba koje brane ljudska prava. HRA apeluje na predstavnike vlasti da čuvaju dostojanstvo državne funkcije tako što javne rasprave s njihovim kritičarima neće svoditi na lični nivo”, poručili su iz HRA.

Dobro je da je gradonačelnik Vuković odlučio da ovog puta ne ćuti, kako to obično čini, na optužbe i primjedbe neistomišljenika. Dobro, jer je srušio iluziju o sebi kao o političaru evropskih razmišljanja čiji je jedini grijeh – ljubav prema Podgorici i Crnoj Gori. Tako on voli za sebe da kaže. Pa da onda osuđeniku za utaju poreza da milionski tender.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo