Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDUZEĆE SKIJALIŠTA CRNE GORE OPSTAJE ZAHVALJUJUĆI VLADINIM DONACIJAMA: Velika obećanja, mala korist

Objavljeno prije

na

Za dvije godine postojanja mojkovačko preduzeće Skijališta Crne Gore, opstaje isključivo zahvaljujući novcu iz budžeta. Prošlu godinu završili su sa gubitkom, a prema planovima, većina prihoda i naredne će stići od donacija Vlade

 

Mojkovačko preduzeće Skijališta Crne Gore, formirano u novembru 2017, za sada   gazduje samo Ski centrom Kolašin 1600. I opstaje, isključivo, zahvaljujući donacijama Vlade. Samo tokom ove godine „za  obavljanje redovnih programskih aktivnosti“ iz budžetskih rezervi toj je firmi prenijeto 650.000 eura. Sredinom aprila, na osnovu zaključaka Vlade, društvu je dodijeljeno 380, a prije nešto više od mjesec po istom osnovu još 270 hiljada eura.

Programske obaveze za drugu polovinu ove godine, kako se navodi u izvještaju tog preduzeća Vladi, podrazumijevaju nastavak servisiranja „redovnih djelatnosti i obaveza, od kojih direktno zavise finansijski učinci ljetnje turističke sezone koja je u toku“. Takođe, kako je navedeno,  paralelno će se raditi na pripremi predstojeće zimske sezone, kao i nabavci neophodne opreme za kancelarije i tehničku podršku sistema u upravi i administraciji preduzeća.

Prva faza, kako su objasnili iz Skijališta,    odnosila se  na „sprovođenje aktivnosti koje uključuju i pripremu ljetnje turističke sezone, pokriće troškova zarada, troškove održavanja, troškove zakupnine, izgradnju dječjeg igrališta…“. Društvo je, podsjetimo, osnovano da bi upravljalo  javnim skijalištima na prostoru Bjelasice i Komova, Durmitora, Hajle i drugih planina sa obrazloženjem da je za Vladu Duška Markovića „razvoj sjevernog regiona jedan od najvažnijih programskih prioriteta“. Otud je, valjda, Mojkovac i izabran za sjedište preduzeća.

“Formiranje Skijališta Crne Gore  je ključna pretpostavka za pokretanje i uspješno upravljanje lokalitetima na kojima su u prethodnom periodu uložena značajna sredstva u infrastrukturne objekte puteve, trafostanice, žičare i skijaške terene, kao i radi ostvarivanja nadzora nad implementacijom planiranih investicionih aktivnosti na prostoru sjevera Crne Gore”, objašnjeno je nakon osnivanja preduzeća iz Vlade.

Generalni koncept razvoja kompanije, kako je obrazlagao direktor Skijališta Miloš Popović,  je valorizacija postojećih aktivnih skijališta i izgradnja novih ski centara. Time će, tvrdi on,  Crna Gora dobiti jedan od najvećih i najprestižnijih ski resorta u okruženju u okviru kojeg će biti izgrađena „najsavremenija infrastruktura“: hoteli, restorani, moderne žičare… Dodatno, Popović je objašnjavao da će akcenat biti i na unaprijeđenju ljetnje ponude.

Prilikom osnivanja u to društvo je unijet kapital od 110.000 eura.  Za potrebe pripreme prehodne zimiske turističke sezona Vlada je u Skijališta uložila još četvrt miona.

Iz finansijskog izvještaja Skijališta vidi se da je preduzeće prošle godine poslovalo sa gubitkom od 46.000 eura.  Prihod kompanije iznosio 66.176, dok su rashodi bili 113.467 eura. Skijališta su radila sa ograničenim kapacitetima, s obzirom da skijalište Kolašin 1600 nije pušteno u rad prošle, već u februaru ove godine.

“Prihodi najvećim dijelom potiču od donacija i to 65.615 eura. Kompanija je sa ograničenim kapacitetima obavljala djelatnost, iako je restoran Troglava počeo da radi 29. decembra. Po tom osnovu, ostvareni su prihodi od prodaje roba i usluga za tri dana rada u iznosu od 494 eura”, navodi se u finansijskom izvještaju.

Većina rashoda, prema tom dokumentu, odnosila se na  parking sistem, nabavku uniformi, nabavku tri vozila, sistema radio veze, opreme za ugostiteljstvo i kancelarije, alata i inventara za održavanje, kupovinu razglasnog uređaja i izradu info table… Kako piše u izvještaju za prvih šest mjeseci ove godine,  ne računajući novac dobijen od države,  prodajom proizvoda i usluga Skijališta su ostvarila prihod od svega  oko 99.000, dok su  ukupni rashodi iznosili  više od 580 hiljada eura. Dobavljačima je isplaćeno skoro 360.000, od čega samo agenciji za posredovanje u zapošljavanju blizu 166.000 eura.

„Po osnovu zarada i naknada zarada, ugovoru o djelu, naknada po osnovu članstva u odboru direktora, te pripadajućih poreza i doprinosa na zarade, naknade zarada i ostalih primanja isplaćeno je 115.730, eura. Za nabavku osnovnih sredstava tokom posmatranog perioda izdvojeno je 105.730 eura. „- piše u izvještaju dostavljenom Vladi.

Na novom kolašinskom skijalištu za narednu godinu planirani su prihodi  od 787.500 , ali se ponovo računa na donaciju osnivača od 600.000 eura.

Mojkovačko preduzeće će, pored kolašinskog, gazdovati i durmitorskim skijalištem Savin kuk,  a po završetku  projekata   Cmiljača, Žarski i  Hajla i tim ski centrima.  Do kraja naredne godine treba da budu oknčani radovi na ski centru Kolašin 1600 i Hajla, a vrijednost investicija je  desetine miliona eura. Period realizacija za Ski centar Cmiljača u Bijelom Polju je tri godine, a biće uloženo 23 miliona eura. Žarski u Mojkovcu bi  trebalo da bude završen u istom periodu.  Za dvije godine trebalo bi da bude okončan i projekat Ski centra Hajla, gdje je planirana investicija od 18 miliona. Osim razvoja ski centara, piše u planovima  Skijališta Crne Gore,  u toku su aktivnosti na valorizaciji turističkog potencijala Đalovića pećine u opštini Bijelo Polje.

Osnivanje Skijališta Crne Gore, dio javnosti je, svojevremeno nazivao predizbornim trikom, uoči lokalnih izbora. Bilo je komentara i da je odluka o osnivanju takvog društva zakašnjela,  „jer je dio tog važnog resursa već prepušten privatnicima, od kojih neki ni do danas nijesu pokrenuli skijališta koja su dobili u zakup“.

Izgradnja skijališta je, prema ocjeni ministra održivog razvoja i  turizma Pavla Radulovića „materijalizacija politike Vlade i početak ubrzanog turističkog i sveukupnog razvoja sjevernog region“.  Predstavnici vlasti u  Kolašinu, Mojkovcu i Rožajama mnogo puta su te projekte, takođe, nazivali „spasom za najsiromašniji region Crne Gore“. Za razliku od njih, iz beranske vlasti nedavno su oštro kritikovali odluke Vlade, kojima se ulažu milioni eura u otvaranje skijališta dok se, kako tvrde, ne čini ništa da zaustavi odlazak ljudi sa sjevera.

„Vlada će naredne godine samo u Ski centar Hajla uložiti 16 miliona eura, dok hiljade mladih Rožajaca svakodnevno odlazi iz svog grada sa željom da se više nikada ne vrate. Takva je situacija i u Bijelom Polju i Mojkovcu”, kazao je potpredsjednik beranske Opštine Marko Lalelević. „Ogromna sredstva se ulažu u ski-centre, a opštine ostaju bez ljudi, zato što mladi nemaju mogućnost za zapošljavanje i ostvarivanje ikakve egzistencije i perspektive u svom rodnom gradu“.

On je rekao da  ne želi da vjeruje da je Vladi cilj “ono što razni zlobnici govore: izgradnja hidroelektrana na Limu i Morači, raseljavanje sjevera, a zatim samo vikend ski-ture novim autoputem na Ski Kolašin 1600, Ski centar Žarski u Mojkovcu, Ski centar Cmiljača u Bijelom Polju i Ski centar Hajla u Rožajama”.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POŽARI I MI: Kad institucije gledaju u nebo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prije tri godine požar u NP Lovćen ugasila je kiša. Nedavni požar u NP Skadarsko jezero, čije posljedice su vidne i na satelitskim snimcima,  harao je danima, uz staro opravdanje o nepristupačnosti terena. Institucije svake godine dočekuju sezonu požara nespremne, jedva čekajući kiše

 

U Crnoj Gori je za vikend bilo aktivno 56 požara. Najteže je od vatrene stihije stradao Nacionalni park Skadarsko jezero. Požar je trajao danima, a satelitski snimci pokazuju da su izgorela velika močvarna područja kod Virpazara, između Vranjine i Andrijske gore, Andrijske gore i Dodoša, Bakine tigle, Mataguški lug i lijeva i desna obala Plavnice. Sve je srećom prošlo bez ljudskih žrtava. Vječno opravdanje o nepristupačnosti terena, opet je rezultiralo time da je  prepušteno vatri da danima guta floru i faunu nacionalnog parka.

Situacija na Skadarskom jezeru je bila dramatična pa su iz građanskog pokreta URA apelovali na Direktorat za vanredne situacije da hitno pozove u pomoć NATO.

Iz ove stranke su kazali da su zatečeni nereagovanjem nadležnih i prepuštanju NP Skadarsko jezero vatrenoj stihiji koja danima guta sve pred sobom: ,,Ako mi nemamo opremu za gašenje požara na takvim terenima, imaju je oni čija smo punopravna članica – NATO. Podsjećamo i da su partneri iz NATO-a i 2017. priskočili u pomoć Crnoj Gori kada je bilo aktivno mnoštvo požara na teritorijama za koje kao država i sistem nemamo opremu za stavljanje pod kontrolu i reagovanje”, navode iz Građanskog pokreta URA.

Iz MUP-a su odgovorili da imaju dovoljne kapacitete da stave pod kontrolu i ugase požar. Svako ko obiđe područje jezera može se uvjeriti o koliko efikasnim kapacitetima se radi. IZ MUP-a su istakli i da se međunarodna pomoć može tražiti u slučaju potrebe. A eto nije je bilo, pa čak i na satelitskim snimcima možemo vidjeti ogromno opožareno područje u nacionalnom parku.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su ocjenili da će posljedice na cjelokupni ekosistem jezera biti dalekosežne: ,,Iako je spašavanje ljudskih života prioritet, zabrinjava činjenica da reakcija često izostaje ukoliko se požar javi u područjima gdje nema naselja, a prirodna dobra bivaju prepuštena vatrenoj stihiji. Iako je poznato da je Mediteran, pa i Crna Gora tokom ljetnjih mjeseci već duži niz godina zahvaćena sušom, a da su jaki vjetrovi česta pojava, godinama izostaje pravovremena reakcija nadležnih institucija na moguće opasnosti od požara”.

Nakon što je požar ugašen, Nacionalni parkovi Crne Gore najavili su  formiranje komisije za utvrđivanje štete nastale od požara u NP Skadarsko jezero u cilju utvrđivanja površine koju je zahvatio požar, kao i štete koja je nanesena biljnom i životinjskom svijetu ovog područja.

Predrag NIKOLIĆ
foto: CZIP

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOLAZI LI VRIJEME RASKIDANJA KONCESIJA ZA GRADNJU mHE: I sloboda rijeka bi mogla skupo koštati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici buduće vlasti najavljuju raskidanje koncesija za gradnju mHE.  Vlada Crne Gore je u prethodnom periodu potpisala ugovore o davanju crnogorskih rječica investitorima i na 30 godina. Ugovore je teško raskinuti ukoliko nije bilo kršenja zakonskih procedura prilikom njihovog sklapanja i ukoliko su energetske kompanije ispoštovale ugovor

 

Buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno da zabrani gradnju mHE. Ako tako ne bude, ne bilo ni Vlade. To je stav lidera koalicije Crno na bijelo Dritana Abazovića, koji je ponovio na protestu protiv izgradnje mini hidroelektrana u Barama Kraljskim (Kolašin). Međutim, sagovornici Monitora smatraju da je ta ideja teško ostvariva.

Tendencija bivše vlasti da dozvoli investitorima da bistre pijaće planinske rječice stave u cijevi, radi nekoliko megavati struje koja ne čini ni par procenata ukupne potrošnje struje bila je pogubna po stanovništvo koje živi od tih rijeka. To se vidjelo na slučaju Bistrice koja je presušila nakon puštanja male hidroelektrane u rad.

Nakon što su mještani širom sjevera Crne Gore, gdje su planirane male hidroelektrane, bili istrajni da do njihove izgradnje ne dođe, bivši premijer Duško Marković zadužio je Ministarstvo ekonomije da počne pregovore za sporazumni raskid ugovora na šest rijeka. Riječ je o hidrocentralama na rijeci Bistrici u Bijelom Polju, zatim na tri rijeke u Plavu – Murinskoj, Đuričkoj i Komaračkoj rijeci, kao i na Bukovici u Šavniku i Trepačkoj rijeci u Andrijevici.

,,Ovaj program nesporno je omogućio novi zamah u proizvodnji elekltrične energije ali je u tom razvojnom zamahu bilo i propusta koji bi nanijeli štetu prirodi. U pojedinim slučajevima ovaj konflikt razvoja promašio bi svoj cilj, a to je unaprjeđenje kvaliteta života i razvoja lokalnih zajednica koji ne može teći odvojeno od očuvanja jedinstvene i zdrave životne sredine na tim lokalitetima“, kazao je tada Marković.

Iz Ministarstva ekonomije nijesu odgovorili koliko je ovih ugovora raskinuto i u kojoj fazi su pregovori. Nijesu odgovorili ni koliko je novih ugovora potpisano za izgradnju mini hidroelektrana, koje su u fazi izgradnje, a koje tek treba da se grade.

U žiži javnosti trenutno su istrajni protesti mještana Bara Kraljskih da se tri rijeke u Parku prirode Komovi – Crnja, Čestogaz i Ljubaštica ne stave u cijevi. Vlada je početkom ove godine obnovila ugovor za male hidroelektrane na toj rijeci preduzeću Dekar Energy, koju zastupa Momčilo Miranović – biznismen blizak Demokratskoj partiji socijalista (DPS). Ta  firma  nije ispoštovala prethodno potpisani ugovor.

Slično Miranoviću, i ostali koncesionari za izgradnju mini hidroelektrana bliski su bivšoj vlasti. Mnogi su, suprotno zakonu, bili i veliki donatori DPS-a u predizbornim kampanjama. Dok su drugi u kumovskim i rođačkim vezama sa vrhom te partije.

Abazović je na posljednjem protestu mještana rekao da sa gradnjom mini hidrocentrala treba prekinuti „jednom za vazda, jer ti projekti nemaju logike”.  Inevstitori mHE, tvrdi on, isključivo imaju ličnu koris.

„Svaka gradnja malih hidroelektrana je korupcija sama po sebi. Zbog čega? Jednostavno, za 29 godina koncesije vi ovdje ne biste živjeli. Gdje budete živjeli u Crnoj Gori plaćaćete povećanu cijenu električne energije zbog ovoga. Nećete imati ni rijeku, a imaćete veće račune za struju”, kazao je Abazović mještanima.

Pošto je  za te tri rijeke koncesija izdata još 2011. godine, od kada se mnogo toga promijenilo – na primjer Komovi su proglašeni za regionalni park prirode, na tim rijekama bi se moglo iznaći rješenje za raskid ugovora. Nevladine organizacije Eko-tim, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Parkovi Dinarida, Green Home i WWF Adria,  podnijele su Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine zahtjev za poništavanje postojeće ekološke saglasnosti za malu hidroelektranu Crnja u Barama Kraljskim.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ GRADONAČELNIKA PODGORICE: Šta je sve Vuković odćutao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim obraćanjem zamjeniku izvršnog direktora NVO MANS Dejanu Milovcu, gradonačelnik Glavnog grada prekinuo je tradiciju – da se brani ćutanjem na kritike neistomišljenika. I dobro je, razotkrio se

Nedavni javni nastupi aktuelnog gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića opominju – možda je vrijeme za vanredne lokalne izbore. Posljednji u nizu, u kom Vuković ne pokazuje ni zrno demokratske kulture, javno je saopštenje koje je uputio zamjeniku izvršnog direktora NVO MANS Dejanu Milovcu, nakon što je MANS otkrio Vukovićevu upletenost u aferu u vezi sa poslom izgradnje sekundarne kanalizacije u Podgorici i najavio tužbu protiv njega.

Prema istraživanju MANS-a, Vuković je, zajedno sa izvršnim direktorom Vodovoda i kanalizacije Podgorica Filipom Makridom, ugovor o izgradnji prve faze sekundarne kanalizacije u Podgorici vrijedan 1.83 miliona eura zaključio sa kompanijom Toškovići. Vlasnik te kompanije Ivica Tošković prošle godine je pravosnažno osuđen zbog stvaranja kriminalne organizacije i utaje poreza i doprinosa. Nakon što je MANS sa svojim otkrićem upoznao njemačku KFW banku, iz čijeg kredita Vodovod finansira ovaj projekat, iz KFW-a su potvrdili da je došlo do kršenja procedure i da dalje finansiranje projekta u koji je uključena kompanija Toškovići više nije moguće iz njihovog kredita.

U obraćanju Milovcu, Vuković ne pobija dokaze o umiješanosti u aferu, već ga optužuje za politički progon i zasipa uvredama, nazivajući ga, između ostalog, i „moralnom ruinom”. Milovac je grešan što je bezočno saopštio istinu, da je gradonačelnik „zeznuo” projekat vijeka za Glavni grad. Tako ga ja, nešto ranije, nazvao sam Vuković.

Tim povodom reagovali su i iz Akcije za ljudska prava (HRA). „Vrijeđanje predstavlja vid pritiska koji zabranjuje Deklaracija UN za zaštitu osoba koje brane ljudska prava. HRA apeluje na predstavnike vlasti da čuvaju dostojanstvo državne funkcije tako što javne rasprave s njihovim kritičarima neće svoditi na lični nivo”, poručili su iz HRA.

Dobro je da je gradonačelnik Vuković odlučio da ovog puta ne ćuti, kako to obično čini, na optužbe i primjedbe neistomišljenika. Dobro, jer je srušio iluziju o sebi kao o političaru evropskih razmišljanja čiji je jedini grijeh – ljubav prema Podgorici i Crnoj Gori. Tako on voli za sebe da kaže. Pa da onda osuđeniku za utaju poreza da milionski tender.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo