Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDUZEĆE SKIJALIŠTA CRNE GORE OPSTAJE ZAHVALJUJUĆI VLADINIM DONACIJAMA: Velika obećanja, mala korist

Objavljeno prije

na

Za dvije godine postojanja mojkovačko preduzeće Skijališta Crne Gore, opstaje isključivo zahvaljujući novcu iz budžeta. Prošlu godinu završili su sa gubitkom, a prema planovima, većina prihoda i naredne će stići od donacija Vlade

 

Mojkovačko preduzeće Skijališta Crne Gore, formirano u novembru 2017, za sada   gazduje samo Ski centrom Kolašin 1600. I opstaje, isključivo, zahvaljujući donacijama Vlade. Samo tokom ove godine „za  obavljanje redovnih programskih aktivnosti“ iz budžetskih rezervi toj je firmi prenijeto 650.000 eura. Sredinom aprila, na osnovu zaključaka Vlade, društvu je dodijeljeno 380, a prije nešto više od mjesec po istom osnovu još 270 hiljada eura.

Programske obaveze za drugu polovinu ove godine, kako se navodi u izvještaju tog preduzeća Vladi, podrazumijevaju nastavak servisiranja „redovnih djelatnosti i obaveza, od kojih direktno zavise finansijski učinci ljetnje turističke sezone koja je u toku“. Takođe, kako je navedeno,  paralelno će se raditi na pripremi predstojeće zimske sezone, kao i nabavci neophodne opreme za kancelarije i tehničku podršku sistema u upravi i administraciji preduzeća.

Prva faza, kako su objasnili iz Skijališta,    odnosila se  na „sprovođenje aktivnosti koje uključuju i pripremu ljetnje turističke sezone, pokriće troškova zarada, troškove održavanja, troškove zakupnine, izgradnju dječjeg igrališta…“. Društvo je, podsjetimo, osnovano da bi upravljalo  javnim skijalištima na prostoru Bjelasice i Komova, Durmitora, Hajle i drugih planina sa obrazloženjem da je za Vladu Duška Markovića „razvoj sjevernog regiona jedan od najvažnijih programskih prioriteta“. Otud je, valjda, Mojkovac i izabran za sjedište preduzeća.

“Formiranje Skijališta Crne Gore  je ključna pretpostavka za pokretanje i uspješno upravljanje lokalitetima na kojima su u prethodnom periodu uložena značajna sredstva u infrastrukturne objekte puteve, trafostanice, žičare i skijaške terene, kao i radi ostvarivanja nadzora nad implementacijom planiranih investicionih aktivnosti na prostoru sjevera Crne Gore”, objašnjeno je nakon osnivanja preduzeća iz Vlade.

Generalni koncept razvoja kompanije, kako je obrazlagao direktor Skijališta Miloš Popović,  je valorizacija postojećih aktivnih skijališta i izgradnja novih ski centara. Time će, tvrdi on,  Crna Gora dobiti jedan od najvećih i najprestižnijih ski resorta u okruženju u okviru kojeg će biti izgrađena „najsavremenija infrastruktura“: hoteli, restorani, moderne žičare… Dodatno, Popović je objašnjavao da će akcenat biti i na unaprijeđenju ljetnje ponude.

Prilikom osnivanja u to društvo je unijet kapital od 110.000 eura.  Za potrebe pripreme prehodne zimiske turističke sezona Vlada je u Skijališta uložila još četvrt miona.

Iz finansijskog izvještaja Skijališta vidi se da je preduzeće prošle godine poslovalo sa gubitkom od 46.000 eura.  Prihod kompanije iznosio 66.176, dok su rashodi bili 113.467 eura. Skijališta su radila sa ograničenim kapacitetima, s obzirom da skijalište Kolašin 1600 nije pušteno u rad prošle, već u februaru ove godine.

“Prihodi najvećim dijelom potiču od donacija i to 65.615 eura. Kompanija je sa ograničenim kapacitetima obavljala djelatnost, iako je restoran Troglava počeo da radi 29. decembra. Po tom osnovu, ostvareni su prihodi od prodaje roba i usluga za tri dana rada u iznosu od 494 eura”, navodi se u finansijskom izvještaju.

Većina rashoda, prema tom dokumentu, odnosila se na  parking sistem, nabavku uniformi, nabavku tri vozila, sistema radio veze, opreme za ugostiteljstvo i kancelarije, alata i inventara za održavanje, kupovinu razglasnog uređaja i izradu info table… Kako piše u izvještaju za prvih šest mjeseci ove godine,  ne računajući novac dobijen od države,  prodajom proizvoda i usluga Skijališta su ostvarila prihod od svega  oko 99.000, dok su  ukupni rashodi iznosili  više od 580 hiljada eura. Dobavljačima je isplaćeno skoro 360.000, od čega samo agenciji za posredovanje u zapošljavanju blizu 166.000 eura.

„Po osnovu zarada i naknada zarada, ugovoru o djelu, naknada po osnovu članstva u odboru direktora, te pripadajućih poreza i doprinosa na zarade, naknade zarada i ostalih primanja isplaćeno je 115.730, eura. Za nabavku osnovnih sredstava tokom posmatranog perioda izdvojeno je 105.730 eura. „- piše u izvještaju dostavljenom Vladi.

Na novom kolašinskom skijalištu za narednu godinu planirani su prihodi  od 787.500 , ali se ponovo računa na donaciju osnivača od 600.000 eura.

Mojkovačko preduzeće će, pored kolašinskog, gazdovati i durmitorskim skijalištem Savin kuk,  a po završetku  projekata   Cmiljača, Žarski i  Hajla i tim ski centrima.  Do kraja naredne godine treba da budu oknčani radovi na ski centru Kolašin 1600 i Hajla, a vrijednost investicija je  desetine miliona eura. Period realizacija za Ski centar Cmiljača u Bijelom Polju je tri godine, a biće uloženo 23 miliona eura. Žarski u Mojkovcu bi  trebalo da bude završen u istom periodu.  Za dvije godine trebalo bi da bude okončan i projekat Ski centra Hajla, gdje je planirana investicija od 18 miliona. Osim razvoja ski centara, piše u planovima  Skijališta Crne Gore,  u toku su aktivnosti na valorizaciji turističkog potencijala Đalovića pećine u opštini Bijelo Polje.

Osnivanje Skijališta Crne Gore, dio javnosti je, svojevremeno nazivao predizbornim trikom, uoči lokalnih izbora. Bilo je komentara i da je odluka o osnivanju takvog društva zakašnjela,  „jer je dio tog važnog resursa već prepušten privatnicima, od kojih neki ni do danas nijesu pokrenuli skijališta koja su dobili u zakup“.

Izgradnja skijališta je, prema ocjeni ministra održivog razvoja i  turizma Pavla Radulovića „materijalizacija politike Vlade i početak ubrzanog turističkog i sveukupnog razvoja sjevernog region“.  Predstavnici vlasti u  Kolašinu, Mojkovcu i Rožajama mnogo puta su te projekte, takođe, nazivali „spasom za najsiromašniji region Crne Gore“. Za razliku od njih, iz beranske vlasti nedavno su oštro kritikovali odluke Vlade, kojima se ulažu milioni eura u otvaranje skijališta dok se, kako tvrde, ne čini ništa da zaustavi odlazak ljudi sa sjevera.

„Vlada će naredne godine samo u Ski centar Hajla uložiti 16 miliona eura, dok hiljade mladih Rožajaca svakodnevno odlazi iz svog grada sa željom da se više nikada ne vrate. Takva je situacija i u Bijelom Polju i Mojkovcu”, kazao je potpredsjednik beranske Opštine Marko Lalelević. „Ogromna sredstva se ulažu u ski-centre, a opštine ostaju bez ljudi, zato što mladi nemaju mogućnost za zapošljavanje i ostvarivanje ikakve egzistencije i perspektive u svom rodnom gradu“.

On je rekao da  ne želi da vjeruje da je Vladi cilj “ono što razni zlobnici govore: izgradnja hidroelektrana na Limu i Morači, raseljavanje sjevera, a zatim samo vikend ski-ture novim autoputem na Ski Kolašin 1600, Ski centar Žarski u Mojkovcu, Ski centar Cmiljača u Bijelom Polju i Ski centar Hajla u Rožajama”.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo