Za dvije godine postojanja mojkovačko preduzeće Skijališta Crne Gore, opstaje isključivo zahvaljujući novcu iz budžeta. Prošlu godinu završili su sa gubitkom, a prema planovima, većina prihoda i naredne će stići od donacija Vlade
Mojkovačko preduzeće Skijališta Crne Gore, formirano u novembru 2017, za sada gazduje samo Ski centrom Kolašin 1600. I opstaje, isključivo, zahvaljujući donacijama Vlade. Samo tokom ove godine „za obavljanje redovnih programskih aktivnosti“ iz budžetskih rezervi toj je firmi prenijeto 650.000 eura. Sredinom aprila, na osnovu zaključaka Vlade, društvu je dodijeljeno 380, a prije nešto više od mjesec po istom osnovu još 270 hiljada eura.
Programske obaveze za drugu polovinu ove godine, kako se navodi u izvještaju tog preduzeća Vladi, podrazumijevaju nastavak servisiranja „redovnih djelatnosti i obaveza, od kojih direktno zavise finansijski učinci ljetnje turističke sezone koja je u toku“. Takođe, kako je navedeno, paralelno će se raditi na pripremi predstojeće zimske sezone, kao i nabavci neophodne opreme za kancelarije i tehničku podršku sistema u upravi i administraciji preduzeća.
Prva faza, kako su objasnili iz Skijališta, odnosila se na „sprovođenje aktivnosti koje uključuju i pripremu ljetnje turističke sezone, pokriće troškova zarada, troškove održavanja, troškove zakupnine, izgradnju dječjeg igrališta…“. Društvo je, podsjetimo, osnovano da bi upravljalo javnim skijalištima na prostoru Bjelasice i Komova, Durmitora, Hajle i drugih planina sa obrazloženjem da je za Vladu Duška Markovića „razvoj sjevernog regiona jedan od najvažnijih programskih prioriteta“. Otud je, valjda, Mojkovac i izabran za sjedište preduzeća.
“Formiranje Skijališta Crne Gore je ključna pretpostavka za pokretanje i uspješno upravljanje lokalitetima na kojima su u prethodnom periodu uložena značajna sredstva u infrastrukturne objekte puteve, trafostanice, žičare i skijaške terene, kao i radi ostvarivanja nadzora nad implementacijom planiranih investicionih aktivnosti na prostoru sjevera Crne Gore”, objašnjeno je nakon osnivanja preduzeća iz Vlade.
Generalni koncept razvoja kompanije, kako je obrazlagao direktor Skijališta Miloš Popović, je valorizacija postojećih aktivnih skijališta i izgradnja novih ski centara. Time će, tvrdi on, Crna Gora dobiti jedan od najvećih i najprestižnijih ski resorta u okruženju u okviru kojeg će biti izgrađena „najsavremenija infrastruktura“: hoteli, restorani, moderne žičare… Dodatno, Popović je objašnjavao da će akcenat biti i na unaprijeđenju ljetnje ponude.
Prilikom osnivanja u to društvo je unijet kapital od 110.000 eura. Za potrebe pripreme prehodne zimiske turističke sezona Vlada je u Skijališta uložila još četvrt miona.
Iz finansijskog izvještaja Skijališta vidi se da je preduzeće prošle godine poslovalo sa gubitkom od 46.000 eura. Prihod kompanije iznosio 66.176, dok su rashodi bili 113.467 eura. Skijališta su radila sa ograničenim kapacitetima, s obzirom da skijalište Kolašin 1600 nije pušteno u rad prošle, već u februaru ove godine.
“Prihodi najvećim dijelom potiču od donacija i to 65.615 eura. Kompanija je sa ograničenim kapacitetima obavljala djelatnost, iako je restoran Troglava počeo da radi 29. decembra. Po tom osnovu, ostvareni su prihodi od prodaje roba i usluga za tri dana rada u iznosu od 494 eura”, navodi se u finansijskom izvještaju.
Većina rashoda, prema tom dokumentu, odnosila se na parking sistem, nabavku uniformi, nabavku tri vozila, sistema radio veze, opreme za ugostiteljstvo i kancelarije, alata i inventara za održavanje, kupovinu razglasnog uređaja i izradu info table… Kako piše u izvještaju za prvih šest mjeseci ove godine, ne računajući novac dobijen od države, prodajom proizvoda i usluga Skijališta su ostvarila prihod od svega oko 99.000, dok su ukupni rashodi iznosili više od 580 hiljada eura. Dobavljačima je isplaćeno skoro 360.000, od čega samo agenciji za posredovanje u zapošljavanju blizu 166.000 eura.
„Po osnovu zarada i naknada zarada, ugovoru o djelu, naknada po osnovu članstva u odboru direktora, te pripadajućih poreza i doprinosa na zarade, naknade zarada i ostalih primanja isplaćeno je 115.730, eura. Za nabavku osnovnih sredstava tokom posmatranog perioda izdvojeno je 105.730 eura. „- piše u izvještaju dostavljenom Vladi.
Na novom kolašinskom skijalištu za narednu godinu planirani su prihodi od 787.500 , ali se ponovo računa na donaciju osnivača od 600.000 eura.
Mojkovačko preduzeće će, pored kolašinskog, gazdovati i durmitorskim skijalištem Savin kuk, a po završetku projekata Cmiljača, Žarski i Hajla i tim ski centrima. Do kraja naredne godine treba da budu oknčani radovi na ski centru Kolašin 1600 i Hajla, a vrijednost investicija je desetine miliona eura. Period realizacija za Ski centar Cmiljača u Bijelom Polju je tri godine, a biće uloženo 23 miliona eura. Žarski u Mojkovcu bi trebalo da bude završen u istom periodu. Za dvije godine trebalo bi da bude okončan i projekat Ski centra Hajla, gdje je planirana investicija od 18 miliona. Osim razvoja ski centara, piše u planovima Skijališta Crne Gore, u toku su aktivnosti na valorizaciji turističkog potencijala Đalovića pećine u opštini Bijelo Polje.
Osnivanje Skijališta Crne Gore, dio javnosti je, svojevremeno nazivao predizbornim trikom, uoči lokalnih izbora. Bilo je komentara i da je odluka o osnivanju takvog društva zakašnjela, „jer je dio tog važnog resursa već prepušten privatnicima, od kojih neki ni do danas nijesu pokrenuli skijališta koja su dobili u zakup“.
Izgradnja skijališta je, prema ocjeni ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića „materijalizacija politike Vlade i početak ubrzanog turističkog i sveukupnog razvoja sjevernog region“. Predstavnici vlasti u Kolašinu, Mojkovcu i Rožajama mnogo puta su te projekte, takođe, nazivali „spasom za najsiromašniji region Crne Gore“. Za razliku od njih, iz beranske vlasti nedavno su oštro kritikovali odluke Vlade, kojima se ulažu milioni eura u otvaranje skijališta dok se, kako tvrde, ne čini ništa da zaustavi odlazak ljudi sa sjevera.
„Vlada će naredne godine samo u Ski centar Hajla uložiti 16 miliona eura, dok hiljade mladih Rožajaca svakodnevno odlazi iz svog grada sa željom da se više nikada ne vrate. Takva je situacija i u Bijelom Polju i Mojkovcu”, kazao je potpredsjednik beranske Opštine Marko Lalelević. „Ogromna sredstva se ulažu u ski-centre, a opštine ostaju bez ljudi, zato što mladi nemaju mogućnost za zapošljavanje i ostvarivanje ikakve egzistencije i perspektive u svom rodnom gradu“.
On je rekao da ne želi da vjeruje da je Vladi cilj “ono što razni zlobnici govore: izgradnja hidroelektrana na Limu i Morači, raseljavanje sjevera, a zatim samo vikend ski-ture novim autoputem na Ski Kolašin 1600, Ski centar Žarski u Mojkovcu, Ski centar Cmiljača u Bijelom Polju i Ski centar Hajla u Rožajama”.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ