Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAPAD NA BORISA RAONIĆA, DIREKTORA RTCG: Sud mase

Objavljeno prije

na

Situacija u kojoj masa odlučuje ko će da uđe na stadion i skandira ko je mali ili veliki Crnogorac već je zapaljiva. Slični ispadi ostrašćene mase svako malo se  ponavljaju. Bila na stadionu ili ispred ekrana, djeca su tu i nemaju šta dobro da vide i nauče

 

Fudbaleri Crne Gore pobijedili su u subotu na stadionu Pod Goricom reprezentaciju Holandije, a dio navijača priredio je javnosti još jedan poraz. Vrijeđajući ga i spočitavajući mu manjak crnogorstva, grupa navijača je prinudila direktora RTCG Borisa Raonića da se uz pratnju policije premjesti na drugu tribinu. S Raonićem je bio i njegov maloljetni sin sa drugovima.

,,Večeras sam bio sa maloljetnim sinom i nekoliko njegovih drugara i oni su bili šokirani i uplašeni divljačkim ponašanjem i urlicima 20-ak osoba koje se predstavljaju kao navijači, i zbog čega sam otišao da utakmicu ispratimo s druge tribine”, napisao je Raonić na Fejsbuku. Apostrofirao je udio medija: ,,Na profesionalnu čast nek služi medijima koji su likovali nad ponašanjem ovih navijača u prisustvu maloljetnog sina i njegovih drugara, i prenosili otužne komentare sa društvenih mreža koji su podržavali onakvo ponašanje”.

Portal CDM je prenio da ,,Dolazak Raonića, navijače nije ostavio ravnodušnim. ,’Izađi, ti nisi Crnogorac, mrš’, neki su od uzvika i uvreda koji su uslijedili na račun Raonića”.

Mnogi intelektualci su reagovali. Član Savjeta RTCG Bojan Baća rekao je da smo svjedočili jasnom pokazatelju metastaze crnogorskog nacionalizma. ,,Verbalni napad navijača na Borisa Raonića, dok je sa djecom pokušavao da uđe na stadion, nije samo za osudu i zgražavanje, već je i jasan pokazatelj metastaze crnogorskog nacionalizma – poput komšijskih nacionalizama čije su lice umivali nacionalni ideolozi, i ovaj ,,naš” je pokazao svoje naličje — a zapravo svoje pravo lice — na tribinama.

Ornitolog i građanski aktivista Darko Saveljić napisao je. ,,Zajedno smo sanjali bolju i slobodnu Crnu Goru u kojoj će se svaki njen građanin osjećati ugodno. Ovo sinoć, što god i kako god radio Boris Raonić, nije bila naša Crna Gora. Podrška. Jer nam treba država gdje će se svi koji rade poštujući njene zakone osjećati sigurnim njenim građanima”.

Građanski aktivista Dževdet Pepić ocijenio je: ,,Dospjeli smo do toga, da nam grupe huligana na najprimitivniji način ‘ukazuju’ ko je ‘dobar, a ko loš’, i da nam oni mjere krvna zrnca. Da nam ti i takvi određuju, možemo li ili ne prisustvovati nekom javnom događaju. Dotakli smo ‘dno dna’.

Reagovala je i navijačka grupa reprezentacije Ultra Crna Gora. Oni su poručili da ih „ne sjekira što se uzrujao Raonić i kleronacionalistički krug dvojke oko njega”, već da „iskrenim crnogorskim patriotama” duguju objašnjenje.

Optužili su Raonića da se krije iza djece. Tvrde da djeca nijesu bila tu kada su ‘razmijenili argumente’ sa Raonićem: ,,Svi koji smo mu prišli, nas nekoliko smo roditelji i imamo makanje doma i znamo kako bi postupali da nam neko đecu maltretira. Zato je to za đecu bezočna laž. Nije crnogorski sakrivat se iza traume đece koja nijesu bila tu, a tuđu đecu ostavljat bez ljeba i lagat bezočno”.

Navijačka grupa optužuje Raonića da je jednog od navijača prijavio kod inostranog poslodavca zbog navodnog fašizma i tako ga ostavio bez posla. ,,Poslao je slike zastava crnogorskoga viteza Krsta Zrnova optužujući momka da pripada fašistima u Crnoj Gori, navijačima huliganima i da kao podržavalac te ideologije ne može raditi za inostranu firmu”. Navijači ističu da se sve desilo prije godinu dana i poručuju da neko ko ih naziva fašistima ne može stajati sa njima na istoj tribini.

Na objavljenim snimcima se vidi da policija prati djecu i Raonića dok navijači vrijeđaju i dobacuju.

Raonić je podnio krivične prijave zbog nasilničkog ponašanja. Zbog sumnje da su verbalno napali i prijetili Raoniću uhapšeni su Nikola Stjepčević, Lazar Vukčević, Boško Jovićević i Zoran Novaković. Nakon  saslušavanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici oni su pušteni da se brane sa slobode. Protiv njih četvorice vodiće se krivični postupak, a za krivično djelo koje im na teret stavlja Raonić predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Jedan od osumnjičenih Lazar Vukčević je za Pobjedu izjavio da incident nema nikakve veze sa funkcijom koju Raonić trenutno obavlja: ,,Njemu je samo iz jednog razloga zabranjen ulazak na stadion, a to je što je našem drugu Drašku Martinoviću ‘namjestio’ otkaz prije otprilike godinu. Tada nije bio na poziciji direktora Javnog servisa”.  Prema njegovim riječima, Martinovićevom inostranom poslodavcu u Njemačkoj tada je slao fotografije sa gostovanja reprezentacije u Litvaniji, na kojima je bio i on, predstavljajući ih kao ,,dokaze“ da je riječ o fašističkoj grupi, prethodno izrezavši samog sebe sa tih fotografija.

Raonić za Monitor kaže da su navijači zloupotrijebljeni, a da je ,,suština u sramnom ponašanju nekih medija i političara, koji žele da kreiraju zapaljivu atmosferu u društvu”.

Situacija u kojoj masa odlučuje ko će da uđe na stadion i skandira ko je mali ili veliki Crnogorac već je zapaljiva. Podsjetimo se da nam se slični ispadi svako malo ponavljaju, posebno kada je riječ o napadima na novinare. Tako je ponesen atmosferom Vladin uposlenik Vladimir Vuković na aerodromu u Podgorici provocirao novinara RTCG Nebojšu Šofranca da ne voli Srbe, pa kasnije u svoju odbranu naveo da mu je čak pomogao da radi novinarski posao. Sličnu ,,pomoć” da rade svoj posao masa je iskazala i napadima na novinare TV Vijesti i N1 tokom protesta na Cetinju. Bila na stadionu ili ispred ekrana, djeca su tu i nemaju šta dobro da vide.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo