Povežite se sa nama

OKO NAS

NAPLATA KONCESIJA ZA ŠUME: Sve je bolje, samo dug ostaje 

Objavljeno prije

na

Na osnovu koncesionih naknada za korišćenje šuma posljednjih pet godina u budžet se slilo 24,7 miliona eura. Koncesionari duguju 10,3 miliona. Dug je po računici Uprave za šume manji – 9,6 miliona. Naplatiće 600 hiljada, a devet miliona se, već godinama, vode pod stavkom sporna potraživanja

 

Iznos duga koncesionara po osnovu naknada za korišćenje šuma iznosi 10 miliona i 383,5 hiljada eura. Dug koji je na kraju prošle godine bio 7,5 miliona do 8. juna popeo se na gore navedenu sumu, podaci su Poreske uprave.

U posljednjih pet godina, prema podacima Poreske uprave, po osnovu koncesionih naknada ukupno je naplaćeno 24,7 miliona eura (2015. godine – 3,7; 2016 – 4,7; 2017 – 5,4; 2018 – 5,2 i prošle godine 5,5 miliona eura).

Prema evidenciji Uprave za šume dug svih korisnika šuma je nešto niži i početkom ovog mjeseca iznosio je 9,6 miliona eura. A po podacima koje su nam dostavili, koji pored naplate od koncesionara sadrže i prihode ostvarene od prodaje drveta u dubećem stanju, profit je veći i iznosi 31,1 milion eura – 2015 – 4,5; 2016 – 5,9; 2017 – 6,7; 2018 – 6,7; 2019 – 7,2 miliona.

Brojne probleme s gazdovanjem šumama, od kojih je jedan od najvećih samovolja dijela koncesionara, Državna revizorska institucija (DRI) je konstatovala u svojim izvještajima. DRI je u više izvještaja upozorila na neregularnosti pri dobijanju koncesija i na nepravilnosti prilikom obračuna i nadzora nad izvršenjem koncesionih ugovora. ,,Utvrđene nepravilnosti imale su direktan uticaj na prikupljanje prihoda budžeta Crne Gore po osnovu zaključenih ugovora o koncesijama za korišćenje prirodnih bogatstava”, jedan je od zaključaka DRI.

Ministarstvo poljoprivrede je u dokumentu Reorganizacija koncepta koncesionog korišćenja šuma iz 2017. takođe konstatovalo da  ,,koncesionari koji su realizovali ugovore uglavnom nijesu postigli svrhu zbog koje su dobili koncesiju”.

O kolikim se gubicima radi, možda dovoljno govori i podatak da je Vladinom Strategijom sa planom razvoja šuma i šumarstva 2014 – 2023.  bilo predviđeno da prihod od korišćenja šuma u 2017. bude 10 miliona eura, a 2023. čak 19 miliona.  Ukupan prihod 2017. bio je 6,75 miliona, a prošle godine 7,25, što znači da u naredne tri godine prihod od korišćenja šuma treba da se poveća više nego duplo.

Nadu ne uliva dosadašnje neostvarivanje planova. Podaci Ministarstva poljoprivrede  govore – od usvajanja Strategije iz 2014. do 10. oktobra 2018. Kada je Vlada donijela revidiranu Strategiju od predviđenih 75 aktivnosti realizovano je 25, ili 33 odsto, djelimično je realizovano šest obaveza, samo osam odsto planiranog, a nije realizovana 41 obaveza, ili 55 odsto planiranog. ,,Projektovani ciljevi u Strategiji iz 2014. godine su planirani preambiciozno, imajući u vidu prije svega ograničeni pristup finansijskim sredstvima kao i evidentan nedostatak kadrovskih kapaciteta”, kazao nam je Miroslav Anđelić, državni sekretar za šumarstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede.

Iz Ministarstva kažu da je u prošloj godini od korišćenja šuma ostvaren rekordan prihod od 7,2 miliona, što predstavlja povećanje od 36 odsto u poređenju s prihodima iz 2015. (4,53 miliona) kada je industrijska proizvodnja bila najveća. Posebno ističu da je smanjen obim sječe za 136.000 metara kubnih i da je uprkos tome ostvaren veći prihod za 2,7 miliona.

Anđelić najavljuje da su uz podršku Svjetske banke urađene dvije studije u kojima su date preporuke za dalji razvoj šumarskog sektora koji je u potpunosti pripremljen i treba da bude usvojen od strane Vlade u drugom kvartalu ove godine: ,,Realna su očekivanja da će se prelaskom na novi sistem organizacije korišćenja šuma, gdje će se prodaja drvne sirovine organizovati kroz Berzu drveta na šumskim stovarištima, biti postignute cijene drveta više nego dvostruko, a samim tim će biti uvećan ukupni prihod od korišćenja šuma s postojećih 7,2 milona, na 16,2 miliona eura”.

Jedna od bitnih stavki reorganizacije je i to što je Uprava za šume prošle godine dobila status samostalnog organa. Iz ove institucije kažu da im je to pomoglo da unaprijede kvalitet rada, prije svega, u ranije kritikovanim oblastima od strane DRI-a, praćenju i realizaciji ugovora, naplati prihoda i zaštiti šuma. ,,Uveli smo stroge mjere naplate prihoda koje su pretpostavljale u potpunosti poštovanje odredaba zaključenih ugovora sa našim poslovnim partnerima”, kaže Nusret Kalač, direktor Uprave za šume. Zadovoljni su i u Ministarstvu poljoprivrede, Anđelić tvrdi da su prihodi  Uprave za šume, uz smanjeni obim sječe od 36 odsto povećani, uz 100-odstotnu naplatu koncesionih naknada.

Od 2007. otkada datira model izdavanja državnih šuma na korišćenje koncesionarima do danas su zaključena 64 koncesiona ugovora. U međuvremenu 22 ih je isteklo, raskinuto je 28 i još tri sporazumno, dok je važeće 11 ugovora. Od njih 10 ističe tokom ove godine, a potpisani su s koncesionarima  – ŠIK Polimlje , ŠIK LimTrudbenik, Pelagić trade, Boj Komerc. Onaj najduže potpisani, čak na 30 godina, sa Vektrom Jakić, datira iz 2007. Uprava za šume je tokom prošle godine pokrenula raskid ugovora s firmom Dragana Brkovića, a u toku je više sudskih sporova s ovom kompanijom.

Upravo je Vektra Jakić najveći dužnik, ova firma na osnovu koncesionih naknada duguje 6,3 miliona eura, od ukupnog duga od 9,6 miliona koncesionara prema Upravi za šume. Kalač objašnjava da je dug Vektre Jakić svrstan u sporna potraživanja.

Sporan je i dug još iz vremena funkcionisanja akcionarskog društva u državnom vlasništvu AD Korporacija Jakić od 714.620 eura. Pod tom stavkom vode se i dugovanja kompanija koje su u stečaju. Iz Berana – Grandex dug od 501 euro, Grandex-kompani 60.309 eura, Mopal – 13.592 eura; Plav – Alpet – 183.783 eura, BO-SI Trade – 1.928 eura; Rožaje – Rudnica 4.782 eura, REZ – 158.497 eura, Esma Company – 15.585 eura, Braća Kalač – 4.068 eura, Mako Company – 1.649 eura, Amar Company – 2.500 eura, Primat Company – 10.300 eura, Braća Kujavić – 2.994 eura, Žar –  674 eura; Bijelo Polje – Ada Company – 2.246 eura, Ravna Gora – 307 eura; Nikšić – MI-RAI – 447.313 eura; Plužine – Brezna – 332.909 eura; Pljevlja – Gross-maradom – 41.829 eura; Žabljak – Wood – 377.602 eura, Raonić&CO – 469 eura, Šumarstvo – 2.741 euro i Podgorica – Karapidis Bross Co-Spaik – 207.343 eura. Sve ukupno, dug od 1,8 miliona eura.

Fizička lica duguju na osnovu naknada za korišćenje šuma – 17.571 euro.

Pored ovih spornih potraživanja, Kalač navodi da sigurna potraživanja iznose 622.419 eura. Ona se odnose na dugove aktivnih korisnika šuma po zaduženjima za ovu godinu, a za njihovu naplatu obezbijeđene su bankarske garancije.

Ostatak duga od devet miliona ostaće da se prenosi, kao i do sada, u naredne godine.

 

 Slučaj Vektre Jakić

Vektra Jakić nastala je 2007. godine privatizacijom ŠIK Velimir Jakić u stečaju. Osnivač kompanije je kompanija DOO Vektra Montenegro Dragana Brkovića. U aprilu 2007. ova kompanija potpisuje s Ministarstvom poljoprivrede ugovor o eksploataciji, uzgoju i preradi drvnih sortimenata na  13 gazdinskih jedinica u Pljevljima koje zauzimaju ukupnu površinu od 58.932 hektara, što predstavlja oko 17 odsto površina državnih šuma raspoloživih za korišćenje. I to na 30 godina.

Vektra je izabrana iako je ponudila manje cijene za metar kubni drveta, a nije imala ni bankarsku garanciju. Po srijedi su bile neke druge garancije – kumovske.

Tadašnji i sadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović objašnjavao je da u Pljevlja dolaze investicije od 100 miliona eura. U njegovoj imaginaciji Pljevlja su već bila centar drvoprerade ne samo crnogorski, nego i regionalni.

Prema podacima Uprave za šume, Vektra je prve tri godine uredno plaćala koncesione naknade. Sitan dug od 12 eura ostao je 2011, da bi se sljedeće godine popeo na 1,1 milion eura i rastao do sadašnjih 6,3 miliona.

Međutim, ni ovaj dug nije konačan. DRI je utvrdila da je Uprava za šume nepravilnim obračunom koncesione naknade koncesionaru Vektra Jakić u periodu 2007-2012. godine neosnovano umanjila javni prihod za iznos od 1,6 milion eura. Naredne tri godine, ista matematika – ,,Uprava za šume u 2013, 2014. i 2015. godini nastavila je raniju praksu obračuna koncesione naknade i posebne naknade za koncesionara Vektra Jakić  time umanjila obaveze po osnovu koncesione naknade za ukupan iznos od 897.747,51€”, navodi se u izvještaju DRI.

Pomogla je i Vlada, pa je u martu 2017. Vektri omogućila reprogram duga na pet godina na osnovu koncesija za korišćenje šume.

Uprava za šume je u maju i oktobru prošle godine raskinula ugovor sa Vektrom. Ministarstvo poljoprivrede je odbilo žalbu Vektre, pa su rješenja postala pravosnažna. Vektra podnosi tužbu Privrednom sudu, kojom je osporila pomenuta rješenja o raskidu ugovora. Sud je donio privremenu mjeru rješenjem, kojim se privremeno obustavljaju rješenja o raskidu ugovora do okončanja sudskog postupka.

Pored neplaćanja, Vektra nije poštovala obaveze koje su se odnosile na zaštitu od šumskih požara, od zaraznih bolesti, o izgradnji šumskih puteva… Radnici Vektre koji su ostali bez posla, platu nijesu primali 18 mjeseci.

 

Izvoz drveta

U periodu prije 2017. godine ko god je htio sjekao je šumu i dobro zarađivao od izvoza u zemlje okruženja – Albanija, Kosovo Srbija. Vlada je izvoz oble građe iz Crne Gore zabranila 2017. Zvanični podaci Uprave za šume govore o profitima od izvoza prije zabrane: 2013. je izvezeno drveta u vrijednosti od 3,7 miliona, 2014 – 4,9 miliona, 2015 – 6,1 milion, a 2016 – 4,4 miliona eura. Otkako je izvoz zabranjen te cifre su pale na: 2017 – 113.762 eura; 2018 – 89.626 eura, a prošle godine 104.433 eura. Od maja  2017. do 1. juna 2020. izvezeno je 1.978 kubika TT stubova, 1.352 kubika ogrijevnog drveta, 978 kubika sječka i 263 tone čamovih okoraka

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo