Povežite se sa nama

OKO NAS

NAPLATA KONCESIJA ZA ŠUME: Sve je bolje, samo dug ostaje 

Objavljeno prije

na

Na osnovu koncesionih naknada za korišćenje šuma posljednjih pet godina u budžet se slilo 24,7 miliona eura. Koncesionari duguju 10,3 miliona. Dug je po računici Uprave za šume manji – 9,6 miliona. Naplatiće 600 hiljada, a devet miliona se, već godinama, vode pod stavkom sporna potraživanja

 

Iznos duga koncesionara po osnovu naknada za korišćenje šuma iznosi 10 miliona i 383,5 hiljada eura. Dug koji je na kraju prošle godine bio 7,5 miliona do 8. juna popeo se na gore navedenu sumu, podaci su Poreske uprave.

U posljednjih pet godina, prema podacima Poreske uprave, po osnovu koncesionih naknada ukupno je naplaćeno 24,7 miliona eura (2015. godine – 3,7; 2016 – 4,7; 2017 – 5,4; 2018 – 5,2 i prošle godine 5,5 miliona eura).

Prema evidenciji Uprave za šume dug svih korisnika šuma je nešto niži i početkom ovog mjeseca iznosio je 9,6 miliona eura. A po podacima koje su nam dostavili, koji pored naplate od koncesionara sadrže i prihode ostvarene od prodaje drveta u dubećem stanju, profit je veći i iznosi 31,1 milion eura – 2015 – 4,5; 2016 – 5,9; 2017 – 6,7; 2018 – 6,7; 2019 – 7,2 miliona.

Brojne probleme s gazdovanjem šumama, od kojih je jedan od najvećih samovolja dijela koncesionara, Državna revizorska institucija (DRI) je konstatovala u svojim izvještajima. DRI je u više izvještaja upozorila na neregularnosti pri dobijanju koncesija i na nepravilnosti prilikom obračuna i nadzora nad izvršenjem koncesionih ugovora. ,,Utvrđene nepravilnosti imale su direktan uticaj na prikupljanje prihoda budžeta Crne Gore po osnovu zaključenih ugovora o koncesijama za korišćenje prirodnih bogatstava”, jedan je od zaključaka DRI.

Ministarstvo poljoprivrede je u dokumentu Reorganizacija koncepta koncesionog korišćenja šuma iz 2017. takođe konstatovalo da  ,,koncesionari koji su realizovali ugovore uglavnom nijesu postigli svrhu zbog koje su dobili koncesiju”.

O kolikim se gubicima radi, možda dovoljno govori i podatak da je Vladinom Strategijom sa planom razvoja šuma i šumarstva 2014 – 2023.  bilo predviđeno da prihod od korišćenja šuma u 2017. bude 10 miliona eura, a 2023. čak 19 miliona.  Ukupan prihod 2017. bio je 6,75 miliona, a prošle godine 7,25, što znači da u naredne tri godine prihod od korišćenja šuma treba da se poveća više nego duplo.

Nadu ne uliva dosadašnje neostvarivanje planova. Podaci Ministarstva poljoprivrede  govore – od usvajanja Strategije iz 2014. do 10. oktobra 2018. Kada je Vlada donijela revidiranu Strategiju od predviđenih 75 aktivnosti realizovano je 25, ili 33 odsto, djelimično je realizovano šest obaveza, samo osam odsto planiranog, a nije realizovana 41 obaveza, ili 55 odsto planiranog. ,,Projektovani ciljevi u Strategiji iz 2014. godine su planirani preambiciozno, imajući u vidu prije svega ograničeni pristup finansijskim sredstvima kao i evidentan nedostatak kadrovskih kapaciteta”, kazao nam je Miroslav Anđelić, državni sekretar za šumarstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede.

Iz Ministarstva kažu da je u prošloj godini od korišćenja šuma ostvaren rekordan prihod od 7,2 miliona, što predstavlja povećanje od 36 odsto u poređenju s prihodima iz 2015. (4,53 miliona) kada je industrijska proizvodnja bila najveća. Posebno ističu da je smanjen obim sječe za 136.000 metara kubnih i da je uprkos tome ostvaren veći prihod za 2,7 miliona.

Anđelić najavljuje da su uz podršku Svjetske banke urađene dvije studije u kojima su date preporuke za dalji razvoj šumarskog sektora koji je u potpunosti pripremljen i treba da bude usvojen od strane Vlade u drugom kvartalu ove godine: ,,Realna su očekivanja da će se prelaskom na novi sistem organizacije korišćenja šuma, gdje će se prodaja drvne sirovine organizovati kroz Berzu drveta na šumskim stovarištima, biti postignute cijene drveta više nego dvostruko, a samim tim će biti uvećan ukupni prihod od korišćenja šuma s postojećih 7,2 milona, na 16,2 miliona eura”.

Jedna od bitnih stavki reorganizacije je i to što je Uprava za šume prošle godine dobila status samostalnog organa. Iz ove institucije kažu da im je to pomoglo da unaprijede kvalitet rada, prije svega, u ranije kritikovanim oblastima od strane DRI-a, praćenju i realizaciji ugovora, naplati prihoda i zaštiti šuma. ,,Uveli smo stroge mjere naplate prihoda koje su pretpostavljale u potpunosti poštovanje odredaba zaključenih ugovora sa našim poslovnim partnerima”, kaže Nusret Kalač, direktor Uprave za šume. Zadovoljni su i u Ministarstvu poljoprivrede, Anđelić tvrdi da su prihodi  Uprave za šume, uz smanjeni obim sječe od 36 odsto povećani, uz 100-odstotnu naplatu koncesionih naknada.

Od 2007. otkada datira model izdavanja državnih šuma na korišćenje koncesionarima do danas su zaključena 64 koncesiona ugovora. U međuvremenu 22 ih je isteklo, raskinuto je 28 i još tri sporazumno, dok je važeće 11 ugovora. Od njih 10 ističe tokom ove godine, a potpisani su s koncesionarima  – ŠIK Polimlje , ŠIK LimTrudbenik, Pelagić trade, Boj Komerc. Onaj najduže potpisani, čak na 30 godina, sa Vektrom Jakić, datira iz 2007. Uprava za šume je tokom prošle godine pokrenula raskid ugovora s firmom Dragana Brkovića, a u toku je više sudskih sporova s ovom kompanijom.

Upravo je Vektra Jakić najveći dužnik, ova firma na osnovu koncesionih naknada duguje 6,3 miliona eura, od ukupnog duga od 9,6 miliona koncesionara prema Upravi za šume. Kalač objašnjava da je dug Vektre Jakić svrstan u sporna potraživanja.

Sporan je i dug još iz vremena funkcionisanja akcionarskog društva u državnom vlasništvu AD Korporacija Jakić od 714.620 eura. Pod tom stavkom vode se i dugovanja kompanija koje su u stečaju. Iz Berana – Grandex dug od 501 euro, Grandex-kompani 60.309 eura, Mopal – 13.592 eura; Plav – Alpet – 183.783 eura, BO-SI Trade – 1.928 eura; Rožaje – Rudnica 4.782 eura, REZ – 158.497 eura, Esma Company – 15.585 eura, Braća Kalač – 4.068 eura, Mako Company – 1.649 eura, Amar Company – 2.500 eura, Primat Company – 10.300 eura, Braća Kujavić – 2.994 eura, Žar –  674 eura; Bijelo Polje – Ada Company – 2.246 eura, Ravna Gora – 307 eura; Nikšić – MI-RAI – 447.313 eura; Plužine – Brezna – 332.909 eura; Pljevlja – Gross-maradom – 41.829 eura; Žabljak – Wood – 377.602 eura, Raonić&CO – 469 eura, Šumarstvo – 2.741 euro i Podgorica – Karapidis Bross Co-Spaik – 207.343 eura. Sve ukupno, dug od 1,8 miliona eura.

Fizička lica duguju na osnovu naknada za korišćenje šuma – 17.571 euro.

Pored ovih spornih potraživanja, Kalač navodi da sigurna potraživanja iznose 622.419 eura. Ona se odnose na dugove aktivnih korisnika šuma po zaduženjima za ovu godinu, a za njihovu naplatu obezbijeđene su bankarske garancije.

Ostatak duga od devet miliona ostaće da se prenosi, kao i do sada, u naredne godine.

 

 Slučaj Vektre Jakić

Vektra Jakić nastala je 2007. godine privatizacijom ŠIK Velimir Jakić u stečaju. Osnivač kompanije je kompanija DOO Vektra Montenegro Dragana Brkovića. U aprilu 2007. ova kompanija potpisuje s Ministarstvom poljoprivrede ugovor o eksploataciji, uzgoju i preradi drvnih sortimenata na  13 gazdinskih jedinica u Pljevljima koje zauzimaju ukupnu površinu od 58.932 hektara, što predstavlja oko 17 odsto površina državnih šuma raspoloživih za korišćenje. I to na 30 godina.

Vektra je izabrana iako je ponudila manje cijene za metar kubni drveta, a nije imala ni bankarsku garanciju. Po srijedi su bile neke druge garancije – kumovske.

Tadašnji i sadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović objašnjavao je da u Pljevlja dolaze investicije od 100 miliona eura. U njegovoj imaginaciji Pljevlja su već bila centar drvoprerade ne samo crnogorski, nego i regionalni.

Prema podacima Uprave za šume, Vektra je prve tri godine uredno plaćala koncesione naknade. Sitan dug od 12 eura ostao je 2011, da bi se sljedeće godine popeo na 1,1 milion eura i rastao do sadašnjih 6,3 miliona.

Međutim, ni ovaj dug nije konačan. DRI je utvrdila da je Uprava za šume nepravilnim obračunom koncesione naknade koncesionaru Vektra Jakić u periodu 2007-2012. godine neosnovano umanjila javni prihod za iznos od 1,6 milion eura. Naredne tri godine, ista matematika – ,,Uprava za šume u 2013, 2014. i 2015. godini nastavila je raniju praksu obračuna koncesione naknade i posebne naknade za koncesionara Vektra Jakić  time umanjila obaveze po osnovu koncesione naknade za ukupan iznos od 897.747,51€”, navodi se u izvještaju DRI.

Pomogla je i Vlada, pa je u martu 2017. Vektri omogućila reprogram duga na pet godina na osnovu koncesija za korišćenje šume.

Uprava za šume je u maju i oktobru prošle godine raskinula ugovor sa Vektrom. Ministarstvo poljoprivrede je odbilo žalbu Vektre, pa su rješenja postala pravosnažna. Vektra podnosi tužbu Privrednom sudu, kojom je osporila pomenuta rješenja o raskidu ugovora. Sud je donio privremenu mjeru rješenjem, kojim se privremeno obustavljaju rješenja o raskidu ugovora do okončanja sudskog postupka.

Pored neplaćanja, Vektra nije poštovala obaveze koje su se odnosile na zaštitu od šumskih požara, od zaraznih bolesti, o izgradnji šumskih puteva… Radnici Vektre koji su ostali bez posla, platu nijesu primali 18 mjeseci.

 

Izvoz drveta

U periodu prije 2017. godine ko god je htio sjekao je šumu i dobro zarađivao od izvoza u zemlje okruženja – Albanija, Kosovo Srbija. Vlada je izvoz oble građe iz Crne Gore zabranila 2017. Zvanični podaci Uprave za šume govore o profitima od izvoza prije zabrane: 2013. je izvezeno drveta u vrijednosti od 3,7 miliona, 2014 – 4,9 miliona, 2015 – 6,1 milion, a 2016 – 4,4 miliona eura. Otkako je izvoz zabranjen te cifre su pale na: 2017 – 113.762 eura; 2018 – 89.626 eura, a prošle godine 104.433 eura. Od maja  2017. do 1. juna 2020. izvezeno je 1.978 kubika TT stubova, 1.352 kubika ogrijevnog drveta, 978 kubika sječka i 263 tone čamovih okoraka

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo