Povežite se sa nama

OKO NAS

JAVNE NABAVKE U CRNOJ GORI: Daleko od očiju javnosti

Objavljeno prije

na

Za javne nabavke godišnje se izdvoji preko pola milijarde eura. Iz džepa građana. Čak 71 odsto njih ni ne zna šta su javne nabavke

 

,,Javne nabavke čine značaj dio javne potrošnje, a plaćaju se novcem građana. Predstavljene su kao velika ‘glavolomka’, birokratski proces i administrativna zavrzlama. Tamo gdje je interesovanje javnosti malo, a potrošnja velika, širok je i prostor za zloupotrebe i malverzacije raznih vrsta”, kaže za Monitor Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u nevladinom udruženju Institut alternative (IA).

Javne nabavke ne razlikuju se mnogo od odlaska na pijacu. I pored toga, rezultati istraživanja javnog mnjenja, koje je sproveo IA, pokazali su da čak 71 odsto građana ne zna šta su javne nabavke niti kako bi ih u nekoliko riječi opisali.

U odnosu na 2015. godinu broj neupućenih je gotovo udvostručen. U 2019. godini ugovoreno je 608 miliona eura javnih nabavki. To je najveća potrošnja za javne nabavke zabilježena od početka primjene prvog Zakona o javnim nabavkama u Crnoj Gori, odnosno od 2007. godine pa do sada. Prethodnu godinu obilježio je i najniži intenzitet konkurencije. „Ako samo jedan prodavac prodaje trešnje, kilogram košta oko 4 eura. Ako ih volite, nemate izbora kupiće te ih čak i kada nisu najkvalitetnije. Kako se na tržištu pojavljuje više prodavaca trešanja, cijena pada, a mogućnost izbora raste. Na kraju ćete kupiti ukusnije trešnje, a potrošiti manje novca. Pod uslovom da svi prodavci trešanja učestvuju na tržištu pod istim uslovima”, objašnjava Đurnić.

Slično je i u javnim nabavkama – što više ponuđača učestvuje na tenderima, veće su šanse da će država nabaviti kvalitetnije usluge, radove i robe, a po nižim cijenama. Preduslov za to su jednaki uslovi za sve ponuđače, što nije uvijek slučaj u našem sistemu javnih nabavki.

Izvještaj Ministarstva finansija o javnim nabavkama za 2019. godinu pokazao je da je čak četvrtina ukupne vrijednosti zaključenih ugovora ugovorena na osnovu samo jedne dostavljene ponude.

„Prema istraživanju iz 2015. godine, udio građana koji tada nije znao šta su javne nabavke bio je 37 odsto. Ovogodišnji podatak postaje još veći kada se u ovu grupu građana uračunaju i oni koji navode netačne odgovore (poput uvoza i izvoza robe), kao i oni koji navode korupciju, pranje novca i zloupotrebe položaja, što su negativne odrednice koje valja tumačiti prije kao stav prema procedurama javnih nabavki u Crnoj Gori, nego kao upoznatost sa pojmom”, objašnjava Đurnić.

Ovi podaci zabrinjavaju, jer da bi se zloupotrebe smanjile, potrebna je bolja upoznatost građana sa javnim nabavkama.

Direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić, nedavno se pohvalila da je, prema ocjenama eksperata TAIEX peer-review misije Evropske komisije, crnogorski sistem javnih nabavki jedan od najstabilnijih u regionu.

„Stabilan nije pridjev koji bih ja izabrala da opišem sistem javnih nabavki u Crnoj Gori. Njega posljednjih nekoliko godina karakterišu vrlo dinamični procesi –  nekoliko izmjena Zakona, uvođenje novih procedura, promjene institucionalnih i kadrovskih rješenja, variranja u pogledu prosječnog broja ponuda po tenderu i potrošnje…”, upozorava Đurnić.

Nadležni su zaboravili da napomenu da se, u više navrata, u istom Izvještaju ekspertske misije EK, ističe da je ekspertima bilo „izuzetno teško da daju detaljne preporuke za unapređenje”, zato jer je Zakon o javnim nabavkama, u trenutku misije, bio u skupštinskoj proceduri, a brojne uočene probleme bi usvajanje i primjena tog novog Zakona trebalo da riješi.

Kako ističu iz IA, Crna Gora još od 2015. godine, uz izuzetak izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama iz juna 2017. godine, nije imala toliko problema sa  zakonskim rješenjima, koliko sa njihovom primjenom. Kao što to obično i biva.

„Mogli smo da vidimo kako su hitne nabavke zloupotrebljavane za nabavku nečega što i nije bilo toliko hitno, i kako je to promaklo svim kontrolnim instancama. Svjedočili smo i tome da se dobra zakonska rješenja nekako „izokrenu” kroz loša podzakonska akta, a da kroz primjenu još više izgube na smislu”, objašnjava Đurnić.

Takav je primjer nedavna odluka o pokretanju hitne nabavke opreme za kuhinju i vešeraj u Kliničkom centru Crne Gore, u vrijednosti od 300.000 eura, koju je potpisao direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović. I time obezbijedio firmi Pro Horeca Mirka Čarapića, sina bivše vrhovne tužiteljke i aktuelne članice Tužilačkog savjeta, Ranke Čarapić, unosan posao. Nije dato precizno obrazloženje zašto se tako vrijedna nabavka sprovodi po hitnom postupku. Nadležni su se ekspresno pozvali na situaciju izazvanu pandemijom virusa COVID19.

Tokom prethodne godine Vlada je novom Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave ukinula Upravu za javne nabavke, a poslove u ovoj oblasti povjerila Ministarstvu finansija. Time je Crna Gora postala jedina država u regionu koja nema samostalni organ uprave za nadgledanje javnih nabavki.

Kao obrazloženje za ovu odluku, Ministarstvo javne uprave navelo je da se rukovodilo „potrebama racionalizacije uz sagledavanje zakonom utvrđenih kriterijuma, zbog prirode poslova ili manjeg obima posla”.

Zakon o budžetu za 2019. godinu, i opis poslova i nadležnosti Ministarstva finansija iz Uredbe, demantuju ove navode. Prema njima, ono nema ni više ni manje posla, obaveza i nadležnosti nego što ih je imala Uprava. Nema ni manje zaposlenih, niti će trošiti manje novca.

Iz IA su i ranije upozoravali na ove nelogičnosti. ,,Budžet Ministarstva finansija na programu javnih nabavki je za 23.000 eura veći nego što je bio budžet Uprave za javne nabavke u prethodnoj godini, a budžet za zarade nije smanjen – on je takođe veći za 5.000 eura. Ukupan budžet Ministarstva finansija za zarade je, u odnosu na 2018. godinu, umanjen samo za budžete za programe Uprava za igre na sreću i nekretnine, koje su sada samostalne potrošačke jedinice. Ni u toj sferi nisu ostvarene uštede”.

Istraživanje Alternative je pokazalo i da šest od deset građana, 59 odsto, smatra da Vladina politika u oblasti javnih nabavki nije u dovoljnoj mjeri transparentna. Polovina građana Crne Gore, 51 odsto, misli da su zloupotrebe i malverzacije česta pojava prilikom sprovođenja javnih nabavki. Najčešće, da firme koje pobjeđuju na tenderima iskazuju zahvalnost partijama time što im doniraju novac na sljedećim izborima, a da im politički akteri uzvraćaju dodjeljivanjem ugovora o javnim nabavkama nakon što pobijede na izborima.

Još nije počela primjena novog Zakona o javnim nabavkama, a podzakonski akti su tek u procesu pripreme. Tek ćemo u narednih nekoliko godina moći da vidimo da li će riješiti postojeće probleme ili stvoriti nove.

                                                                                                                Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo