Povežite se sa nama

OKO NAS

BALKANSKI CERN I MI: Crnogorsku priču možda ispriča neko drugi

Objavljeno prije

na

Inicijativu o regionalnom naučnom centru gdje bi se liječili oboljeli od kancera i  obavljala naučna istraživanja, pokrenula je crnogorska ministarka nauke Sanja Damjanović. No, naučna i medicinska ustanova koja košta više stotina miliona eura, obezbijeđenih mahom iz sredstava EU i međunarodnih fondova za nauku, previše je značajna da bi po automatizmu bila locirana u Crnoj Gori. Pogotovo što pred međunarodnom zajednicom rapidno gubimo kredibilitet

 

Kada je početkom drugog milenijuma započeta priča da se regionalni naučni centar oformi na Bliskom Istoku, malo je ko vjerovao da će se zaraćene države dogovoriti oko nauke, a nijesu uspjele da se usaglase oko osnovnih stvari u međudržavnim odnosima.

Međutim, do 2017. godine, kada je SESAME (Naučni centar za proučavanje sinhrotrone svjetlosti) počeo sa radom, pokazalo se da je takav projekat bio bolja mirovna misija nego mnoge koje su organizovale međunarodne institucije. Diplomatski predstavnici Izraela i Irana su prvi put sjeli za isti sto (sa još nekoliko država regiona) da razgovaraju o naučnoj saradnji. Jordan, mala država, polako postaje tehnološki i naučni centar Bliskog istoka, otkada je tridesetak kilometara od glavnog grada Amana izgrađen naučni centar..

Iste godine kada je otvoren SESAME, u našem dijelu Evrope počela je  priča o sličnom naučnom projektu koji bi trebalo da promijeni region. Riječ je o regionalnom naučnom centru gdje bi se pomoću teških jona liječili oboljeli od kancera i vršila naučna istraživanja. Inicijativa je potekla upravo od crnogorske ministarke nauke Sanje Damjanović. Ono što je tada bila lijepa ideja, sada ima veliku šansu da postane jedan od prioritetnih projekata Evropske unije (EU). U naučnim krugovima projekat se već popularno naziva „balkanski CERN“.

Iako bi bilo logično da se projekat realizuje u zemlji odakle je potekla i ideja,  naučna i medicinska ustanova koja košta više stotina miliona eura, obezbijeđenih mahom iz sredstava EU i međunarodnih fondova za nauku, previše je značajna da bi njena lokacija po automatizmu bila u Crnoj Gori. Pogotovo što pred međunarodnom zajednicom rapidno gubimo kredibilitet ozbiljne države.

Projekat Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST) prije nepunu godinu ušao je u drugu fazu, sa ideje se prešlo na djelo. Ipak, ima znaklova da je resorna ministarka i dalje usamljena u borbi za naučni centar, dok ostatak Vlade mnogo više energije usmjerava na politička prepucavanja. Evropska komisija je snažno podržala SEEIIST kao „jedan od najljepših primjera naučne diplomatije“ i opredijelila milion eura za početak druge faze projekta – Studije Dizajna (izgleda, lokacije i funkcionisanje centra), a ubrzo će još jedan milion.

U naučnim krugovima smatraju da je Crna Gora u takvoj ekonomskoj situaciji da svaka investicija ili donacija koja „ne ide direktno u budžet“ Vladi nije prioritet.

Da je sličnih stavova u Vladi bilo potvrdio je i premijer Duško Marković prilikom obilježavanja početka druge faze projekta: „Kada smo, prije skoro tri godine, započeli konsultacije o predlogu Ministarstva nauke da se pristupi formiranju međunarodnog instituta za održive tehnologije u regionu Zapadnog Balkana, bilo je različitih viđenja. Tih sedmica i mjeseci fokus Vlade bio je usmjeren ka finansijskoj konsolidaciji i nastavku infrastrukturnog razvoja zemlje kao podsticaja ekonomiji. Mnogi su u tom trenutku opravdano smatrali da nije vrijeme da Crna Gora pokreće veliku regionalnu inicijativu i to u oblasti u kojoj se ne možemo pohvaliti značajnijim iskustvom.“

Marković je kazao da je Vlada ipak odlučila da ide „težim putem“ i da pomoću ovog projekta „život ljudi na ovom prostoru učine kvalitetnijim, a duži životni vijek za one koji se liječe od najtežih bolesti“.

SEEIIST projekat je, kao i CERN i SESAME, projekat za ekonomski i tehnološki napredak regiona. Međutim, iako brojne funkcije instituta nijesu ograničene samo na nauku, u „guranju“ ovog projekta nijesu vidljivi ministri iz drugih resora.

Damjanovićeva, međutim, smatra da je „možda prirodno“ da se za sada ne priča mnogo o projektu jer je „dug put do završetka“. Ona je, kaže, sigurna da će, kada dođe vrijeme, Vlada snažno raditi na svim planovima kako bi se taj institut gradio u Crnoj Gori.

„Trenutak kandidovanja za lokaciju biće pravo vrijeme kada ćemo morati glasno, koordinirano i ozbiljno da zagovaramo da projekat bude kod nas. U ovom pripremnom periodu takođe ima puno lobiranja i zagovaranja, ali pravo vrijeme za to će tek doći“, kazala je Damjanović za Monitor.

U informaciji koju je prošle sedmice razmatrala Vlada navodi se da je izbor lokacije SEEIIST instituta presudan i da mora biti poznat do prve polovine ili, najkasnije, do kraja 2021. godine. „Do kraja ove godine nezavisna komisija će da kreira izvještaj o uslovima za lokaciju instituta. Uz posredovanje Švajcarske, kroz transparentnu proceduru, sve zainteresovane zemlje regiona moći će da se kandiduju za lokaciju. Mi za sada smatramo da je lokacija u Podgorici na Ćemovskom polju, adekvatan prostor za institut. Međutim, kada budemo vidjeli uslove za lokaciju konačno ćemo se odrediti po ovom pitanju i profesionalno pripremiti našu prijavu za lokaciju“, pojasnila je Damjanović.

Prema saznanjima Monitora, da SEEIIST Institut grade na svojoj teritoriji zainteresovano je više zemalja regiona. Za sada prednjače Slovenija i Bugarska.

Eksperti smatraju da će u izboru lokacije mnogo veću ulogu da igra diplomatija, nego entuzijazam, zbog čega će Vlada, naročito Ministarstvo vanjskih poslova, morati da se ozbiljno uključi u lobiranje.

Aktivnija uloga ministra vanjskih poslova biće vrlo bitna u narednom periodu, pogotovo za izradu i potpisivanje SEEIIST Međunarodnog ugovora, koji treba da potpišu deset zemalja Jugoistočne Evrope.

Crnoj Gori će biti potrebna podrška makar još dvije države članice ili kandidata iz regiona kako bi se projekat našao na Mapi puta Evropskog strateškog foruma za istraživačku infrastrukturu – „ESFRI Roadmap“.

„Lansiranje SEEIIST-a na ovu ‘Jedinstvenu listu evropskih istraživačkih infrastrukturnih projekata’ bi bilo od velikog značaja jer bi potvrdili panevropski karakter projekta koji ima vrijednost za cijelu Evropu. To bi bio i znak da projekat zaslužuje EU fondove – stukturne, kohezione, IPA“, piše u informaciji Ministarstva nauke.

Tako bi Evropska unija SEEIIST učinila još primamljivijim za bogatije i uređenije zemlje regiona, dok crnogorska javnost skoro da i ne zna da takav projekat postoji.

Ne bi bilo prvi put da dobru ideju, nastalu u našoj ili drugoj „sirotoj zemlji regiona“, realizuje neko sposobniji i bogatiji.

U konačnom, bilo bi lijepo da ovaj region počne da se prepoznaje po nečem plemenitom, kao što je liječenje najteže bolesti, umjesto po bezumlju devedesetih i krvavoj tranziciji ka „demokratijama“.

 

Prva zelena infrastruktura u liječenju kancera

 

SEEIIST projekat, koji je iniciran polovinom 2017. godine, postao je najozbiljniji regionalni razvojni naučno-tehnološki projekat.

Te godine su Deklaraciju o namjeri da naučni institut postane regionalni projekat, pored Crne Gore, potpisale Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija. Na čelu Upravnog odbora SEEIIST-a izabrana je Sanja Damjanović.

Riječ je o infrastrukturi za kancer terapiju i multidisciplinarno istraživanje pomoću težih jona, koja danas predstavlja najsavremeniji i najefikasniji metod liječenja kancera. Dok u svijetu postoji samo 12 ovakvih projekata, od kojih su četiri u Evropi, SEEIIST će imati niz jedinstvenih odlika jer će tehnologija biti znatno unaprijeđena zahvaljujući podršci 18 evropskih renomiranih institucija i klinika, od kojih posebno izdvajamo CERN u Ženevi i GSI u Njemačkoj.

SEEIIST projekat će biti koncipiran i kao prva zelena infrastruktura u oblasti liječenja kancera i na taj način biti i prva infrastruktura u liniji sa EU ‘Horizon Europe Cancer Mission’.

Liječenje prvog pacijenta u tom institutu planirano je 2028.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo