Povežite se sa nama

Izdvojeno

NASTAVAK AFERE STANOVI: Komisija pred tužalištvom  

Objavljeno prije

na

Što god odluči tužilaštvo, pa i da je sve po zakonu, nije u redu to što su miljenici bivšeg režima dobijali gotovo besplatne stambene kredite, dok  građani stan mogu da sanjaju ili da pola plate decenijama daju za stambenu ratu  kredita

 

Specijalno državno tužilaštvo uputilo je zahtjev predsjednici Skupštine Danijeli Đurović za skidanje imuniteta poslanicima Demokratske partije socijalista Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, kao i poslanicima Socijaldemokrata Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću.

Oni su  bili članovi Komisije za stambena pitanja, a SDT utvrđuje da li je njihovim djelovanjem u ovom Vladinom tijelu došlo do zloupotrebe službenog položaja. Tužilac Vukas Radonjić objasnio je da se ispituje postupanje predsjednika Boškovića i članova Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u periodu 2016 – 2020. godine.

Prijavljeni su donosili odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera Vlade i tako, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, drugima pribavljali imovinsku korist koja prelazi iznos od 30.000 eura, navodi SDT.

Afera stanovi je buknula 2019. kada je tadašnji premijer Duško Marković skinuo oznaku tajnosti sa podataka o dodjeli stanova fukcionerima i državnim službenicima po povoljnim uslovima. Javnost je bila bijesna. Dio ministara, čelnika u pravosuđu i ostalih funkcionera, od kojih su mnogi imali riješeno stambeno pitanje i plate od nekoliko hiljada eura, dobijali su  kredite od 40.000 eura sa simboličnim mjesečnim ratama od 40 do 70 eura. „Obični“ građani kreditne rate za stanove  plaćali su blizu 300 eura mjesečno sa prosječnom platom od 500 eura.

U aprilu prošle godine, tadašnja rukovoditeljka stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković objavila je ugovore koje su bivše vlade proglasile tajnom, a nova je sa njih skinula oznaku tajnosti. Povoljni stanovi i krediti za 580 državnih funkcionera i javnih službenika, u posljednjih deset godina, koštali su nas 25 miliona eura. Ćalović-Marković je objavila korupcionu šemu. Za izabrane, Vlada je u startu kvadrat procjenjivala oko 30 odsto manje od tržišne cijene, pa je na taj diskont, zbog navodih zasluga, cijena snižavana još za 80 odsto, a ako bi funkcioner uzmogao da to plati u kešu čašćavan je i sa dodatnih 15 odsto popusta. Zaslužni su, na primjer, stan od 90 kvadrata u Univerzitetskom centru plaćali nevjerovatnih 146 eura po kvadratu ili 13.173 eura.

Neki su, kao na primjer Suljo Mustafić, stanove dobijene od države po povoljnim uslovima prodali i po šest puta većoj cijeni.

Premijer Dritan Abazović je tužilaštvu podnio krivičnu prijavu 13. oktobra i u njoj opisao djelovanje Komisije i odluke koje je donosila.

Prema krivičnoj prijavi, Komisija za stambena pitanja Vlade Crne Gore od 1. januara 2016. godine do 22. novembra 2016. godine donijela je četiri odluke kojima je dodijelila kredite u cilju poboljšanja uslova stanovanja. Krediti su dati Ivici Stankoviću, Obradu Mišu Stanišiću, Safetu Kurtagiću i Vesni Jovićević. Podnosiocima zahtjeva dodijeljeno je ukupno 125.000 eura. Tokom 2017. uvaženi su zahtjevi Blaža Jovanića, Jelene Radonjić, Veselina Vučkovića, Dragoljuba Bulatovića… Prema prijavi Abazovića, Komisija je tokom 2017. godine donijela 15 spornih odluka, na osnovu kojih je podnosiocima zahtjeva dodijeljeno 430.000 eura. Na sjednici 12. januara 2018. odobren je veći broj stambenih kredita za više funkcionera, ukupno 1.020.420,76 eura. Kredite su dobili Aleksandar Jovićević, Danijela Nedeljković Vukčević, Irma Nišić, Ivo Đoković, Mersudin Gredić, Sreten Radonjić… U februaru 2018. godine Komisija je dodijelila 185.000 eura. U maju 2018. godine Komisija je dodijelila 158.000 eura. U decembru Komisija je donijela 21 odluku o dodjeli stambenih kredita, koje su dobili Vesna MedenicaAlija Košuta, Miomir M. Mugoša, Nataša Pešić, Žana Filipović, Miljan Perović, Aleksandar Eraković… U decembru 2018. godine Komisija je dodijelila podnosiocima zahtjeva ukupno 710.000,00 eura. Komisija je nastavila da dodjeljuje povoljne kredite i 2019, pa je u martu dodijelila ukupno 590.000 eura podnosiocima zahtjeva – Draženu Buriću, Željku Stamatoviću, Kemalu Đečeviću, Ljiljani Simović, Nikoli Medenici, Draganu Radonjiću… U aprilu 2019. godine Komisija je dodijelila 125.000 eura, a u januaru 2020. godine ukupno 170.000 eura.

U krivičnoj prijavi se navodi da jednog dijela dokumenata nema, kao i da Generalni sekretarijat Vlade ne posjeduje zapisnike sa nekih sjednica. To bi mogao da bude problem tužilaštvu. Prilikom transporta građe Vlade prema Državnom arhivu nestalo je 60 registratora sa podacima o dodjeli kredita, a  uništeni su i tonski zapisi sa sjednica na kojima su donošene odluke. Abazović je skrenuo pažnu na to da je Vlada na čijem je čelu bio Duško Marković donijela odluku da se unište svi tonski zapisi sa sjednica. Radi se o tonskim zapisima od 2010. godine do 2020.

Abazović je pozvao Administrativni odbor Skupštine da što prije odluči o imunitetu poslanika. Prema najavama, poslanici parlamentarne većine glasaće za skidanje imuniteta kolegama iz DPS-a i SD-a.

Iz SD-a su saopštili da je Specijalno tužulaštvo po nalogu Abazovića krenulo u obračun sa njihovim poslanicima. Iz DPS-a tvrde da su se djelovi Specijalnog tužilaštva stavili u ulogu instrumentarija u rukama izvršne vlasti, te da služe za politički obračun sa neistomišljenicima izvršne vlasti.

Bivši predsjednik sporne Komisije, poslanik DPS-a Predrag Bošković je izjavio da će glasati da mu se skine imunitet.

U odbrani svojih stao je i bivši premijer i poslanik DPS-a Duško Marković. On je kazao da je Vlada koju je predvodio rješavala stambena pitanja državnim službenicima u skladu sa propisanom procedurom. Zanimljiva je njegova izjava: ,,To je inače bila politika države u prethodnih više od pet decenija“.

Marković nije rekao – u vrijeme socijalizma stanove su dobijali i ,,obični“ građani – radnici, seljaci, poštena inteligencija… Prevrat da se uzme od siromašnih da bi se udijelilo bogatima izvršio je DPS.

Prije Boškovića na čelu Komisije bio je Slavoljub Stijepović. I za njegovog mandata funkcionerima su dijeljeni povoljni krediti po kamati od dva odsto, dok su građani jedva uspijevali da od banke dobiju kredite sa kamatom od 12 odsto.

Prije Stijepovića, na čelu Komisije bio je Suad Numanović. On je 2007. priznao da je Vlada preko Komisije za stambena pitanja od 1997. do 2007. uložila 15 miliona eura za rješavanje stambenih potreba kako zaposlenih, tako i lica iz drugih organa, ali i drugih grana vlasti, pa čak i lica koja formalno nemaju nikakve veze sa javnim sektorom. Numanović je iznio računicu da je u tom periodu dodijeljeno 718 stambenih kredita i podijeljen 51 stan.

Vesna Medenica je 2004. od Vlade dobila 80.000 eura za rješavanje stambenog pitanja. Pet godina ranije, 1999. ona je kao zamjenica VDT-a dobila stan u Vektri. Pa opet, 2005. godine 20.000 eura za rješavanje stambenog pitanja…

DPS doajen Milutin Simović je čak četiri puta dobijao stambeni kredit – 1997, 1998, 2000. i 2004.

Gotovo svaki ministar dobio je stan ili kredit. Nije izuzetak ni bivši premijer Marković – 2004. je kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova dobio 20.000 eura.

Najveće stanove od Vlade dobili su Filip Vujanović i Ranko Krivokapić. Vujanović je u svojstvu premijera 1999. dobio stan u Vektri od 157 kvadrata, dok je Krivokapić 2006. kao predsjednik Skupštine dobio stan od 137 kvadratnih metara na Kruševcu.

Iako je sistem povoljnosti za odabrane trajao mnogo duže, Vlada i tužilaštvo su se ograničili samo na period od 2016. do 2020.

Ako nešto bude od ove prijave, biće zanimljivo vidjeti da li će korisnici povoljnih kredita i stanova snositi ekonomske posljedice. Neki pravnici su i ranije u izjavama za Monitor upozoravali da bi se država zbog diskriminacije mogla suočiti i sa tužbama onih u javnoj upravi koji nijesu bili povlašćeni, ali i ostalih građana. Koji su plaćali i plaćaju ogromne rate kredita za skupo plaćene stanove.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikapljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka

 

U nedjelju koja prva dođe počeće popis stanovnika, domaćinstava i stanova.  Valjda. Nakon odlaganja od, ukupno, dvije godine i trideset tri dana. Prilično je izgledno da će popis trajati duže od planiranih 15 dana. Razloge znamo: manjak popisivača i moguće vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine.

U srijedu ujutro govorilo se o tome da su svi uslovi iz prošlonedjeljnog sporazuma vlade, opozicije i nacionalnih savjeta ispunjeni i da popis počinje u četvrtak 30. novembra. Čak je i Monstat (Uprava za statistiku) počeo podjelu popisnog materijala popisivačima.

Popisivači sjutra izlaze na teren, saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović pozivajući građane „da im otvore vrata“. On je insistirao da se popis može sprovesti sa postojećih 3.300 popisivača (Monstat je, u nekoliko puta ponavljanim, konkursima tražio njih 3.800) a da su svi uslovi iz Sporazuma o popisu ispunjeni. “Posljednji preduslov je specifikacija za softver (za kontrolu unijetih podataka – prim. Monitora) koji se najavljuje. Specifikacija je pripremljena od strane Uprave za statistiku. Sopstvenim kapacitetima, samoinicijativno, izradili smo ovu specifikaciju i dostavićemo je  vladinoj komisiji, koja će biti formirana u narednim danima”, kazao je Pejović.

Iza podna saznajemo da ništa nije gotovo. Iz DPS – a   su poručili da dogovoreno u Sporazumu nije realizovano, iako „nema sporenja oko uslova koje treba ispuniti“. Po njihovom tumačenju, manjak popisivača u odnosu na priželjkivani broj i „činjenica da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera“ su dovoljan razlog da od vlade zatraže da se popis odloži za još nekoliko dana. U suprotnom, zaprijetili su iz DPS, oni neće učestvovati u popisnom procesu „nego će ga obesmisliti“.

Danijel Živković, v.d. predsjednika te partije, tražio je od vlade da početak popisa još jednom odloži  “za pet ili sedam dana” kako bi do kraja završili započeti posao. “Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, da vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, poručio je Živković ne osvrćući  se na činjenicu da opozicija, do tog trenutka, nije imenovala predstavnika koji bi, prema postignutom dogovoru, bio i predsjednik vladine Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za kontrolu popisnih podataka.

Pokazalo se da zahtjev DPS-a “nije problem”. I da kucaju na otvorena vrata. U srijedu poslije podne premijer Milojko Spajić izlazi sa konačnom ponudom: “Ja ću danas obaviti razgovor sa predstavnicima partija skupštinske većine i u cilju inkluzivnosti koju Crna Gora nikada nije vidjela, a mislim da smo jako blizu tome, poslao bih poruku DPS-u, odnosno predstavnicima opozicije, da (popis) odložimo na tri dana, odnosno do 3. decembra i da vidimo da li su njihove namjere dobre ili loše. Ovo je mjera kompromisa i da se stvarno svi kao društvo okupimo da taj popis prođe kao jedna tehnička stvar. Ukoliko se ne prihvati 3. decembar kao početak, mi počinjemo sjutra”, saopštio je Spajić uz najavu da će nekoliko sati kasnije izaći sa konačnim rješenjem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo