Povežite se sa nama

Izdvojeno

NASTAVAK AFERE STANOVI: Komisija pred tužalištvom  

Objavljeno prije

4 mjeseca

na

Što god odluči tužilaštvo, pa i da je sve po zakonu, nije u redu to što su miljenici bivšeg režima dobijali gotovo besplatne stambene kredite, dok  građani stan mogu da sanjaju ili da pola plate decenijama daju za stambenu ratu  kredita

 

Specijalno državno tužilaštvo uputilo je zahtjev predsjednici Skupštine Danijeli Đurović za skidanje imuniteta poslanicima Demokratske partije socijalista Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, kao i poslanicima Socijaldemokrata Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću.

Oni su  bili članovi Komisije za stambena pitanja, a SDT utvrđuje da li je njihovim djelovanjem u ovom Vladinom tijelu došlo do zloupotrebe službenog položaja. Tužilac Vukas Radonjić objasnio je da se ispituje postupanje predsjednika Boškovića i članova Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u periodu 2016 – 2020. godine.

Prijavljeni su donosili odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera Vlade i tako, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, drugima pribavljali imovinsku korist koja prelazi iznos od 30.000 eura, navodi SDT.

Afera stanovi je buknula 2019. kada je tadašnji premijer Duško Marković skinuo oznaku tajnosti sa podataka o dodjeli stanova fukcionerima i državnim službenicima po povoljnim uslovima. Javnost je bila bijesna. Dio ministara, čelnika u pravosuđu i ostalih funkcionera, od kojih su mnogi imali riješeno stambeno pitanje i plate od nekoliko hiljada eura, dobijali su  kredite od 40.000 eura sa simboličnim mjesečnim ratama od 40 do 70 eura. „Obični“ građani kreditne rate za stanove  plaćali su blizu 300 eura mjesečno sa prosječnom platom od 500 eura.

U aprilu prošle godine, tadašnja rukovoditeljka stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković objavila je ugovore koje su bivše vlade proglasile tajnom, a nova je sa njih skinula oznaku tajnosti. Povoljni stanovi i krediti za 580 državnih funkcionera i javnih službenika, u posljednjih deset godina, koštali su nas 25 miliona eura. Ćalović-Marković je objavila korupcionu šemu. Za izabrane, Vlada je u startu kvadrat procjenjivala oko 30 odsto manje od tržišne cijene, pa je na taj diskont, zbog navodih zasluga, cijena snižavana još za 80 odsto, a ako bi funkcioner uzmogao da to plati u kešu čašćavan je i sa dodatnih 15 odsto popusta. Zaslužni su, na primjer, stan od 90 kvadrata u Univerzitetskom centru plaćali nevjerovatnih 146 eura po kvadratu ili 13.173 eura.

Neki su, kao na primjer Suljo Mustafić, stanove dobijene od države po povoljnim uslovima prodali i po šest puta većoj cijeni.

Premijer Dritan Abazović je tužilaštvu podnio krivičnu prijavu 13. oktobra i u njoj opisao djelovanje Komisije i odluke koje je donosila.

Prema krivičnoj prijavi, Komisija za stambena pitanja Vlade Crne Gore od 1. januara 2016. godine do 22. novembra 2016. godine donijela je četiri odluke kojima je dodijelila kredite u cilju poboljšanja uslova stanovanja. Krediti su dati Ivici Stankoviću, Obradu Mišu Stanišiću, Safetu Kurtagiću i Vesni Jovićević. Podnosiocima zahtjeva dodijeljeno je ukupno 125.000 eura. Tokom 2017. uvaženi su zahtjevi Blaža Jovanića, Jelene Radonjić, Veselina Vučkovića, Dragoljuba Bulatovića… Prema prijavi Abazovića, Komisija je tokom 2017. godine donijela 15 spornih odluka, na osnovu kojih je podnosiocima zahtjeva dodijeljeno 430.000 eura. Na sjednici 12. januara 2018. odobren je veći broj stambenih kredita za više funkcionera, ukupno 1.020.420,76 eura. Kredite su dobili Aleksandar Jovićević, Danijela Nedeljković Vukčević, Irma Nišić, Ivo Đoković, Mersudin Gredić, Sreten Radonjić… U februaru 2018. godine Komisija je dodijelila 185.000 eura. U maju 2018. godine Komisija je dodijelila 158.000 eura. U decembru Komisija je donijela 21 odluku o dodjeli stambenih kredita, koje su dobili Vesna Medenica, Alija Košuta, Miomir M. Mugoša, Nataša Pešić, Žana Filipović, Miljan Perović, Aleksandar Eraković… U decembru 2018. godine Komisija je dodijelila podnosiocima zahtjeva ukupno 710.000,00 eura. Komisija je nastavila da dodjeljuje povoljne kredite i 2019, pa je u martu dodijelila ukupno 590.000 eura podnosiocima zahtjeva – Draženu Buriću, Željku Stamatoviću, Kemalu Đečeviću, Ljiljani Simović, Nikoli Medenici, Draganu Radonjiću… U aprilu 2019. godine Komisija je dodijelila 125.000 eura, a u januaru 2020. godine ukupno 170.000 eura.

U krivičnoj prijavi se navodi da jednog dijela dokumenata nema, kao i da Generalni sekretarijat Vlade ne posjeduje zapisnike sa nekih sjednica. To bi mogao da bude problem tužilaštvu. Prilikom transporta građe Vlade prema Državnom arhivu nestalo je 60 registratora sa podacima o dodjeli kredita, a  uništeni su i tonski zapisi sa sjednica na kojima su donošene odluke. Abazović je skrenuo pažnu na to da je Vlada na čijem je čelu bio Duško Marković donijela odluku da se unište svi tonski zapisi sa sjednica. Radi se o tonskim zapisima od 2010. godine do 2020.

Abazović je pozvao Administrativni odbor Skupštine da što prije odluči o imunitetu poslanika. Prema najavama, poslanici parlamentarne većine glasaće za skidanje imuniteta kolegama iz DPS-a i SD-a.

Iz SD-a su saopštili da je Specijalno tužulaštvo po nalogu Abazovića krenulo u obračun sa njihovim poslanicima. Iz DPS-a tvrde da su se djelovi Specijalnog tužilaštva stavili u ulogu instrumentarija u rukama izvršne vlasti, te da služe za politički obračun sa neistomišljenicima izvršne vlasti.

Bivši predsjednik sporne Komisije, poslanik DPS-a Predrag Bošković je izjavio da će glasati da mu se skine imunitet.

U odbrani svojih stao je i bivši premijer i poslanik DPS-a Duško Marković. On je kazao da je Vlada koju je predvodio rješavala stambena pitanja državnim službenicima u skladu sa propisanom procedurom. Zanimljiva je njegova izjava: ,,To je inače bila politika države u prethodnih više od pet decenija“.

Marković nije rekao – u vrijeme socijalizma stanove su dobijali i ,,obični“ građani – radnici, seljaci, poštena inteligencija… Prevrat da se uzme od siromašnih da bi se udijelilo bogatima izvršio je DPS.

Prije Boškovića na čelu Komisije bio je Slavoljub Stijepović. I za njegovog mandata funkcionerima su dijeljeni povoljni krediti po kamati od dva odsto, dok su građani jedva uspijevali da od banke dobiju kredite sa kamatom od 12 odsto.

Prije Stijepovića, na čelu Komisije bio je Suad Numanović. On je 2007. priznao da je Vlada preko Komisije za stambena pitanja od 1997. do 2007. uložila 15 miliona eura za rješavanje stambenih potreba kako zaposlenih, tako i lica iz drugih organa, ali i drugih grana vlasti, pa čak i lica koja formalno nemaju nikakve veze sa javnim sektorom. Numanović je iznio računicu da je u tom periodu dodijeljeno 718 stambenih kredita i podijeljen 51 stan.

Vesna Medenica je 2004. od Vlade dobila 80.000 eura za rješavanje stambenog pitanja. Pet godina ranije, 1999. ona je kao zamjenica VDT-a dobila stan u Vektri. Pa opet, 2005. godine 20.000 eura za rješavanje stambenog pitanja…

DPS doajen Milutin Simović je čak četiri puta dobijao stambeni kredit – 1997, 1998, 2000. i 2004.

Gotovo svaki ministar dobio je stan ili kredit. Nije izuzetak ni bivši premijer Marković – 2004. je kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova dobio 20.000 eura.

Najveće stanove od Vlade dobili su Filip Vujanović i Ranko Krivokapić. Vujanović je u svojstvu premijera 1999. dobio stan u Vektri od 157 kvadrata, dok je Krivokapić 2006. kao predsjednik Skupštine dobio stan od 137 kvadratnih metara na Kruševcu.

Iako je sistem povoljnosti za odabrane trajao mnogo duže, Vlada i tužilaštvo su se ograničili samo na period od 2016. do 2020.

Ako nešto bude od ove prijave, biće zanimljivo vidjeti da li će korisnici povoljnih kredita i stanova snositi ekonomske posljedice. Neki pravnici su i ranije u izjavama za Monitor upozoravali da bi se država zbog diskriminacije mogla suočiti i sa tužbama onih u javnoj upravi koji nijesu bili povlašćeni, ali i ostalih građana. Koji su plaćali i plaćaju ogromne rate kredita za skupo plaćene stanove.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo