Povežite se sa nama

Izdvojeno

NASTAVAK BETONIZACIJE BRDA GORICA: Nova zgrada za akademike na uštrb višedecenijskih četinara

Objavljeno prije

na

Sudbina barskih čempresa prijeti dijelu šume ispod Gorice koji pripada prostoru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU)

 

Dijelu šume ispod Gorice, koji pripada prostoru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), prijeti sudbina barskih čempresa. Razlog je – rekonstrukcija stare i izgradnja nove zgrade za akademike iz Crne Gore.

Oko desetak stabala četinara, starih i po nekoliko decenija, u Ulici Rista Stijovića, gdje se izvode radovi na objektu CANU-a, obilježeno je crvenom farbom i pripremljeno za sječu. ,,Jedan dio stabala već je posječen. U susjednoj Beogradskoj ulici, drveće je, već pola godine, ostavljeno u užasnom stanju”, kaže za Monitor  građanka koja tu živi.

Grupa građana iz tog komšiluka se obratila dopisom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje je preuzelo nadležnosti nekadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma, sa zahtjevom da obavi inspekcijski nadzor nad izvođenjem radova na objektu CANU-a. ,,Tražimo da se utvrdi da li se i objekat gradi prema revidovanim Glavnim projektom, na osnovu kojeg je izvršena prijava gradnje, a posebno na činjenicu da li se planirana sječa stabala oslanja na odobrenu tehničku dokumentaciju”, navodi se u dopisu.

Izvor iz Urbanističko-građevinske inspekcije Monitoru je kazao da je obrada tog zahtjeva u toku.

CANU je u novembru 2018. godine sa firmom Studio grad potpisala ugovor za izradu idejno-arhitektonsko-urbanističkog rješenja novog, kao i za rekonstrukciju postojećeg objekta.

Na građevinskoj tabli, koja se nalazi nedaleko od obilježenog drveća, piše da je investitor izgradnje i rekonstrukcije CANU-a, a projektant firma Studio Project d.o.o. Podgorica. Radove sprovodi kompanija Novi Volvoks, a nadzire ih firma Europrojekat iz Podgorice.

Saglasnost za sprovođenje radova dao je glavni gradski arhitekta. Iz Glavnog grada su se, ipak, proglasili nenadležnim za ovaj  slučaj: ,,Glavni grad nije nadležan za ovo pitanje, već država, koja je ujedno i investitor. Glavni gradski arhitekta je dao saglasnost na idejno rješenje samog objekta, u odnosu na arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju objekta u skladu sa zakonskim nadležnostima, kako je navedeno u rješenju od 10. juna 2019. godine. Idejno rješenje, na koje je glavni gradski arhitekta dao saglasnost, prethodno je prvonagrađeno na konkursu koji je sprovelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma”.

U idejnom rješenju firme Studio grad piše da vegetacijski fond na tom prostoru, u najvećoj mjeri, čine četinarska stabla čempresa, bora i kedra, koji je prožet lišćarskim vrstama lipe, košćele, duda, bagrema i indijskog jorgovana. ,,Pojedina stabla su izgubila svoju vitalnost, a usljed nesprovođenja odgovarajućih mjera njege čitava površina zahtijeva stabilizovanje ukupnog kvaliteta zelenila. Postojeći biljni fond potrebno je tretirati kroz očuvanje i uklapanje postojećih vitalnih i dekorativnih stabala sa pažljivim osvrtom na stara reprezentativna stabla. Kako su pojedina stabla u vidno lošem stanju, posebno kada se radi o inače invazivnim vrstama bagrema i indijskog jorgovana, poželjno ih je predvidjeti za uklanjanje i adekvatnu zamjenu”.

Monitor se obratio i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti u čijem se dvorištu uveliko sprovodi, ali i priprema sječa svjedoka  duge istorije Podgorice. ,,Imajući u vidu potrebu očuvanja zelenila na parceli koja joj pripada, CANU je u Projektnom zadatku za izgradnju novog objekta zahtijevala da se posveti posebna pažnja ovom pitanju i da se u što većoj mjeri sačuva i revitalizuje postojeći zeleni fond. Zato je ono tretirano u posebnom elaboratu, u kojem je snimljeno postojeće stanje svih stabala na lokaciji, to jest urađena je pejzažna taksacija – studija boniteta postojećeg zelenog fonda. Svako postojeće stablo pregledano je od strane stručnih lica, ucrtano na mapi vegetacije i kategorisano po kvalitetu”, odgovorili su iz CANU-a.

Objašnjavaju da glavni projekat pejzažne arhitekture zadržava veći broj stabala koja su u dobrom zdravstvenom i fiziološkom stanju i zadovoljavajućih estetskih karakteristika. ,,Drveće niskog kvaliteta, lošeg fiziološkog stanja ili nagnuto i sklono padu biće zamijenjeno novim vrstama na način koji neće narušiti postojeći raspored zelenila. Inače, čitav projekat izgradnje novog objekta i uređenja pripadajuće parcele zasnovan je na ideji maksimalne integracije u postojeće okruženje, i uvjereni smo da će njegova realizacija dodatno valorizovati postojeću lokaciju”, smatraju iz CANU-a.

Elaborat taksacije postojećeg zelenog fonda, na koji se pozivaju iz CANU-a, može se pronaći u okviru idejnog rješenja firme Studio grad. ,,Prilikom izrade elaborata osim preciznog geodetskog pozicioniranja za svako stablo je neophodno determinisati vrstu, dati dimenzije – visinu, širinu krošnje, prsni prečnik i drugo. Stabla je neophodno svrstati u kategorije shodno svojoj starosti, fiziološkom i estetskom stanju i očekivanom trajanju. Svakom stablu se dodjeljuje kategorija A, B, C i R, u zavisnosti od prethodno navedenih parametara, pri čemu se stabla iz kategorije A i B zadržavaju na lokaciji, stabla iz kategorije C imaju očekivani vijek trajanja do 10 godina ili se radi o neprimjerenim vrstama za koje je poželjna zamjena, dok se stabla iz kategorije R uklanjanju”, objašnjava se u Elaboratu taksacije.

U gradskoj Odluci o uređenju i održavanju zelenih površina, dokumentu koji je dostupan online, piše da je, prilikom izgradnje stambenih i poslovnih objekata, saobraćajne i komunalne infrastrukture, usljed kojih je neophodno ukloniti stabla sa javnih površina, investitor dužan da, kada je to tehnički izvodljivo, obezbijedi presađivanje zdravih stabala ili sadnju tri nova stabla za svako posječeno stablo. O tome je dužan da obavijesti organ uprave nadležan za komunalne poslove, kao i Komunalnu policiju.

To nije uvijek slučaj. Nerijetko se dešava da, umjesto posječenog, bude zasađeno drveće koje nema istu vrijednost, ili ne bude posađeno uopšte, napominju građani koji žive u tom dijelu Podgorice.

Monitor je pitao Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na koji način je, u skladu sa njihovim nadležnostima, moguće spriječiti da se tako nešto dogodi. Iz Ministarstva su nadležnost prebacili na podgoričko Zelenilo. Do zaključenja ovog broja Monitora odgovori na ta pitanja nisu stigli ni iz te službe Glavnog grada.

I građani iz Beogradske i Ulice Rista Stijovića obratili su se Zelenilu i od njih tražili hitnu reakciju. Betonizacija  javnog prostora Podgorice se nastavlja. Sa njom i šetanje odgovornosti sa jedne institucije na drugu. Ništa novo pod kapom podgoričkom.

Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEVOLJE  RODITELJA DJECE SA AUTIZMOM: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored Centra za autizam u Podgorici, zbog nedostatka kadra i malog broja tretmana, roditelji djece su prinuđeni da svoju djecu vode u Beograd. Boravak tamo ih mjesečno košta od 800 do 1.200 eura. ,,Roditelji se snalaze kako znaju i umiju, podižu kredite, pozajmljuju, čak i prodaju nekretnine. Puno roditelja i djece je tamo i po više godina. Refundacija troškova ne postoji”, kaže Radmila Vukadinović

 

Tog maja, prije pet godina, građani Podgorice su sa strepnjom tragali za Ognjenom Rakočevićem. Lijepa priča o solidarnosti nije imala srećan kraj – jedanaestogodišnji dječak je pronađen u Morači. Tragedija je pokrenula širu priču o autizmu i neuslovima za liječenje i život osoba sa ovim razvojnim poremećajem.

Nakon dvije godine, krajem marta, otvoren je u Podgorici Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju prihologiju Ognjen Rakočević.

Na otvaranju prvog nacionalnog centra ove vrste tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović je obećao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. Tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

O tome kakvo je stanje danas, četiri godine nakon otvaranja Centra, svoje i iskustvo, kako kaže, većine roditelja djece sa smetnjama u razvoju za Monitor govori Radmila Vukadinović.

Prošle godine, njen sin koji je tada imao dvije godine i sedam mjeseci, dobija uput za liječenje na Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora Đorđe Kostić u Beogradu. ,,Sin je imao problema sa govorom i ponašanjem. Kao roditelji koji se, u tom trenutku, prvi put susreću sa problemom te vrste, nama sve to djeluje strašno i bezizlazno. Dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar nam detaljno opisuje problem, savjetuje nas da pođemo na Institut, jer je ključ napretka našeg sina u kontinuiranom svakodnevnom radu, što Centar za autizam u Podgorici nama i ne može da pruži. Maksimalan broj tretmana koji možemo da dobijemo u Centru je jednom nedeljno, što je premalo. Zahvaljujući dr Krgoviću, krećemo za Beograd”, priča Vukadinovićeva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNE INVESTICIJE IZMEĐU STARIH I NOVIH VLASTI – KONTINUITET NEPRAVDI: Nekom hiljade, nekom euro

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kolašin i Mojkovac će iz ovogodišnjeg kapitalnog budžeta dobiti finansijsku injekciju od 1539, odnosno, 846 eura po stanovniku. Država će, istovremeno, u infrastrukturne radove u Ulcinju uložiti jedva jedan, a u Gusinju šest eura po stanovniiku. Da ne bude zabune: očigledna neravnoteža je, dominantno, zasluga prethodne vlade

 

Dočekali smo i peti mjesec tekuće godine bez usvojenog budžeta za 2021. Tvrdnja ministra Milojka Spajića o „najboljem budžetu u istoriji Crne Gore“ naći će se na provjeri početkom naredne sedmice, kada će u parlamentu krenuti rasprava o vladinom prijedlogu zakona o budžetu. Sudeći po najavama, biće to zanimljiva debata uz pregršt ideja o načinima na koji bi se mogao trošiti novac iz državne kase. I makar po neku o tome kako bi se ta kasa mogla popuniti, bez novih zaduženja.

Osvrnimo se, za sad, na onaj dio budžeta koji se tiče (infrastrukturnih) ulaganja u budućnost.

Predloženi kapitalni budžet za 2021. godinu vrijedan je 203,46 miliona (nepunih 8,5 odsto planirane budžetske potrošnje). Skoro dvije trećine tog novca otići će na završetak radova na izgradnji dionice autoputa Smokovac – Mateševo. Ostatak od nepunih 80 miliona podijeliće Uprava za javne radove (45,4 miliona) i Uprava za saobraćaj (30,5 miliona). U Vladi su izračunali da je predloženi kapitalni budžet za 38 miliona veći u odnosu na 2020. godinu, iskazujući tako naum da značajnije investiraju u neophodnu infrastrukturu.

Resorni ministar finansija i socijalnog staranja ipak je, predstavljajući vladin prijedlog, naglasio kako on nije ponosan na predloženo, objašnjavajući da najveći dio planiranih troškova kapitalnog budžeta čine započeti projekti i ugovorene obaveze prethodne vlade. „Takve obaveze dovode do  velike disproporcije, tako da imamo opštinu Kolašin koja će po stanovniku da dobije 1.500 eura kapitalnih investicija, Cetinje oko 700 eura, a Ulcinj će dobiti jedan euro. To je jedno zastiđe i to nije poruka ove Vlade…“, kazao je Spajić.

Računice potvrđuju da neke opštine, mjereno zahvatom u državnoj kasi, imaju privilegovan položaj u odnosu na druge. Tako će Kolašin i Mojkovac, ne bude li promjena u predloženom kapitalnom budžetu, na ime odobrenih investicija iz državne kase dobiti finansijsku injekciju od 1539, odnosno, 846 eura po stanovniku. Na osnovu ranije započetih ali i tek odobrenih projekata čija će realizacije početi ove godine. Na suprotnoj strani liste nalaze se opštine sa jugoistoka države. Tamo će država ove godine u infrastrukturne radove uložiti jedva jedan (Ulcinj) odnosno šest eura po stanovniku (Gusinje). Tek nešto veću pomoć iz državne kase, mada su u odnosu na Ulcinj i Gusinje sve crnogorske opštine u neuporedivo boljoj poziciji, imaće Bar (20), Budva (26), Plav (27) i Herceg Novi (33 eura po stanovniku).

Vladini podaci o kapitalnim investicijama per capita Petnjicu, Plužine i Šavnik ne prepoznaju kao zasebne opštine, već daju njihov zbirni prosjek. On iznosi  22 eura po stanovniku. Ili 70 puta manje nego u Kolašinu.

Država će u Nikšić, Tivat, Andrijevicu, Žabljak i Podgoricu na ime infrastrukturnih radova (ulice, saobraćajnice, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura, zdravstvene i obrazovne ustanove…) ove godine investirati između 40 i 100 eura po stanovniku. Od 100 do 500 eura po stanovniku dobiće Bijelo Polje, Tuzi, Kotor, Berane, Pljevlja i Danilovgrad.  A Rožaje i Cetinje između 600 i 700.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo