Povežite se sa nama

Izdvojeno

NASTAVAK BETONIZACIJE BRDA GORICA: Nova zgrada za akademike na uštrb višedecenijskih četinara

Objavljeno prije

na

Sudbina barskih čempresa prijeti dijelu šume ispod Gorice koji pripada prostoru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU)

 

Dijelu šume ispod Gorice, koji pripada prostoru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), prijeti sudbina barskih čempresa. Razlog je – rekonstrukcija stare i izgradnja nove zgrade za akademike iz Crne Gore.

Oko desetak stabala četinara, starih i po nekoliko decenija, u Ulici Rista Stijovića, gdje se izvode radovi na objektu CANU-a, obilježeno je crvenom farbom i pripremljeno za sječu. ,,Jedan dio stabala već je posječen. U susjednoj Beogradskoj ulici, drveće je, već pola godine, ostavljeno u užasnom stanju”, kaže za Monitor  građanka koja tu živi.

Grupa građana iz tog komšiluka se obratila dopisom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje je preuzelo nadležnosti nekadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma, sa zahtjevom da obavi inspekcijski nadzor nad izvođenjem radova na objektu CANU-a. ,,Tražimo da se utvrdi da li se i objekat gradi prema revidovanim Glavnim projektom, na osnovu kojeg je izvršena prijava gradnje, a posebno na činjenicu da li se planirana sječa stabala oslanja na odobrenu tehničku dokumentaciju”, navodi se u dopisu.

Izvor iz Urbanističko-građevinske inspekcije Monitoru je kazao da je obrada tog zahtjeva u toku.

CANU je u novembru 2018. godine sa firmom Studio grad potpisala ugovor za izradu idejno-arhitektonsko-urbanističkog rješenja novog, kao i za rekonstrukciju postojećeg objekta.

Na građevinskoj tabli, koja se nalazi nedaleko od obilježenog drveća, piše da je investitor izgradnje i rekonstrukcije CANU-a, a projektant firma Studio Project d.o.o. Podgorica. Radove sprovodi kompanija Novi Volvoks, a nadzire ih firma Europrojekat iz Podgorice.

Saglasnost za sprovođenje radova dao je glavni gradski arhitekta. Iz Glavnog grada su se, ipak, proglasili nenadležnim za ovaj  slučaj: ,,Glavni grad nije nadležan za ovo pitanje, već država, koja je ujedno i investitor. Glavni gradski arhitekta je dao saglasnost na idejno rješenje samog objekta, u odnosu na arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju objekta u skladu sa zakonskim nadležnostima, kako je navedeno u rješenju od 10. juna 2019. godine. Idejno rješenje, na koje je glavni gradski arhitekta dao saglasnost, prethodno je prvonagrađeno na konkursu koji je sprovelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma”.

U idejnom rješenju firme Studio grad piše da vegetacijski fond na tom prostoru, u najvećoj mjeri, čine četinarska stabla čempresa, bora i kedra, koji je prožet lišćarskim vrstama lipe, košćele, duda, bagrema i indijskog jorgovana. ,,Pojedina stabla su izgubila svoju vitalnost, a usljed nesprovođenja odgovarajućih mjera njege čitava površina zahtijeva stabilizovanje ukupnog kvaliteta zelenila. Postojeći biljni fond potrebno je tretirati kroz očuvanje i uklapanje postojećih vitalnih i dekorativnih stabala sa pažljivim osvrtom na stara reprezentativna stabla. Kako su pojedina stabla u vidno lošem stanju, posebno kada se radi o inače invazivnim vrstama bagrema i indijskog jorgovana, poželjno ih je predvidjeti za uklanjanje i adekvatnu zamjenu”.

Monitor se obratio i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti u čijem se dvorištu uveliko sprovodi, ali i priprema sječa svjedoka  duge istorije Podgorice. ,,Imajući u vidu potrebu očuvanja zelenila na parceli koja joj pripada, CANU je u Projektnom zadatku za izgradnju novog objekta zahtijevala da se posveti posebna pažnja ovom pitanju i da se u što većoj mjeri sačuva i revitalizuje postojeći zeleni fond. Zato je ono tretirano u posebnom elaboratu, u kojem je snimljeno postojeće stanje svih stabala na lokaciji, to jest urađena je pejzažna taksacija – studija boniteta postojećeg zelenog fonda. Svako postojeće stablo pregledano je od strane stručnih lica, ucrtano na mapi vegetacije i kategorisano po kvalitetu”, odgovorili su iz CANU-a.

Objašnjavaju da glavni projekat pejzažne arhitekture zadržava veći broj stabala koja su u dobrom zdravstvenom i fiziološkom stanju i zadovoljavajućih estetskih karakteristika. ,,Drveće niskog kvaliteta, lošeg fiziološkog stanja ili nagnuto i sklono padu biće zamijenjeno novim vrstama na način koji neće narušiti postojeći raspored zelenila. Inače, čitav projekat izgradnje novog objekta i uređenja pripadajuće parcele zasnovan je na ideji maksimalne integracije u postojeće okruženje, i uvjereni smo da će njegova realizacija dodatno valorizovati postojeću lokaciju”, smatraju iz CANU-a.

Elaborat taksacije postojećeg zelenog fonda, na koji se pozivaju iz CANU-a, može se pronaći u okviru idejnog rješenja firme Studio grad. ,,Prilikom izrade elaborata osim preciznog geodetskog pozicioniranja za svako stablo je neophodno determinisati vrstu, dati dimenzije – visinu, širinu krošnje, prsni prečnik i drugo. Stabla je neophodno svrstati u kategorije shodno svojoj starosti, fiziološkom i estetskom stanju i očekivanom trajanju. Svakom stablu se dodjeljuje kategorija A, B, C i R, u zavisnosti od prethodno navedenih parametara, pri čemu se stabla iz kategorije A i B zadržavaju na lokaciji, stabla iz kategorije C imaju očekivani vijek trajanja do 10 godina ili se radi o neprimjerenim vrstama za koje je poželjna zamjena, dok se stabla iz kategorije R uklanjanju”, objašnjava se u Elaboratu taksacije.

U gradskoj Odluci o uređenju i održavanju zelenih površina, dokumentu koji je dostupan online, piše da je, prilikom izgradnje stambenih i poslovnih objekata, saobraćajne i komunalne infrastrukture, usljed kojih je neophodno ukloniti stabla sa javnih površina, investitor dužan da, kada je to tehnički izvodljivo, obezbijedi presađivanje zdravih stabala ili sadnju tri nova stabla za svako posječeno stablo. O tome je dužan da obavijesti organ uprave nadležan za komunalne poslove, kao i Komunalnu policiju.

To nije uvijek slučaj. Nerijetko se dešava da, umjesto posječenog, bude zasađeno drveće koje nema istu vrijednost, ili ne bude posađeno uopšte, napominju građani koji žive u tom dijelu Podgorice.

Monitor je pitao Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na koji način je, u skladu sa njihovim nadležnostima, moguće spriječiti da se tako nešto dogodi. Iz Ministarstva su nadležnost prebacili na podgoričko Zelenilo. Do zaključenja ovog broja Monitora odgovori na ta pitanja nisu stigli ni iz te službe Glavnog grada.

I građani iz Beogradske i Ulice Rista Stijovića obratili su se Zelenilu i od njih tražili hitnu reakciju. Betonizacija  javnog prostora Podgorice se nastavlja. Sa njom i šetanje odgovornosti sa jedne institucije na drugu. Ništa novo pod kapom podgoričkom.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

INTERNA VLADINA DOKUMENTA: SLUČAJ TIVATSKIH SOLILA: Bivša vlast pokušala da ukine zaštitu rezervatu prirode međunarodnog značaja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz tajnih dokumenata, u koje je Monitor imao uvid, vidi se da je Vlada u proljeće 2016. naložila da se ukine zaštita Tivatskim solilima, međunarodno značajnom rezervatu prirode, pozivajući se prvo na pravne proceduralne razloge, a potom na navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja

 

Dok je zvanično pričala o tome kako sve čini da zaštiti ovdašnje rezervate prirode i područja od posebnog značaja, bivša crnogorska vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, pokušala je u proljeće 2016. godine da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, koja su i međunarodno važan rezervat prirode. To je jasno iz  dokumenata sa dvije sjednice Vlade u  martu i aprilu  2016, na koje je potom stavljena oznaka interno, a u koje je Monitor imao uvid.

U zaključku sa sjednice Vlade iz marta 2016,  navodi se da se „zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i Agencija za zaštitu životne sredine da pokrenu postupak stavljanja van snage Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode broj 1-12 od 26.08. 2008. godine o stavljanju pod zaštitu Tivatskih solila kao posebnog rezervata prirode i Rješenja od 4. 11. 2008. godine o upisu u Centralni registar zaštićenih objekata prirode“.

Osim što su bila zaštićena domaćim propisima, u vrijeme kada je Vlada pokušala da im oduzme poseban status i pravnu zaštitu, Tivatska solila su se već tri godine nalazila na međunarodnoj Ramsarovoj listi zaštićenih područja. Ramsar konvencijom štite se močvarna područja, a na toj  listi nalaze se 2.224  staništa od međunarodnog značaja. Na teritoriji Crne Gore to su: Skadarsko jezero, upisano na listu 15. decembra 1995. godine i Tivatska solila, koja su na listi od 31. januara 2013. godine.

Solila su prethodno, 2006, proglašena Emerald staništem Bernske Konvencije, a 2007. je ovo područje dobilo status IBA – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori.  Na području Tivatskih solila registrovano je 48 vrsta ptica, od čega su četiri stalno prisutne vrste, 35 zimujućih vrsta i šest gnjezdarica, a zajedno sa ostalim grupama ptica (pjevačicama, grabljivicama) do sada je na ovom lokalitetu registrovano ukupno 112 vrsta ptica. Solila su jedno od najvažnijih preostalih slanih močvarnih staništa na tzv. Jadranskom vazdušnom koridoru.

Baš tog  proljeća, dok je tajno planirala da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, Vlada je organizovala konferenciju na kojoj je javno izrazila brigu i za svjetska močvarna područja, i obećala dodatnu zaštitu za ovdašnja: „Kako je 2016, godina održivog korišćenja resursa, to predstavlja priliku za sve nas da ozbiljno i odgovorno sagledamo sa kakvim se izazovima svijet susreće kada je u pitanju održivo upravljanje istima. Ono što je izvjesno je da naša uloga u očuvanju resursa treba da bude usmjerena na razvijanje mehanizama zaštite i održivog korišćenja vlažnih staništa, kroz zajedničku implementaciju aktivnosti svih subjekata na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou“. Dobro zvuči, al ne radi, što bi rekli. Kao i mnoga obećanja prethodnog režima.

U obrazloženju, zbog ćega se traži skidanje statusa zaštićenog područja Tivatskim solilima, Vlada je iznašla proceduralne razloge za ukidanje Rješenja kojim su Tivatska solila 2008. stavljena pod zaštitu. Kako se navodi u zapisniku sa sjednice –  „Rješenje ima proceduralne propuste  u vezi sa rokovima“, ali navodno i „suštinski propust, jer se zahtjev odnosno otpočinjanje procedure zaštite odnosilo na status spomenika prirode, a Rješenje je donijeto o proglašenju rezervata prirode“.

Da bivšoj vladi nije prava briga bila pravna (ne)preciznost dokumenata kojima se štite Solila, već da je imala namjeru da to područje ostavi bez zakonske zaštite, jasno je već i iz zapisnika sa naredne sjednice Vlade, održane u aprilu 2016. godine. Tada se traži da se prethodni razlog ukidanja zaštite Solilima briše, i navodi se novi, zaista nevjerovatan razlog.

„Zadužuju se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, da u saradnji s Agencijom za civilno vazduhoplovstvo pripreme i Vladi dostave studiju o procjeni rizika i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja za aerodrom Tivat zbog revizije stepena zaštite“, navodi se u Zaključku sa aprilske sjednice Vlade, koji potpisuje tadašnji generalni sekretar Žarko Šturanović. Vlada je, u prevodu, naložila da se ispita navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja kao mogući razlog ukidanja zakonske zaštite Tivatskim solilima! Nije poznato da je Vlada imala ijedan realan razlog da pomisli da bi ptice negativno uticale na domaći avio-saobraćaj.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CENTAR ZA AUTIZAM: JOŠ JEDNO SKUPO NEISPUNJENO OBEĆANJE BIVŠE VLASTI: Umjesto u Centar, milioni otišli u Beograd

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je najavljeno je da će u Centar biti uloženo 1,5 miliona,  otvoren je sa manje od 100.000 eura. Uz obećanje da je problem odlaska djece na liječenje u Srbiju riješen. Tokom tri godine od otvaranja, institucijama u Beogradu, za smetnje iz domena koji pokriva Centar, plaćeno je preko 1,6 miliona eura

 

Za izgradnju Centra za autizam iz budžeta će biti opredijeljeno 1,5 miliona eura, izjavio je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, krajem 2017.

Prvi nacionalni Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Ognjen Rakočević otvoren je 30. marta 2018. Zvanična informacija je glasila da su prostor površine 410 m² za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Za opremanje Centra, od donacija je skupljeno još 10.000 eura, kazao je tada ministar. O milion i po eura više nije bilo pomena. Na pitanja koliko je novca za Centar izdvojeno, što je bilo sa najavljenih 1,5 miliona i ostala, koja smo poslali bivšem ministru Hrapoviću, nijesmo dobili odgovore. Odgovore nam nijesu poslali ni iz Ministarstva zdravlja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore, u sastavu kojeg Centar djeluje, dobili smo podatke koliko je od strane Ministarstva i putem donacija do sada uloženo. Ukupno 49.510 eura, od čega je Ministarstvo zdravlja iz budžeta opredijelilo 17.000 eura, a donacije su iznosile skoro duplo, 32.400 eura (vidi boks).

Slični centri u regionu koštali su znatno više. Isto u martu, ali 2019. u Osjeku je otvoren Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Investicija je koštala 2,6 miliona eura, a dobijen je savremeni regionalni centar za djecu iz Hrvatske i šire. Zgrada Centra za autizam u Albaniji na internetu se promoviše kao primjer moderne albanske arhitekture. Sadržaji koji se nude djeci i opremljenost ova dva centra su neuporedivi sa skromnim uslovima u podgoričkom centru.

,,Vodila sam dijete u Centar i osoblje se baš trudi, ali mi je uvijek čudna sama zgrada u kojoj ima jedna velika hala i tu je sve ispregrađivano i prostorije su male i zbijene”, kaže za Monitor majka jedne od korisnica Centra.

Prostor u kome je Centar smješten je u stvari donacija Zavoda za zapošljavanje. Gradnja je počela 2006, a prvobitna namjena prostora je bila osnivanje fabrike za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Iz Zavoda su prilikom otvaranja istakli da su u izgradnju i opremanje uložili preko dva miliona eura. Vlada je našla revolucionarno rješenje, pa je u prostoru za fabriku otvorila instituciju za najugroženije.

Ministar Hrapović je obećavao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. A na otvaranju Centra tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

Tri godine nakon ovih obećanja stvari stoje ovako: ,,Moja ćerka ide kod logopeda u Centar, ali samo jednom mjesečno. Mnogi roditelji su prinuđeni da idu u Beograd. Fond refundira troškove za tamošnje tretmane, ali roditelji plaćaju sve ostalo – smještaj, hranu i to duži period”, kaže majka korisnice Centra.

Otac djeteta sa autizmom kaže da stručnjaci u Centru daju maksimum, ali da nedostaje kadra: ,,Prije je bilo sat, sada se smanjilo kod psihologa na 45 minuta, a kod logopeda 30 minuta i to jedanput nedjeljno. Morali smo dva mjeseca da budemo u Beogradu jer su tamo tretmani svakodnevni. Fond je to platio, ali smo mi morali da plaćamo stan i sve ostalo.Nije mi jasno da ne mogu kod nas da se zaposle logopedi, a ne da se ide u Beograd”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo