Povežite se sa nama

Izdvojeno

NASTAVAK BETONIZACIJE BRDA GORICA: Nova zgrada za akademike na uštrb višedecenijskih četinara

Objavljeno prije

na

Sudbina barskih čempresa prijeti dijelu šume ispod Gorice koji pripada prostoru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU)

 

Dijelu šume ispod Gorice, koji pripada prostoru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), prijeti sudbina barskih čempresa. Razlog je – rekonstrukcija stare i izgradnja nove zgrade za akademike iz Crne Gore.

Oko desetak stabala četinara, starih i po nekoliko decenija, u Ulici Rista Stijovića, gdje se izvode radovi na objektu CANU-a, obilježeno je crvenom farbom i pripremljeno za sječu. ,,Jedan dio stabala već je posječen. U susjednoj Beogradskoj ulici, drveće je, već pola godine, ostavljeno u užasnom stanju”, kaže za Monitor  građanka koja tu živi.

Grupa građana iz tog komšiluka se obratila dopisom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje je preuzelo nadležnosti nekadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma, sa zahtjevom da obavi inspekcijski nadzor nad izvođenjem radova na objektu CANU-a. ,,Tražimo da se utvrdi da li se i objekat gradi prema revidovanim Glavnim projektom, na osnovu kojeg je izvršena prijava gradnje, a posebno na činjenicu da li se planirana sječa stabala oslanja na odobrenu tehničku dokumentaciju”, navodi se u dopisu.

Izvor iz Urbanističko-građevinske inspekcije Monitoru je kazao da je obrada tog zahtjeva u toku.

CANU je u novembru 2018. godine sa firmom Studio grad potpisala ugovor za izradu idejno-arhitektonsko-urbanističkog rješenja novog, kao i za rekonstrukciju postojećeg objekta.

Na građevinskoj tabli, koja se nalazi nedaleko od obilježenog drveća, piše da je investitor izgradnje i rekonstrukcije CANU-a, a projektant firma Studio Project d.o.o. Podgorica. Radove sprovodi kompanija Novi Volvoks, a nadzire ih firma Europrojekat iz Podgorice.

Saglasnost za sprovođenje radova dao je glavni gradski arhitekta. Iz Glavnog grada su se, ipak, proglasili nenadležnim za ovaj  slučaj: ,,Glavni grad nije nadležan za ovo pitanje, već država, koja je ujedno i investitor. Glavni gradski arhitekta je dao saglasnost na idejno rješenje samog objekta, u odnosu na arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju objekta u skladu sa zakonskim nadležnostima, kako je navedeno u rješenju od 10. juna 2019. godine. Idejno rješenje, na koje je glavni gradski arhitekta dao saglasnost, prethodno je prvonagrađeno na konkursu koji je sprovelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma”.

U idejnom rješenju firme Studio grad piše da vegetacijski fond na tom prostoru, u najvećoj mjeri, čine četinarska stabla čempresa, bora i kedra, koji je prožet lišćarskim vrstama lipe, košćele, duda, bagrema i indijskog jorgovana. ,,Pojedina stabla su izgubila svoju vitalnost, a usljed nesprovođenja odgovarajućih mjera njege čitava površina zahtijeva stabilizovanje ukupnog kvaliteta zelenila. Postojeći biljni fond potrebno je tretirati kroz očuvanje i uklapanje postojećih vitalnih i dekorativnih stabala sa pažljivim osvrtom na stara reprezentativna stabla. Kako su pojedina stabla u vidno lošem stanju, posebno kada se radi o inače invazivnim vrstama bagrema i indijskog jorgovana, poželjno ih je predvidjeti za uklanjanje i adekvatnu zamjenu”.

Monitor se obratio i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti u čijem se dvorištu uveliko sprovodi, ali i priprema sječa svjedoka  duge istorije Podgorice. ,,Imajući u vidu potrebu očuvanja zelenila na parceli koja joj pripada, CANU je u Projektnom zadatku za izgradnju novog objekta zahtijevala da se posveti posebna pažnja ovom pitanju i da se u što većoj mjeri sačuva i revitalizuje postojeći zeleni fond. Zato je ono tretirano u posebnom elaboratu, u kojem je snimljeno postojeće stanje svih stabala na lokaciji, to jest urađena je pejzažna taksacija – studija boniteta postojećeg zelenog fonda. Svako postojeće stablo pregledano je od strane stručnih lica, ucrtano na mapi vegetacije i kategorisano po kvalitetu”, odgovorili su iz CANU-a.

Objašnjavaju da glavni projekat pejzažne arhitekture zadržava veći broj stabala koja su u dobrom zdravstvenom i fiziološkom stanju i zadovoljavajućih estetskih karakteristika. ,,Drveće niskog kvaliteta, lošeg fiziološkog stanja ili nagnuto i sklono padu biće zamijenjeno novim vrstama na način koji neće narušiti postojeći raspored zelenila. Inače, čitav projekat izgradnje novog objekta i uređenja pripadajuće parcele zasnovan je na ideji maksimalne integracije u postojeće okruženje, i uvjereni smo da će njegova realizacija dodatno valorizovati postojeću lokaciju”, smatraju iz CANU-a.

Elaborat taksacije postojećeg zelenog fonda, na koji se pozivaju iz CANU-a, može se pronaći u okviru idejnog rješenja firme Studio grad. ,,Prilikom izrade elaborata osim preciznog geodetskog pozicioniranja za svako stablo je neophodno determinisati vrstu, dati dimenzije – visinu, širinu krošnje, prsni prečnik i drugo. Stabla je neophodno svrstati u kategorije shodno svojoj starosti, fiziološkom i estetskom stanju i očekivanom trajanju. Svakom stablu se dodjeljuje kategorija A, B, C i R, u zavisnosti od prethodno navedenih parametara, pri čemu se stabla iz kategorije A i B zadržavaju na lokaciji, stabla iz kategorije C imaju očekivani vijek trajanja do 10 godina ili se radi o neprimjerenim vrstama za koje je poželjna zamjena, dok se stabla iz kategorije R uklanjanju”, objašnjava se u Elaboratu taksacije.

U gradskoj Odluci o uređenju i održavanju zelenih površina, dokumentu koji je dostupan online, piše da je, prilikom izgradnje stambenih i poslovnih objekata, saobraćajne i komunalne infrastrukture, usljed kojih je neophodno ukloniti stabla sa javnih površina, investitor dužan da, kada je to tehnički izvodljivo, obezbijedi presađivanje zdravih stabala ili sadnju tri nova stabla za svako posječeno stablo. O tome je dužan da obavijesti organ uprave nadležan za komunalne poslove, kao i Komunalnu policiju.

To nije uvijek slučaj. Nerijetko se dešava da, umjesto posječenog, bude zasađeno drveće koje nema istu vrijednost, ili ne bude posađeno uopšte, napominju građani koji žive u tom dijelu Podgorice.

Monitor je pitao Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na koji način je, u skladu sa njihovim nadležnostima, moguće spriječiti da se tako nešto dogodi. Iz Ministarstva su nadležnost prebacili na podgoričko Zelenilo. Do zaključenja ovog broja Monitora odgovori na ta pitanja nisu stigli ni iz te službe Glavnog grada.

I građani iz Beogradske i Ulice Rista Stijovića obratili su se Zelenilu i od njih tražili hitnu reakciju. Betonizacija  javnog prostora Podgorice se nastavlja. Sa njom i šetanje odgovornosti sa jedne institucije na drugu. Ništa novo pod kapom podgoričkom.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo