Sudbina barskih čempresa prijeti dijelu šume ispod Gorice koji pripada prostoru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU)
Dijelu šume ispod Gorice, koji pripada prostoru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), prijeti sudbina barskih čempresa. Razlog je – rekonstrukcija stare i izgradnja nove zgrade za akademike iz Crne Gore.
Oko desetak stabala četinara, starih i po nekoliko decenija, u Ulici Rista Stijovića, gdje se izvode radovi na objektu CANU-a, obilježeno je crvenom farbom i pripremljeno za sječu. ,,Jedan dio stabala već je posječen. U susjednoj Beogradskoj ulici, drveće je, već pola godine, ostavljeno u užasnom stanju”, kaže za Monitor građanka koja tu živi.
Grupa građana iz tog komšiluka se obratila dopisom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje je preuzelo nadležnosti nekadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma, sa zahtjevom da obavi inspekcijski nadzor nad izvođenjem radova na objektu CANU-a. ,,Tražimo da se utvrdi da li se i objekat gradi prema revidovanim Glavnim projektom, na osnovu kojeg je izvršena prijava gradnje, a posebno na činjenicu da li se planirana sječa stabala oslanja na odobrenu tehničku dokumentaciju”, navodi se u dopisu.
Izvor iz Urbanističko-građevinske inspekcije Monitoru je kazao da je obrada tog zahtjeva u toku.
CANU je u novembru 2018. godine sa firmom Studio grad potpisala ugovor za izradu idejno-arhitektonsko-urbanističkog rješenja novog, kao i za rekonstrukciju postojećeg objekta.
Na građevinskoj tabli, koja se nalazi nedaleko od obilježenog drveća, piše da je investitor izgradnje i rekonstrukcije CANU-a, a projektant firma Studio Project d.o.o. Podgorica. Radove sprovodi kompanija Novi Volvoks, a nadzire ih firma Europrojekat iz Podgorice.
Saglasnost za sprovođenje radova dao je glavni gradski arhitekta. Iz Glavnog grada su se, ipak, proglasili nenadležnim za ovaj slučaj: ,,Glavni grad nije nadležan za ovo pitanje, već država, koja je ujedno i investitor. Glavni gradski arhitekta je dao saglasnost na idejno rješenje samog objekta, u odnosu na arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju objekta u skladu sa zakonskim nadležnostima, kako je navedeno u rješenju od 10. juna 2019. godine. Idejno rješenje, na koje je glavni gradski arhitekta dao saglasnost, prethodno je prvonagrađeno na konkursu koji je sprovelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma”.
U idejnom rješenju firme Studio grad piše da vegetacijski fond na tom prostoru, u najvećoj mjeri, čine četinarska stabla čempresa, bora i kedra, koji je prožet lišćarskim vrstama lipe, košćele, duda, bagrema i indijskog jorgovana. ,,Pojedina stabla su izgubila svoju vitalnost, a usljed nesprovođenja odgovarajućih mjera njege čitava površina zahtijeva stabilizovanje ukupnog kvaliteta zelenila. Postojeći biljni fond potrebno je tretirati kroz očuvanje i uklapanje postojećih vitalnih i dekorativnih stabala sa pažljivim osvrtom na stara reprezentativna stabla. Kako su pojedina stabla u vidno lošem stanju, posebno kada se radi o inače invazivnim vrstama bagrema i indijskog jorgovana, poželjno ih je predvidjeti za uklanjanje i adekvatnu zamjenu”.
Monitor se obratio i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti u čijem se dvorištu uveliko sprovodi, ali i priprema sječa svjedoka duge istorije Podgorice. ,,Imajući u vidu potrebu očuvanja zelenila na parceli koja joj pripada, CANU je u Projektnom zadatku za izgradnju novog objekta zahtijevala da se posveti posebna pažnja ovom pitanju i da se u što većoj mjeri sačuva i revitalizuje postojeći zeleni fond. Zato je ono tretirano u posebnom elaboratu, u kojem je snimljeno postojeće stanje svih stabala na lokaciji, to jest urađena je pejzažna taksacija – studija boniteta postojećeg zelenog fonda. Svako postojeće stablo pregledano je od strane stručnih lica, ucrtano na mapi vegetacije i kategorisano po kvalitetu”, odgovorili su iz CANU-a.
Objašnjavaju da glavni projekat pejzažne arhitekture zadržava veći broj stabala koja su u dobrom zdravstvenom i fiziološkom stanju i zadovoljavajućih estetskih karakteristika. ,,Drveće niskog kvaliteta, lošeg fiziološkog stanja ili nagnuto i sklono padu biće zamijenjeno novim vrstama na način koji neće narušiti postojeći raspored zelenila. Inače, čitav projekat izgradnje novog objekta i uređenja pripadajuće parcele zasnovan je na ideji maksimalne integracije u postojeće okruženje, i uvjereni smo da će njegova realizacija dodatno valorizovati postojeću lokaciju”, smatraju iz CANU-a.
Elaborat taksacije postojećeg zelenog fonda, na koji se pozivaju iz CANU-a, može se pronaći u okviru idejnog rješenja firme Studio grad. ,,Prilikom izrade elaborata osim preciznog geodetskog pozicioniranja za svako stablo je neophodno determinisati vrstu, dati dimenzije – visinu, širinu krošnje, prsni prečnik i drugo. Stabla je neophodno svrstati u kategorije shodno svojoj starosti, fiziološkom i estetskom stanju i očekivanom trajanju. Svakom stablu se dodjeljuje kategorija A, B, C i R, u zavisnosti od prethodno navedenih parametara, pri čemu se stabla iz kategorije A i B zadržavaju na lokaciji, stabla iz kategorije C imaju očekivani vijek trajanja do 10 godina ili se radi o neprimjerenim vrstama za koje je poželjna zamjena, dok se stabla iz kategorije R uklanjanju”, objašnjava se u Elaboratu taksacije.
U gradskoj Odluci o uređenju i održavanju zelenih površina, dokumentu koji je dostupan online, piše da je, prilikom izgradnje stambenih i poslovnih objekata, saobraćajne i komunalne infrastrukture, usljed kojih je neophodno ukloniti stabla sa javnih površina, investitor dužan da, kada je to tehnički izvodljivo, obezbijedi presađivanje zdravih stabala ili sadnju tri nova stabla za svako posječeno stablo. O tome je dužan da obavijesti organ uprave nadležan za komunalne poslove, kao i Komunalnu policiju.
To nije uvijek slučaj. Nerijetko se dešava da, umjesto posječenog, bude zasađeno drveće koje nema istu vrijednost, ili ne bude posađeno uopšte, napominju građani koji žive u tom dijelu Podgorice.
Monitor je pitao Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na koji način je, u skladu sa njihovim nadležnostima, moguće spriječiti da se tako nešto dogodi. Iz Ministarstva su nadležnost prebacili na podgoričko Zelenilo. Do zaključenja ovog broja Monitora odgovori na ta pitanja nisu stigli ni iz te službe Glavnog grada.
I građani iz Beogradske i Ulice Rista Stijovića obratili su se Zelenilu i od njih tražili hitnu reakciju. Betonizacija javnog prostora Podgorice se nastavlja. Sa njom i šetanje odgovornosti sa jedne institucije na drugu. Ništa novo pod kapom podgoričkom.
Andrea JELIĆ