Povežite se sa nama

Izdvojeno

BERANE I ULICA RATKA MLADIĆA: Jeste, ali nije tako

Objavljeno prije

3 godine

na

Član Savjeta Miloš Raković (Demokrate) tvrdi da predlog o nazivu ulice  po osuđenom ratnom zločincu  Ratku Mladiću, nije mogao proći, jer on, kao sedmi član Komisije nije učestvovao u glasanju. Dok predsjednik Savjeta za imena ulica, trgova i objekata Goran Kiković (DF) tvrdi da je sve proteklo regularno, osim  Rakovića, još dva člana tog tijela iz redova beranskih vlasti, Perica Labudović (SNP) i Zoran Milović (predstavnik građana), to dovode u pitanje

 

Najmlađi član opštinskog Savjeta za imenovanje ulica, trgova i objekata u Beranama Miloš Raković (Demokrate), ostao je izgleda pribran u priči o navodnom predlogu za davanje imena  ulice u ovom gradu Ratku Mladiću, bivšem komandantu vojske BIH Srba, u Haškom tribunalu doživotno prvostepno osuđenom ratnom zločincu.

On za Monitor objašnjava da je odmah nakon što je predsjednik Savjeta Goran Kiković (DF) zakazao sjednicu tog tijela i dostavio dnevni red, i pošto je vidio da su neki od predloga kontroverzni i nezakoniti, tražio da se ta tačka skine sa dnevnog reda.

„Međutim, predsjednik Savjeta Kiković, po sopstvenom nahođenju, nastavlja da čita predloge i traži izjašnjavanje. Sastanak Savjeta se održava u atmosferi iz koje izostaje stroga forma, što je za posljedicu i imalo mogućnost za javljanje različitih spekulacija, čemu smo nakon toga i svjedočili” – tvrdi Raković.

Prama njegovim riječima jedna od takvih spekulacija je i ona kako je, navodno, i on glasao za predlog da se po Ratku Mladiću nazove jedna od beranskih ulica.

„To je zlonamjerna besmislica opozicije sa beranskog i državnog nivoa. Da nije tako, za nebuloze koje iznose imali bi i dokaze. Naprotiv, za sve što tvrde nemaju nikakvog okrića. Između ostalog, i zbog toga što se zapisnik sa te sjednice mora usvojiti na narednoj sjednici. Ukoliko išta u tom zapisniku bude konstatovano suprotno ovom što iznosim, naravno da ću uložiti primjedbu, izdvojiti mišljenje i glasati protiv takvog zapisnika” – kaže Raković.

On podsjeća da je inicijator ovog predloga vanparlamentarna partija iz Berana koja nosi naziv Srpski monarhistički pokret.

„Ja izražavam sumnju u uredne registracije ove partije u registru političkih subjekata, što nadležni treba da provjere. To bi mogli da provjere i oni koji ovu inicijativu dovode u vezu sa beranskom vlašću, kao da ne znaju da inicijativu o nazivu ulice može da podnese bukvalno bilo ko. U to smo se uvjerili i ovom prilikom. Potencijalno, i u nekoj opštini gdje je DPS na vlasti mogao bi se pojaviti neko sa sličnom inicijativom i šta bi onda trebalo, pripisati inicijativu DPS-u? To bi bila jeftina zamjena teza, isto kao što je i ovo što sada oni rade, pokušavajući da satanizuju vlast u Beranama” – kaže Raković.

Raković, čija je partija javno saopštila da je za njih Mladić ratni zločinac, imajući u vidu efekte koje je izazvao, ne isključuje mogućnost da je nezakoniti predlog smišljeno iniciran. „Na to ukazuje i činjenica da se u medijima informacija o navodnom imenovanju ulice pojavila čak 10 dana nakon što je sjednica Savjeta održana”, kaže  Raković.

Priča o Beranama, nazivu ulice i Ratku Mladiću otišla je predaleko.

„Glorifikovanje ratnih zločinaca, revizionizam i negiranje dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući ratne zločine, u suprotnosti je sa najosnovnijim evropskim vrijednostima”, kazala je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Glasu Amerike. Slučaj je, tako, iz anonimnosti izvukao profesionalne četnike i samozvane srpske monarhiste, sa tri do eventualno četiri člana.

„EU očekuje od političkih lidera, uključujući one na lokalnom nivou, da poštuju žrtve konflikata i da iskreno afirmišu demokratiju, pravdu i pomirenje na Zapadnom Balkanu”, rekla je Pisonero.

Onima koji nisu iz Berana i ne poznaju galeriju likova koji su se odjednom našli u glavnim ulogama ove storije, teško je objasniti da sve nije bilo tako kako je predstavljeno u medijima, i da Berane nije grad u kome se javno glorifikuje četništvo.

Iz lokalne uprave je objašnjeno da nikakav dokument kao predlog nije stigao do resornog sekretarijata koji bi to dalje, eventualno, stavio u proceduru i da osim, kako kažu, sumnjivog zapisnika sa sjednice Savjeta, ne postoji drugi papirni trag.  Ipak, uslijedila je lavina reakcija i osuda, počevši od učesnika sjednice, preko nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima, do visoke evropske zvaničnice.

Beranski imam Rahim Muratović je konstatovao kako se nije smjelo dozvoliti da na čelo takvog opštinskog tijela dođe Kiković.

„Taj čovjek je odbornik u opštini Berane, ranije je bio predsjednik Skupštine opštine. To je, pored predsjednika opštine, najveća pozicija. On se javno deklarisao kao četnik i slikao se u četničkoj uniformi, a i ostale njegove izjave su takve. Kako da tumačimo to što je tako osjetljivo pitanje kao što su nazivi ulica povjereno  takvom čovjeku, još da bude predsjednik tog organa”, zapitao je Muratović.

Muratović je izjavio kako su Bošnjaci muslimani Berana naviknuti na  provokacije, ali da je ubijeđen da ove poteze ne podržava većina građana.

On vjeruje da su svi događaji, počevši od pokušaja podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću, preko povremenih grafita, do predloga da se ulica nazove po Ratku Mladiću, djelo male grupe ljudi i da je jedan od motiva takvog ponašanja pokušaj da se naruše dobri međunacionalni odnosi u Beranama.

Dok predsjednik Savjeta za imena ulica, trgova i objekata Goran Kiković tvrdi da je sve proteklo regularno, osim  Rakovića, još dva člana tog tijela iz redova vlasti, Perica Labudović (SNP) i Zoran Milović (predstavnik građana), to dovode u pitanje.

Na spisku Monarhističkog pokreta bila su i imena popa Momčila Đujića, Pavla Đurišića (članovi Četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, proglašeni za ratne zločine)  ali na osnovu dostupnih informacija – taj predlog nije imao većinu.

Labudović i Milović tvrde da nisu podržali predlog monarhista. Labudović je kazao da je Srpski monarhistički pokret imao 47 predloga i da se tu praktično glasalo „u neznanju”, i da će tražiti da se sve vrati na ponovno glasanje. Milović je rekao da uopšte ne zna da je postojao predlog da se ulica u Beranama nazove po Mladiću.

DPS, čiji su predstavnici u Savjetu Bogdan Fatić, Fahrudin Hadrović i Draško Došljak, u saopštrnju navodi da je na sjednici glasano o predlozima i da su oni upozorili da su neki od njih nezakoniti.

Čak je i Opštinski odbor Nove u Beranama, čiji je Kiković član, najavio je da će tražiti da se ponovo održi sjednica Savjeta, kako bi se poništila odluka imenovanju ulce po Ratku Mladiću.

Iz GP URA poručili su da neće dozvoliti da ijedan ratni zločinac, zastupnik fašističke ideologije ili osoba osuđena za teška krivična djela ima čast da dobije bilo koju ulicu u Crnoj Gori.

Prema Zakonu o spomen-obilježjima, nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje, kojim se smatra i naziv ulice, „licu koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem“. Takođe, spomen-obilježje se ne može podići istaknutoj ličnosti ako od njene smrti nije prošlo 20 godina.

Gradonačelnik Berana i potpredsjednik SNP Dragoslav Šćekić smatra da se  bespotrebno i na bazi površne informacije podigla ovolika prašina oko sjednice Savjeta „jer njihova odluka ima težinu kao i odluka bilo kog drugog građanina”, kao i da nikada ne bi potpisao takvu odluku, sve i da postoji.

Član Savjeta Miloš Raković insistira na tome da sporni predlog nije mogao proći, jer on, kao sedmi član, nije učestvovao u glasanju.

„Takvi postupci su osuđeni na neuspjeh jer su Demokrate i ja lično brana igranju sa emocijama naših sugrađana. Berane je uzorni primjer multinacionalnog i multikonfesionalnog sklada i to će potvrditi Beranci svih vjera i nacija. Niko ko pokuša da taj sklad naruši, neće se proslaviti u toj namjeri” – kaže Raković.

Priča o nesuđenoj ulici Ratka Mladića nije završena. Nema odluke. Nema papira. Ali ima mnogo magle i objašnjenja „jeste, ali nije bilo tako”.  Kovitlanje strasti donosi gubitke i Beranama i Crnoj Gori.

                                    Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih

Objavljeno prije

4 dana

na

1 Decembra, 2023

Objavio:

Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikapljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka

 

U nedjelju koja prva dođe počeće popis stanovnika, domaćinstava i stanova.  Valjda. Nakon odlaganja od, ukupno, dvije godine i trideset tri dana. Prilično je izgledno da će popis trajati duže od planiranih 15 dana. Razloge znamo: manjak popisivača i moguće vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine.

U srijedu ujutro govorilo se o tome da su svi uslovi iz prošlonedjeljnog sporazuma vlade, opozicije i nacionalnih savjeta ispunjeni i da popis počinje u četvrtak 30. novembra. Čak je i Monstat (Uprava za statistiku) počeo podjelu popisnog materijala popisivačima.

Popisivači sjutra izlaze na teren, saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović pozivajući građane „da im otvore vrata“. On je insistirao da se popis može sprovesti sa postojećih 3.300 popisivača (Monstat je, u nekoliko puta ponavljanim, konkursima tražio njih 3.800) a da su svi uslovi iz Sporazuma o popisu ispunjeni. “Posljednji preduslov je specifikacija za softver (za kontrolu unijetih podataka – prim. Monitora) koji se najavljuje. Specifikacija je pripremljena od strane Uprave za statistiku. Sopstvenim kapacitetima, samoinicijativno, izradili smo ovu specifikaciju i dostavićemo je  vladinoj komisiji, koja će biti formirana u narednim danima”, kazao je Pejović.

Iza podna saznajemo da ništa nije gotovo. Iz DPS – a   su poručili da dogovoreno u Sporazumu nije realizovano, iako „nema sporenja oko uslova koje treba ispuniti“. Po njihovom tumačenju, manjak popisivača u odnosu na priželjkivani broj i „činjenica da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera“ su dovoljan razlog da od vlade zatraže da se popis odloži za još nekoliko dana. U suprotnom, zaprijetili su iz DPS, oni neće učestvovati u popisnom procesu „nego će ga obesmisliti“.

Danijel Živković, v.d. predsjednika te partije, tražio je od vlade da početak popisa još jednom odloži  “za pet ili sedam dana” kako bi do kraja završili započeti posao. “Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, da vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, poručio je Živković ne osvrćući  se na činjenicu da opozicija, do tog trenutka, nije imenovala predstavnika koji bi, prema postignutom dogovoru, bio i predsjednik vladine Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za kontrolu popisnih podataka.

Pokazalo se da zahtjev DPS-a “nije problem”. I da kucaju na otvorena vrata. U srijedu poslije podne premijer Milojko Spajić izlazi sa konačnom ponudom: “Ja ću danas obaviti razgovor sa predstavnicima partija skupštinske većine i u cilju inkluzivnosti koju Crna Gora nikada nije vidjela, a mislim da smo jako blizu tome, poslao bih poruku DPS-u, odnosno predstavnicima opozicije, da (popis) odložimo na tri dana, odnosno do 3. decembra i da vidimo da li su njihove namjere dobre ili loše. Ovo je mjera kompromisa i da se stvarno svi kao društvo okupimo da taj popis prođe kao jedna tehnička stvar. Ukoliko se ne prihvati 3. decembar kao početak, mi počinjemo sjutra”, saopštio je Spajić uz najavu da će nekoliko sati kasnije izaći sa konačnim rješenjem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

4 dana

na

1 Decembra, 2023

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

4 dana

na

1 Decembra, 2023

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo