Povežite se sa nama

Izdvojeno

BERANE I ULICA RATKA MLADIĆA: Jeste, ali nije tako

Objavljeno prije

na

Član Savjeta Miloš Raković (Demokrate) tvrdi da predlog o nazivu ulice  po osuđenom ratnom zločincu  Ratku Mladiću, nije mogao proći, jer on, kao sedmi član Komisije nije učestvovao u glasanju. Dok predsjednik Savjeta za imena ulica, trgova i objekata Goran Kiković (DF) tvrdi da je sve proteklo regularno, osim  Rakovića, još dva člana tog tijela iz redova beranskih vlasti, Perica Labudović (SNP) i Zoran Milović (predstavnik građana), to dovode u pitanje

 

Najmlađi član opštinskog Savjeta za imenovanje ulica, trgova i objekata u Beranama Miloš Raković (Demokrate), ostao je izgleda pribran u priči o navodnom predlogu za davanje imena  ulice u ovom gradu Ratku Mladiću, bivšem komandantu vojske BIH Srba, u Haškom tribunalu doživotno prvostepno osuđenom ratnom zločincu.

On za Monitor objašnjava da je odmah nakon što je predsjednik Savjeta Goran Kiković (DF) zakazao sjednicu tog tijela i dostavio dnevni red, i pošto je vidio da su neki od predloga kontroverzni i nezakoniti, tražio da se ta tačka skine sa dnevnog reda.

„Međutim, predsjednik Savjeta Kiković, po sopstvenom nahođenju, nastavlja da čita predloge i traži izjašnjavanje. Sastanak Savjeta se održava u atmosferi iz koje izostaje stroga forma, što je za posljedicu i imalo mogućnost za javljanje različitih spekulacija, čemu smo nakon toga i svjedočili” – tvrdi Raković.

Prama njegovim riječima jedna od takvih spekulacija je i ona kako je, navodno, i on glasao za predlog da se po Ratku Mladiću nazove jedna od beranskih ulica.

„To je zlonamjerna besmislica opozicije sa beranskog i državnog nivoa. Da nije tako, za nebuloze koje iznose imali bi i dokaze. Naprotiv, za sve što tvrde nemaju nikakvog okrića. Između ostalog, i zbog toga što se zapisnik sa te sjednice mora usvojiti na narednoj sjednici. Ukoliko išta u tom zapisniku bude konstatovano suprotno ovom što iznosim, naravno da ću uložiti primjedbu, izdvojiti mišljenje i glasati protiv takvog zapisnika” – kaže Raković.

On podsjeća da je inicijator ovog predloga vanparlamentarna partija iz Berana koja nosi naziv Srpski monarhistički pokret.

„Ja izražavam sumnju u uredne registracije ove partije u registru političkih subjekata, što nadležni treba da provjere. To bi mogli da provjere i oni koji ovu inicijativu dovode u vezu sa beranskom vlašću, kao da ne znaju da inicijativu o nazivu ulice može da podnese bukvalno bilo ko. U to smo se uvjerili i ovom prilikom. Potencijalno, i u nekoj opštini gdje je DPS na vlasti mogao bi se pojaviti neko sa sličnom inicijativom i šta bi onda trebalo, pripisati inicijativu DPS-u? To bi bila jeftina zamjena teza, isto kao što je i ovo što sada oni rade, pokušavajući da satanizuju vlast u Beranama” – kaže Raković.

Raković, čija je partija javno saopštila da je za njih Mladić ratni zločinac, imajući u vidu efekte koje je izazvao, ne isključuje mogućnost da je nezakoniti predlog smišljeno iniciran. „Na to ukazuje i činjenica da se u medijima informacija o navodnom imenovanju ulice pojavila čak 10 dana nakon što je sjednica Savjeta održana”, kaže  Raković.

Priča o Beranama, nazivu ulice i Ratku Mladiću otišla je predaleko.

„Glorifikovanje ratnih zločinaca, revizionizam i negiranje dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući ratne zločine, u suprotnosti je sa najosnovnijim evropskim vrijednostima”, kazala je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Glasu Amerike. Slučaj je, tako, iz anonimnosti izvukao profesionalne četnike i samozvane srpske monarhiste, sa tri do eventualno četiri člana.

„EU očekuje od političkih lidera, uključujući one na lokalnom nivou, da poštuju žrtve konflikata i da iskreno afirmišu demokratiju, pravdu i pomirenje na Zapadnom Balkanu”, rekla je Pisonero.

Onima koji nisu iz Berana i ne poznaju galeriju likova koji su se odjednom našli u glavnim ulogama ove storije, teško je objasniti da sve nije bilo tako kako je predstavljeno u medijima, i da Berane nije grad u kome se javno glorifikuje četništvo.

Iz lokalne uprave je objašnjeno da nikakav dokument kao predlog nije stigao do resornog sekretarijata koji bi to dalje, eventualno, stavio u proceduru i da osim, kako kažu, sumnjivog zapisnika sa sjednice Savjeta, ne postoji drugi papirni trag.  Ipak, uslijedila je lavina reakcija i osuda, počevši od učesnika sjednice, preko nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima, do visoke evropske zvaničnice.

Beranski imam Rahim Muratović je konstatovao kako se nije smjelo dozvoliti da na čelo takvog opštinskog tijela dođe Kiković.

„Taj čovjek je odbornik u opštini Berane, ranije je bio predsjednik Skupštine opštine. To je, pored predsjednika opštine, najveća pozicija. On se javno deklarisao kao četnik i slikao se u četničkoj uniformi, a i ostale njegove izjave su takve. Kako da tumačimo to što je tako osjetljivo pitanje kao što su nazivi ulica povjereno  takvom čovjeku, još da bude predsjednik tog organa”, zapitao je Muratović.

Muratović je izjavio kako su Bošnjaci muslimani Berana naviknuti na  provokacije, ali da je ubijeđen da ove poteze ne podržava većina građana.

On vjeruje da su svi događaji, počevši od pokušaja podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću, preko povremenih grafita, do predloga da se ulica nazove po Ratku Mladiću, djelo male grupe ljudi i da je jedan od motiva takvog ponašanja pokušaj da se naruše dobri međunacionalni odnosi u Beranama.

Dok predsjednik Savjeta za imena ulica, trgova i objekata Goran Kiković tvrdi da je sve proteklo regularno, osim  Rakovića, još dva člana tog tijela iz redova vlasti, Perica Labudović (SNP) i Zoran Milović (predstavnik građana), to dovode u pitanje.

Na spisku Monarhističkog pokreta bila su i imena popa Momčila Đujića, Pavla Đurišića (članovi Četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, proglašeni za ratne zločine)  ali na osnovu dostupnih informacija – taj predlog nije imao većinu.

Labudović i Milović tvrde da nisu podržali predlog monarhista. Labudović je kazao da je Srpski monarhistički pokret imao 47 predloga i da se tu praktično glasalo „u neznanju”, i da će tražiti da se sve vrati na ponovno glasanje. Milović je rekao da uopšte ne zna da je postojao predlog da se ulica u Beranama nazove po Mladiću.

DPS, čiji su predstavnici u Savjetu Bogdan Fatić, Fahrudin Hadrović i Draško Došljak, u saopštrnju navodi da je na sjednici glasano o predlozima i da su oni upozorili da su neki od njih nezakoniti.

Čak je i Opštinski odbor Nove u Beranama, čiji je Kiković član, najavio je da će tražiti da se ponovo održi sjednica Savjeta, kako bi se poništila odluka imenovanju ulce po Ratku Mladiću.

Iz GP URA poručili su da neće dozvoliti da ijedan ratni zločinac, zastupnik fašističke ideologije ili osoba osuđena za teška krivična djela ima čast da dobije bilo koju ulicu u Crnoj Gori.

Prema Zakonu o spomen-obilježjima, nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje, kojim se smatra i naziv ulice, „licu koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem“. Takođe, spomen-obilježje se ne može podići istaknutoj ličnosti ako od njene smrti nije prošlo 20 godina.

Gradonačelnik Berana i potpredsjednik SNP Dragoslav Šćekić smatra da se  bespotrebno i na bazi površne informacije podigla ovolika prašina oko sjednice Savjeta „jer njihova odluka ima težinu kao i odluka bilo kog drugog građanina”, kao i da nikada ne bi potpisao takvu odluku, sve i da postoji.

Član Savjeta Miloš Raković insistira na tome da sporni predlog nije mogao proći, jer on, kao sedmi član, nije učestvovao u glasanju.

„Takvi postupci su osuđeni na neuspjeh jer su Demokrate i ja lično brana igranju sa emocijama naših sugrađana. Berane je uzorni primjer multinacionalnog i multikonfesionalnog sklada i to će potvrditi Beranci svih vjera i nacija. Niko ko pokuša da taj sklad naruši, neće se proslaviti u toj namjeri” – kaže Raković.

Priča o nesuđenoj ulici Ratka Mladića nije završena. Nema odluke. Nema papira. Ali ima mnogo magle i objašnjenja „jeste, ali nije bilo tako”.  Kovitlanje strasti donosi gubitke i Beranama i Crnoj Gori.

                                    Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

PRIPREMLJEN TEMELJNI UGOVOR VLADE I SPC: Vrelo tajnovitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad se sagledaju poznate okolnosti o načinu na koji je pripreman Temeljni ugovor između SPC i Crne Gore, može se zaključiti da ga  je Srpska pravoslavna crkva usaglašavala sama sa sobom

 

Kako vrijeme odmiče nova vlast, sve brže, mijenja proklamovane prioritete. Jesenas su govorili o zakonu o lustraciji i zakonu o preispitivanju porijekla imovine. Zimus, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, najavljivan je budžet za 2021. i set zakona koji će pokrenuti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. I dalje ih očekujemo, svakodnevno svjedočeći o potrebi da se postupci, procedure i međusobni odnosi izvršnih i zakonodavnih vlasti urede zakonima o vladi i skupštini. Pa ipak, dolazak proljeća obilježili su, privremeno obustavljeni, pokušaji izmjene kriterijuma za dobijanje crnogorskog državljanstva i najave formalizacije novih odnosa vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC). A tenzije rastu, na zadovoljstvo onih koji su navikli na lov u mutnom.

Sve je spremno za potpisivanje Temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC, pohvalio se premijer Zdravko Krivokapić.

„Razgovarao sam sa njegovom svetošću patrijarhom srpskim Porfirijem i uskoro ćemo usaglasiti termin potpisivanja Ugovora“, tvitnuo je premijer. Uz opasku: „ Ovo pitanje ne smije biti predmet politizacije ili podmetanja, ne bi li se ostvario koji politički poen“. Premijer Krivokapić je morao biti svjestan da je to pitanje, odavno, izašlo iz okvira rutinskih odnosa države i jedne vjerske zajednice. A ako slučajno nije imao tu spoznaju, to su mu stavile do znanja već prve reakcije na najavu potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC.

Sa prvim najavama potpisivanja Temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC susreli smo se još sredinom marta. Muštulugdžija je bio ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić. Insistirajući kako je SPC jedina tradicionalna crkva sa kojom država nije sklopila temeljni ugovor o saradnji, Leposavić je kazao da će se uskoro otkloniti i ta diskriminacija. Ministar se nije sjetio da se država sa istim ili još većim stepenom diskriminacije odnosi i prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC), i pored njene viševjekovne tradicije i utemeljenosti. Pošteno govoreći, od njega to nijesmo ni očekivali.

,,Ministarstvo, zajedno s pravnim ekspertima i predstavnicima Crkve, uspješno je obavilo dijalog i usaglasilo tekst budućeg sporazuma, pa su sada stvoreni svi uslovi da se ovaj sporazum potpiše”, rekao je Leposavić za beogradsku Politiku. „Predstavnici ministarstva i Vlade prekinuli su praksu ucjenjivanja Crkve, brinući prevashodno o tome da temeljni ugovor bude u skladu s Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore“.

Na istu temu Leposavić se osvrnuo i početkom aprila, nakon što je objelodanjen njegov sukob sa premijerom. Pohvalio se nadljudskim naporima koje je uložio kako bi se u najkraćem roku usvojio novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti (po istom scenariju po kome je to, godinu ranije, radio DPS sa satelitima). Onda je  najavio: ,,Posao usaglašavanja teksta sporazuma sam uspješno obavio, čime je predsjedniku Vlade omogućeno da zaključi Temeljni ugovor sa drugom stranom kad god to ugovorne strane požele – bez bojazni da taj sporazum, kao i novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ikada može biti pravno osporen”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo