Član Savjeta Miloš Raković (Demokrate) tvrdi da predlog o nazivu ulice  po osuđenom ratnom zločincu  Ratku Mladiću, nije mogao proći, jer on, kao sedmi član Komisije nije učestvovao u glasanju. Dok predsjednik Savjeta za imena ulica, trgova i objekata Goran Kiković (DF) tvrdi da je sve proteklo regularno, osim  Rakovića, još dva člana tog tijela iz redova beranskih vlasti, Perica Labudović (SNP) i Zoran Milović (predstavnik građana), to dovode u pitanje

Najmlađi član opštinskog Savjeta za imenovanje ulica, trgova i objekata u Beranama Miloš Raković (Demokrate), ostao je izgleda pribran u priči o navodnom predlogu za davanje imena  ulice u ovom gradu Ratku Mladiću, bivšem komandantu vojske BIH Srba, u Haškom tribunalu doživotno prvostepno osuđenom ratnom zločincu.

On za Monitor objašnjava da je odmah nakon što je predsjednik Savjeta Goran Kiković (DF) zakazao sjednicu tog tijela i dostavio dnevni red, i pošto je vidio da su neki od predloga kontroverzni i nezakoniti, tražio da se ta tačka skine sa dnevnog reda.

„Međutim, predsjednik Savjeta Kiković, po sopstvenom nahođenju, nastavlja da čita predloge i traži izjašnjavanje. Sastanak Savjeta se održava u atmosferi iz koje izostaje stroga forma, što je za posljedicu i imalo mogućnost za javljanje različitih spekulacija, čemu smo nakon toga i svjedočili” – tvrdi Raković.

Prama njegovim riječima jedna od takvih spekulacija je i ona kako je, navodno, i on glasao za predlog da se po Ratku Mladiću nazove jedna od beranskih ulica.

„To je zlonamjerna besmislica opozicije sa beranskog i državnog nivoa. Da nije tako, za nebuloze koje iznose imali bi i dokaze. Naprotiv, za sve što tvrde nemaju nikakvog okrića. Između ostalog, i zbog toga što se zapisnik sa te sjednice mora usvojiti na narednoj sjednici. Ukoliko išta u tom zapisniku bude konstatovano suprotno ovom što iznosim, naravno da ću uložiti primjedbu, izdvojiti mišljenje i glasati protiv takvog zapisnika” – kaže Raković.

On podsjeća da je inicijator ovog predloga vanparlamentarna partija iz Berana koja nosi naziv Srpski monarhistički pokret.

„Ja izražavam sumnju u uredne registracije ove partije u registru političkih subjekata, što nadležni treba da provjere. To bi mogli da provjere i oni koji ovu inicijativu dovode u vezu sa beranskom vlašću, kao da ne znaju da inicijativu o nazivu ulice može da podnese bukvalno bilo ko. U to smo se uvjerili i ovom prilikom. Potencijalno, i u nekoj opštini gdje je DPS na vlasti mogao bi se pojaviti neko sa sličnom inicijativom i šta bi onda trebalo, pripisati inicijativu DPS-u? To bi bila jeftina zamjena teza, isto kao što je i ovo što sada oni rade, pokušavajući da satanizuju vlast u Beranama” – kaže Raković.

Raković, čija je partija javno saopštila da je za njih Mladić ratni zločinac, imajući u vidu efekte koje je izazvao, ne isključuje mogućnost da je nezakoniti predlog smišljeno iniciran. „Na to ukazuje i činjenica da se u medijima informacija o navodnom imenovanju ulice pojavila čak 10 dana nakon što je sjednica Savjeta održana”, kaže  Raković.

Priča o Beranama, nazivu ulice i Ratku Mladiću otišla je predaleko.

„Glorifikovanje ratnih zločinaca, revizionizam i negiranje dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući ratne zločine, u suprotnosti je sa najosnovnijim evropskim vrijednostima”, kazala je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Glasu Amerike. Slučaj je, tako, iz anonimnosti izvukao profesionalne četnike i samozvane srpske monarhiste, sa tri do eventualno četiri člana.

„EU očekuje od političkih lidera, uključujući one na lokalnom nivou, da poštuju žrtve konflikata i da iskreno afirmišu demokratiju, pravdu i pomirenje na Zapadnom Balkanu”, rekla je Pisonero.

Onima koji nisu iz Berana i ne poznaju galeriju likova koji su se odjednom našli u glavnim ulogama ove storije, teško je objasniti da sve nije bilo tako kako je predstavljeno u medijima, i da Berane nije grad u kome se javno glorifikuje četništvo.

Iz lokalne uprave je objašnjeno da nikakav dokument kao predlog nije stigao do resornog sekretarijata koji bi to dalje, eventualno, stavio u proceduru i da osim, kako kažu, sumnjivog zapisnika sa sjednice Savjeta, ne postoji drugi papirni trag.  Ipak, uslijedila je lavina reakcija i osuda, počevši od učesnika sjednice, preko nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima, do visoke evropske zvaničnice.

Beranski imam Rahim Muratović je konstatovao kako se nije smjelo dozvoliti da na čelo takvog opštinskog tijela dođe Kiković.

„Taj čovjek je odbornik u opštini Berane, ranije je bio predsjednik Skupštine opštine. To je, pored predsjednika opštine, najveća pozicija. On se javno deklarisao kao četnik i slikao se u četničkoj uniformi, a i ostale njegove izjave su takve. Kako da tumačimo to što je tako osjetljivo pitanje kao što su nazivi ulica povjereno  takvom čovjeku, još da bude predsjednik tog organa”, zapitao je Muratović.

Muratović je izjavio kako su Bošnjaci muslimani Berana naviknuti na  provokacije, ali da je ubijeđen da ove poteze ne podržava većina građana.

On vjeruje da su svi događaji, počevši od pokušaja podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću, preko povremenih grafita, do predloga da se ulica nazove po Ratku Mladiću, djelo male grupe ljudi i da je jedan od motiva takvog ponašanja pokušaj da se naruše dobri međunacionalni odnosi u Beranama.

Dok predsjednik Savjeta za imena ulica, trgova i objekata Goran Kiković tvrdi da je sve proteklo regularno, osim  Rakovića, još dva člana tog tijela iz redova vlasti, Perica Labudović (SNP) i Zoran Milović (predstavnik građana), to dovode u pitanje.

Na spisku Monarhističkog pokreta bila su i imena popa Momčila Đujića, Pavla Đurišića (članovi Četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, proglašeni za ratne zločine)  ali na osnovu dostupnih informacija – taj predlog nije imao većinu.

Labudović i Milović tvrde da nisu podržali predlog monarhista. Labudović je kazao da je Srpski monarhistički pokret imao 47 predloga i da se tu praktično glasalo „u neznanju”, i da će tražiti da se sve vrati na ponovno glasanje. Milović je rekao da uopšte ne zna da je postojao predlog da se ulica u Beranama nazove po Mladiću.

DPS, čiji su predstavnici u Savjetu Bogdan Fatić, Fahrudin Hadrović i Draško Došljak, u saopštrnju navodi da je na sjednici glasano o predlozima i da su oni upozorili da su neki od njih nezakoniti.

Čak je i Opštinski odbor Nove u Beranama, čiji je Kiković član, najavio je da će tražiti da se ponovo održi sjednica Savjeta, kako bi se poništila odluka imenovanju ulce po Ratku Mladiću.

Iz GP URA poručili su da neće dozvoliti da ijedan ratni zločinac, zastupnik fašističke ideologije ili osoba osuđena za teška krivična djela ima čast da dobije bilo koju ulicu u Crnoj Gori.

Prema Zakonu o spomen-obilježjima, nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje, kojim se smatra i naziv ulice, „licu koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem“. Takođe, spomen-obilježje se ne može podići istaknutoj ličnosti ako od njene smrti nije prošlo 20 godina.

Gradonačelnik Berana i potpredsjednik SNP Dragoslav Šćekić smatra da se  bespotrebno i na bazi površne informacije podigla ovolika prašina oko sjednice Savjeta „jer njihova odluka ima težinu kao i odluka bilo kog drugog građanina”, kao i da nikada ne bi potpisao takvu odluku, sve i da postoji.

Član Savjeta Miloš Raković insistira na tome da sporni predlog nije mogao proći, jer on, kao sedmi član, nije učestvovao u glasanju.

„Takvi postupci su osuđeni na neuspjeh jer su Demokrate i ja lično brana igranju sa emocijama naših sugrađana. Berane je uzorni primjer multinacionalnog i multikonfesionalnog sklada i to će potvrditi Beranci svih vjera i nacija. Niko ko pokuša da taj sklad naruši, neće se proslaviti u toj namjeri” – kaže Raković.

Priča o nesuđenoj ulici Ratka Mladića nije završena. Nema odluke. Nema papira. Ali ima mnogo magle i objašnjenja „jeste, ali nije bilo tako”.  Kovitlanje strasti donosi gubitke i Beranama i Crnoj Gori.

                                    Tufik SOFTIĆ