Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nauk za fotelju

Objavljeno prije

na

,,Niz studija, napisanih tokom posljednjih nekoliko decenija, pokazuje da postoje brojni negativni efekti dugoročne nezaposlenosti na ljude (rast stope smrtnosti, stres, dijabetes, depresija,…). Svi navedeni negativni efekti biće manji, ukoliko bude više radnih mjesta. A radnih mjesta biće više, ukoliko je više investitora”, jedna je od tipičnih analiza doktora ekonomskih nauka Predraga Ivanovića.

Ovaj vrsni analitičar crnogorske ekonomske zbilje muka se namučio da neznavenoj javnosti objasni savremena neoliberalna kretanja u zemlji, regionu, a i šire. Za trud je dobio nagradu – postao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Đukanovićev bivši glavni ekonomski savjetnik i neoliberalni saborac Veselina Vukotića, ponekad bi i omašio u analizama, kao onda kada je tvrdio da će kriza zaobići Crnu Goru, ali samo zlonamjerni mogu sumnjati da će Ivanovićevo ekonomsko iskustvo sada da eksplodira u domenu rurala i poljoprivrede. Tome se nadaju i poljoprivrednici, koje su mediji kontaktirali, pa kažu: ,,Čula sam za Ivanovića da je moćan čovjek i da će nas usmjeriti na pravi put”.

Ivanovićev razvojni put je samo jedan od primjera šta sve režimski analitičar mora da prođe da bi zasjeo u pristojnu fotelju. Šta reći o opozicionaru, ministru, direktoru, bankaru, čovjeku za sve – Predragu Drecunu.

Drecun je, kao funkcioner Narodne stranke, devedesetih sa trgova Đukanoviću poručivao da prekine pljačku i vrati pare. Da li zbog sklonosti ka dubljoj analizi situacije, kada su pare u pitanju, tek kasnije je bio ministar u Đukanovićevoj vladi, pa bi dogurao i do mjesta direktora režimske Republike i napokon Prve banke. Trenutno je direktor First Financial banke, a ne buni se kada ga predstave kao analitičara. Pa kaže: ,,Po mom mišljenju radnici dovoljno ne ulaze u problem sami da ga riješe već suviše očekuju od države.”

To što je svojevremeno ocijenio da „crnogorski referendum ne može biti održan, jer ne postoje garancije da bi Crnu Goru kao nezavisnu priznala međunarodna zajednica”, nema veze. Iskupi se za sve kada u sveobuhvatnoj analizi dođe do zaključka: „Vlada nije kriva za postojeće stanje u Crnoj Gori, već kriza u svijetu”.

Pojedini ovdašnji prekaljeni analitičari već su, o državnom trošku, poslati u svijet. Možda da utvrde koliko je ta svjetska kriza duboka. Analitika koju je Srđan Darmanović promovisao preko CEDEM-a, posebno u predizborno vrijeme, bila je presudna da se domogne ambasadorske fotelje od svih ostalih funkcija.

Prije odlaska za ambasadora u SAD Darmanović je u intervjuu Pobjedi bio jasan – Milo Đukanović ima harizmu, opozicija je nesposobna, a jedan od najvećih društvenih problema su privatni mediji.

Trudio se Darmanović i na ostalim poljima. Tako je kao dekan Fakulteta političkih nauka dospio na Sud časti Univerziteta Crne Gore (UCG). Razlog – profesor Filip Kovačević tužio je Darmanovića zbog političke diskriminacije, odnosno zbog toga što mu je ukinuo pet predmeta zbog javnog angažmana i političkih stavova koje zastupa.

Prije par mjeseci, Darmanović je tražio pomoć od 15.000 eura od UCG za rješavanje stambenog pitanja. U imovinskom kartonu sa zakašnjenjem je prijavio platu od 4.791 euro i 60.000 ušteđevine i dva stana u Podgorici i Herceg Novom.

Darmanović je na mjesto ambasadora u Vašingtonu zamijenio Miodraga Vlahovića, bivšeg ministra inostranih poslova, SDP analitičara. I Vlahović se prije polaska u Ameriku obračunavao sa nezavisnim medijima.

Da li podučen svijetlim primjerima, analitičar Srđan Vukadinović ne izbija sa državnih medija i naslovne strane Pobjede. Tolika količina analize ponekad dovede do toga da TVCG objavi da je ,,analitičar Srđan Vukadinović uvjeren da će opozicija u Nikšiću uspjeti da formira vlast”, a Pobjeda samo par nedjelja kasnije da politički analitičar Srđan Vukadinović od početka tvrdi da opozicija u Nikšiću ne može doći do dogovora.

Suština Vukadinovićevih analiza sumirana je u njegovoj procjeni: ,,Na novim izborima DPS ubjedljivo pobjeđuje”.

Vukadinović je preko analitičkog angažmana uspio da obezbijedi mjesto v.d. direktora vladine Javne ustanove Centar za istraživanje i razvoj kulture Crne Gore. Podobne analize donose i druge benefite. Vukadinović je protivzakonito stalno zaposlen na dva fakulteta – Filozofskom fakultetu u Nikšiću ali i na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli. Kako Vukadinović uspijeva da ispuni puno radno vrijeme na dva fakulteta u dvije zemlje nije zvanično utvrđeno.

Nevladine organizacije su izračunale da je ovakvim nelegalnim angažmanom UCG godišnje oštećen između 25.000–30.000 eura. Toliko iznosi razlika plate stalno zaposlenog profesora i nadoknade koja bi se dobijala na bazi honorarnog angažmana.

Poput Vukadinovića, i Miloš Bešić protivzakonito predaje na Fakultetu političkih nauka u Podgorici i Beogradu. Čak ni Bešićeve naučne metode ne mogu da objasne kako jedan čovjek može da potpiše dva ugovora u dvije zemlje za stalno zapošljenje „u punom radnom vremenu, pet dana, odnosno 40 sati nedjeljno”.

Darmanović je Bešiću u amanet ostavio CEDEM. Ljubomorni valjda što CEDEM zna rezultate izbora prije početka brojanja glasova, Bešića su optuživali da je pored toga što je dobio službeni stan na korišćenje, UCG plaća i avionske karte kao da je gostujući, a ne domaći profesor.

Nakon oktobarskih izbora Demokratski front je optužio Bešića da je za DPS namjenska istraživanje javnog mnjenja dobio stan. Mjesec dana nakon izbora Upravni odbor UCG donio je odluku da Bešić vrati stan koji je od Univerziteta dobio na korišćenje u profesorskoj zgradi. ,,Ako je tako odlučeno, nema ništa sporno. Moram da vidim o čemu se radi, stan sam dobio na korišćenje i u ugovoru nigdje ne piše da treba da plaćam”, kazao je Bešić. Čuš, analitičar pa još da plaća.

Ekonomske izazove često tumači i doskorašnji predsjednik vladinog Investiciono-razvojnog fonda Dragan Lajović. Inspekcija rada je 23. oktobra proslijedila Univerzitetu rješenje kojim je utvrđeno da je Lajović nezakonito zaposlen na UCG 2009. godine jer je u to vrijeme imao stalni radni odnos u Investiciono-razvojnom fondu. Univerzitet je to primio k znaju i 1. novembra izabrao Lajovića za dekana Ekonomskog fakulteta u Podgorici . Dekan Lajović sada poručuje – problem zemalja u tranziciji jeste gubitak etičkih vrijednosti u društvu.

Javnost bi ostala uskraćena za pogled na stvarnost koji dolazi iz ovog režimskog trusta mozgova, da nije državnih medija. Srđan Kusovac, Rade Vojvodić, Draško Đuranović, Darko Šuković su tu da analizama daju medijski prostor ali i da ih prodube.

Sve čime je vlast darovala svoje anlitičare – malo je. Analitička mreža je važan krak režimske hobotnice. Preko udarnih analitičkih grupa, vlast kontroliše crnogorsko društvo, mnogo efektnije nego preko specijalnih policijskih jedinica.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo