Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nedoder dekan

Objavljeno prije

na

Čitavih nedjelju dana, otkako su završeni studentski izbori, novinari nijesu izvještavali sa Pravnog fakulteta. Činilo se da je ,,rat” koji je dekan Ranko Mujović vodio sa dugogodišnjim studentskim predstavnicima tog fakulteta, koji su i ovog puta pobijedili na izborima, završen.

Onda su, sedam dana nakon izbora, ,,poraženi” kandidati koje predvodi Nina Đelević, a koje studenti tog fakulteta zovu Mujovci, najavili proteste zbog ,,neregularnosti izbora”. S obzirom da su zbog izbora prethodno protestovali nikšićki studenti, ličilo je na pravi talas studentskog nezadovoljstva.

Zoran Rakočević, predstavnik studenata koji je pobijedio na izborima, pozvao je studente tog fakulteta da ,,ne protestuju i time ne narušavaju svoju, ali i čast Pravnog fakulteta”. On je ponovio optužbe da iza protesta i te grupe studenata stoji dekan Pravnog fakulteta.

,,Interesantno je da se grupica studenata pobunila tek nedjelju dana nakon izbora, a tokom kampanje i izbornog dana nijesu imali primjedbi”, kazao je on i dodao da je ,,njihov posmatrač potpisao sve moguće zapisnike”.

DEKAN STRATEG: Protesti su ipak održani. Dvadesetak studenata upali su na kolokvijume pojedinih profesora tog fakulteta koji su održavani u isto vrijeme, a studenti pobunjenici su pred kamerama pojasnili da ometaju kolokvijume ,,da se skrene pažnja i da se stavi do znanja da ovo nijesu najobičniji izbori. Da iza ovoga stoje mnogo veće prakse i mnogo veći ljudi”. Neupućeni gledalac, uvjeren da je svjedok spontanog ,,dešavanja studenata”, primio je poruku: da nije pojedinih profesora i raširene prakse da se održavaju kolokvijumi u vrijeme protesta, ko zna koliko bi se studenata pridružilo protestu. Protesti, međutim, nijesu održani dva dana ranije kada su najavljeni, ne zbog kolokvijuma nego zbog toga što se organizatori nijesu pojavili.

Sljedeći logičan zaključak bio bi: dekan Mujović i studenti pobunjenici na čiju se stranu stavio, samo su žrtve pojedinih profesora tog fakulteta, koji ni kriva ni dužna hoće dekana da sklone s vlasti. Mujović je već saopštio da su ti profesori “digli hajku” na njega i da su instruirali aktuelne studentske predstavnike.

Poznavanje odbrane i zaštite za koju je dekan stručnjak, ponekad se isplati. Ovaj put Mujović nije bio mnogo kreativan. Samo je iskoristio crnogorski oprobani model – kad dželat glumi žrtvu.

Stvari drugačije stoje. Na posljednjoj sjednici Vijeća Pravnog fakulteta, kojoj je zbog problema na tom fakultetu prisustvovao i rektor Predrag Miranović, i formalno je odlučeno da se na narednoj sjednici glasa o povjerenju, odnosno smjeni dekana.

Na istoj sjednici studentski funkcioneri koji su članovi Vijeća, a koje su studenti na nedavnim izborima opet izabrali, rektoru su jasno stavili do znanja da nijesu zadovoljni dekanovim učinkom. A oodrška predstavnika studenata u Vijeću Mujoviću je neophodna ukoliko želi još jedan mandat. Po sadašnjem odnosu snaga, njihov bi glas vjerovatno bio odlučujući.

CRNO BIJELI SVIJET: Uslijedili su studentski izbori. Dekan nije žalio truda. Upućeni tvrde da je išao dotle da je studentima prve godine, javno u slušaonicama, obećavao ispite položene na lijepe oči i skraćenu nastavu. Samo da izaberu prave studentske funkcionere.

Po protivničkom studentskom taboru udarao je koliko je mogao. Te su hapšeni, te nasilno rješavaju probleme, narušavaju ugled Pravnog fakulteta. Mujoviću je u tome na ruku išao incident od prije nekoliko godina kada je jedan od studentskih funkcionera fizički napao studenta koji je u jednoj TV emisiji kritikovao rad studentskog parlamenta. Računao je i na to da se mnogi sjećaju da su se studenti već žalili da njihovi predstavnici predugo traju, da se studentski izbori ne održavaju redovno… Slika očigledno nije crno bijela.

No, Mujović, kome je toliko stalo do ugleda fakulteta i nenasilne komunikacije, zaslužan je recimo što se profesoru Slavku Lukiću nikada nije „sudilo” pred Sudom časti Univerziteta jer se fizički obračunavao sa studentskim predstavnicima. Disciplinska komisija fakulteta Lukića je simbolično kaznila, a Mujovićev prvi potez po dolasku na mjesto dekana bio je da povuče tužbu protiv Lukića Sudu časti.

Onda je uslijedio udar na finansije tadašnjih i sadašnjih studentskih predstavnika koji su bili u dobrim odnosima sa bivšim dekanom Zoranom Rašovićem. Da na njih ne može da računa Mujović je shvatio i nakon što su mu jasno stavili do znanja da ga ne podržavaju kada je na tom fakultetu otkriveno da su ocjene nekih studenata i asistenata falsifikovane. Mujović se u anonimnoj prijavi tužilaštvu tereti da je ocjene falsifikovao između ostalih i svojoj asistentici Bojani Lakićević kojoj je to omogućilo da bude izabrana na to mjesto. Da je dekanova asistentkinja privilegovana, govori i podatak da je radom u komisijama za tri godine na tom fakultetu zaradila skoro 40 hiljada eura. Mimo plate.

STUDENTI ŽELE NOVOG DEKANA: Uz sve opravdane kritike na račun studentskih funkcionera, rizikujući da padnu u nemilost Mujoviću lojalnih profesora, oni su se suprostavili dekanu.

Studenti koji su glasali na izborima za svoje predstavnike shvatili su da u stvari odlučuju hoće li Mujović i dalje biti dekan ili ne. A nemaju ilizija da su alternative bajne. ,,Između toga da ode Zoran Rakočević ili Mujović, ipak je bolje ovo drugo”, “Konstantno propadanje fakulteta ne može više ni spomenik Valtazara Bogišića da gleda a ne studenti kojima je fakultet odskočna daska u daljem životu”, samo su neki od komentara studenata na tom fakultetu.

Univerzitetske vlasti i dalje stoje po strani. Rektor je objasnio da studenti mogu sami između sebe da riješe problem, te da im ne treba medijator. Prethodno se izjasnio da Vijeće Pravnog fakulteta treba da se izbori sa situacijom na tom fakultetu.

Đukanović je očigledno bolji privatnik nego premijer. Dok se na džavnom univerzitetu odvijaju ova čudesa, na njegovom Univerzitetu Donja Gorica diplomci u narandžastim odorama, smiješe se sa novinskih strana. Da su društvu veoma važni pokazalo im je prisustvo dodjeli diploma rektora, ministra prosvjete. I premijera, dabome.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo