Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Podupiranje klimavog stuba

Objavljeno prije

na

RankoKrivokapic

Skupština Crne Gore ima ključnu ulogu u pripremama zemlje za EU: kao zakonodavac i vršilac nadzorne funkcije nad izvršnom vlašću, vi ste stub demokratskog upravljanja – poručio je u govoru pred crnogorskim poslanicima evropski komesar za proširenje Štefan File.

Ranije je poslanike u Skupštini pokušala da ohrabri i predsjednica Doma lordova Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Helena Valeri Hajman pozivajući ih da djeluju „u najboljem interesu nacije”.

U parlamentarnoj demokratiji, kako je ustavno zamišljena država Crna Gora, parlament je ključni organ stvaranja političke volje. Ne upravlja vlada parlamentom, već parlament određuje i kontroliše vladu.

IZAZOVI: „Prepoznatih izazova” je zaista mnogo, iako je Evropska komisija taksativno pobrojala samo sedam. U dva je uloga parlamenta prosto nezamjenljiva: reforma pravosuđa i jačanje izbornog okvira.

Za pristupanje EU nezavisnost sudstva, a to znači osiguranje njegove depolitizacije i profesionalizacije, je od krucijalne važnosti.

Evrokomesar File uz to traži, navodeći da je to nezamjenljiv element demokratije, da naša Skupština bude osposobljena da obavlja djelotvoran nadzor nad radom Vlade.

Za predsjednika Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanka Marića to je nemoguća misija. „Mi danas imamo situaciju da je praktično svaki poslanik vladajuće koalicije činovnik Vlade. Svi su oni postavljeni ili imenovani od strane Vlade na funkcije šefova organa, uprava i službi, javnih preduzeća i ustanova, fondova, raznih komisija i tzv. regulatornih agencija, gdje ostvaruju veoma značajne benefite. Da li te osobe u zvanju poslanika stvarno mogu obavljati nadzorno-kontrolnu funkciju nad radom izvršno-upravne vlasti”, pita se Marić u izjavi za Monitor.

U izvještajima evropskih i međunarodnih organizacija navodi se da se mehanizmi nadzora i kontrole predviđeni skupštinskim poslovnikom ne koriste na odgovarajući način. Posebno se govori o nužnosti nadzora nad odbrambenim i bezbjednosnim strukturama, jer je to ključni prioritet evropskog partnerstva. Da Evropljani znaju o čemu pričaju pokazuje i angažman crnogorskog parlamenta u regionalnoj „aferi Šarić”.

Odbor Skupštine Crne Gore za odbranu i bezbjednost zaključio je, još u februaru ove godine, da su nadležni državni organi u ovoj priči napravili određene propuste. „Došli smo do zaključka da je bilo propusta, da nije bilo dovoljno dobre koordinacije i ići ćemo dalje”, ponovio je, krajem marta, predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić najavljujući kazne za „one koji su napravili propuste”. Krivokapić je zaprijetio: „Kada otkrijemo sve detalje slučaja Šarić, pokazaćemo da smo kredibilan partner međunarodnoj zajednici i na najbolji način obesmisliti kampanju koja se s tim u vezi vodi protiv nas iz Srbije”. I, potom, zaboravio da zaključke Odbora stavi ne dnevni red parlamenta, omogućivši tako Vladi da ih potpuno ignoriše.

Iz Skupštine je najavljeno da će do kraja ovog mjeseca biti usvojen zakon kojim će se regulisati kontrola rada sigurnosnih službi. Tada će, valjda, biti aktuelizovana i ova priča.

Umjesto o problemima koje društvo ima sa korupcijom i kriminalom crnogorski parlamentarci mnogo radije ukazuju na „važnost povećanja administrativnih i finansijskih resursa Skupštine”, kao i ekspertske podrške, da bi se obezbjedilo dovoljno sredstava za efikasno obavljanje njenih kontrolnih funkcija i naročito donošenja pravnih akata kako bi se što prije domaće zakonodavstvo harmonizovalo sa evropskim.

SVI, SVI, SVI: U Briselu su savršeno svjesni načina vladavine u Crnoj Gori. Zato naglašavaju ulogu parlamenta pokušavajući da ukažu na nužnost da cijelo crnogorsko društvo i njegove institucije budu uključeni u ovaj veliki poduhvat.

„U EU ne ulazi samo vladajuća koalicija nego i Vlada i parlament, znači – kako vlast tako i opozicija. To je glavna poruka državama koje krenu ka Uniji: svi u društvu moraju biti uključeni na strani koja radi za pridruživanje, jer će svi bez razlike biti unutar EU”, kaže poslanik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin.

Zbog realne snage svoje pozicije i svoje stranke, te želje da se ne zamjeri premijeru Milu Đukanoviću, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić odbija da prihvati punu odgovornost za rad i djelovanje parlamenta. Zato kaže da Evropljani daju ovoj instituciji jaču ulogu nego što to ona realno može ispratiti, ali i dodaje da to povjerenje svakako obavezuje.

Čini se da u vladajućoj koaliciji znaju što treba da rade, iako su razapeti između želje da očuvaju stari sistem i nužnost izvršavanja zahtjeva iz Brisela.

Oglasio se i poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Miodrag Vuković. „Parlament mora imati ne samo pasivnu, nego i aktivnu ulogu u cijelom procesu. Pored toga, neophodno je kadrovski osvježiti Skupštinu, ne samo mladim, već i kompetentnim ljudima”. To majstore.

O odnosima koji vladaju na relaciji Vlada – Skupština dosta govori sudbina Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Od svog osnivanja ovo skupštinsko tijelo ima elementarni problem: Vlada mu, pozivajući se na navodnu poslovnu tajnu i svoje obaveze prema kupcu, ne dozvoljava uvid u kompletnu dokumentaciju o načinu na koji su privatizovana najvrjednija crnogorska preduzeća. Može im biti.

„Parlament nikako ne smije zapostaviti svoju kontrolnu funkciju vezano za ukupnu efikasnost državnih organa, kao i za implementaciju novih zakonskih rješenja”, kaže Dritan Abazović, član Foruma 2010. „Crnogorski parlament se posljednjih godina poprilično modernizovao, svoj rad usmjerio na skupštinske odbore, što je praksa u Evropi, ali je primjetno da njegova kontrolna funkcija i dalje nije na zadovoljavajućem nivo”.

Za opozicione stranke nema dileme. Sve preporuke EU treba odmah i dosljedno sprovesti. Ne smije se tolerisati da Skupština ima drugorazrednu ulogu u političkom životu zemlje.

„Ako je potrebno, pristupićemo i promjenama Ustava”, kaže poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović. On tvrdi da je iskustvo pokazalo da je proces integracija bio niskog intenziteta u državama gdje je vlada imala dominantnu ulogu.

Konstatujući da je preduslov da se unaprijedi rad Skupštine da se sve stranke odgovorno posvete tome, zamjenik predsjednika NOVE Goran Danilović kaže da treba pristupiti formiranju još nekoliko odbora.

„Važno je oformiti odbor za nadgledanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatim odbor za kontrolna saslušanja, ali i potpuno osamostaliti Odbor za evropske integracije. Treba, srazmjerno učešću u parlamentu, opoziciji omogućiti da predsjedava skupštinskim odborima. Tek kada budemo imali opozicionara za predsjedavajućeg određenog radnog tijela, može se računati da će se ići u pravcu kontrolisanja izvršne vlasti”, dodaje on.

Iskustva Hrvatske svakako bi mogla da budu od koristi i za Nacionalni savjet za evropske integracije, koji bi trebalo da ima ovlašćenja da usvaja pregovaračku poziciju države u procesu pridruživanja. Ali, prije toga potrebna je izmjena odluke o osnivanju tog tijela.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

TRENIRANJE STROGOĆE NAD MEDIJIMA: Pokazno hapšenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon nesporne profesionalne greške, tužilaštvo, na poziv Vlade, ekspresno hapsi novinarku Anđelu Đikanović. Ne osvrću se organi mnogo na pravila kada treba trenirati strogoću. Izuzimaju iz regula sve one koji za njih lažu i uzbunjuju javnost

 

U poplavi huškanja i predviđanja sukoba koji su prije Božića objavljivali  prorežimski i neki opozicioni mediji, informacija da će pripadnici specijalne kosovske specijalne jedinice ROSU biti na raspolaganju u Crnoj Gori za Badnji dan izazvala je posebnu pozornost.

Pola sata nakon što ju je objavio portal FOS media Vlada je demantovala  vijest, uz tvrdnju da lažna infomacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada je zatražila od tužilaštva da hitno reaguje. Tužilaštvo je, na poziv Vlade, ekspresno reagovalo, i ubrzo je glavna urednica tog portala, Anđela Đikanović, inače autorica teksta, uhapšena zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Preventivno da ne bi ponovila krivično djelo određeno joj je zadržavanje do 72 sata. Đikanović je nakon hapšenja dala otkaz na mjesto glavne urednice.

Puštanje novinarke iz zatvora tražili su Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Sindikat medija, Centar za istraživačko novinarstvo… Uprkos objavljivanju lažne vijesti, hapšenje  novinara ne može biti opravdano, naveli su na svom Tviter nalogu Reporteri bez granica, a portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez saopštila je da je Evopska komisija upoznata sa slučajem hapšenja Đikanović i prati ga.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović ukinuo je 6. januara pritvor Đikanović. Obrazložio je da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će osumnjićena ponoviti krivično djelo.

,,Tokom nepotrebnog hapšenja koleginice i treniranja strogoće nad novinarima, policija je ponovo dovela u pitanje novinarsku obavezu na zaštitu izvora time što je oduzela telefon i kompjuter koleginici. Njeno pravo da ne oda izvore, garantovano i Zakonom o medijima, povređeno je”, ističe u izjavi za Monitor Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara.

Ta priča prerasta jedan slučaj. Zaštita izvora informacija predstavlja osnovni uslov za rad novinara i slobodu medija. Pravo novinara da ne otkrije svoje izvore dio je prava na slobodu izražavanja u skladu sa članom 10 Konvencije, navodi se u obrazloženju Ministarstva kulture koje priprema novi Zakon o medijima.

Ne dešava se ništa slučajno. U  novom zakonu predviđen je izuzetak od dosadašnjeg pravila, koji glasi da je novinar dužan da otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne i javne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina godina ili više.  Kako je kod nas nacionalna bezbjednost veoma širok i proizvoljan pojam, novinari bi kada se ovaj zakon usvoji mogli da dođu pod još jači pritisak revnosnih tužilaca.

S druge strane odgovornost novinara i urednika mora biti sve veća u poplavi lažnih informacija koje sve češće plasiraju različiti centri moći. Uz sve to ide i tabloizacija medija čije najgore primjere imamo priliku da pratimo ove nedjelje u srpskim tabloidima koji na naslovnoj strani prenose ispovjest pedofila o tome koliko je puta silovao svoju žrtvu.

Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija, kaže za Monitor da je nejasno koja poruka je poslata hapšenjem Đikanovićke i zašto je do toga uopšte došlo: ,,Nikakva panika nije nastala objavljivanjem te vijesti tako da sve vezano za ovaj slučaj djeluje iskonstruisano i nadrealno. Problematično je i to što je Vlada, kada je demantovala vijest, pozvala tužilaštvo da radi svoj posao i na taj način makar indirektno izvšila pritisak na njih očigledno polazeći od pretpostavke da tužilaštvo ne radi dovoljno dobro svoj posao i da im ovaj slučaj može promaći”.

Novinar Duško Vuković je na svom FB profilu izrazio nadu ,,da će vlast u budućem periodu biti jednako stroga prema svim uzbunjivačima javnosti u javnoj sferi, posebno prema onima koji lažu masno ili polumasno u interesu vlasti’’.

Bloger i jedan od čelnika pokreta Odupri Omer Šarkić je u svom blogu napisao da  je ovo jedan u moru prekršaja koji se svakodnevno dešavaju u crnogorskom novinarstvu, a koji prolaze bez sankcija: ,,Godinama su Informer i Pink televizija u Crnoj Gori, očigledno svjesno i sa namjerom, širili najbrutalnije laži, targetirali pojedince, društvene grupe i pojedine političke partije, izazivajući uznemirenje i kontaminaciju javnosti, ali sankcija, osim par benignih, forme radi, nije bilo. To i danas svakodnevno rade neki mediji i portali, a sankcija nema’’.

Laži i uzbunjivanja javnosti naslušali smo se početkom ove godine sa obje strane medijskih polova, od prorežimskih i proopozicionih, prosrpskih medija. Uz najveći problem što ova država nema javni medijski servis već partijski. Na kojem ne možete vidjeti sliku onoga se dešava na ulicama gdje protestuje više hiljada ljudi. Slika toga na javnom servisu mogla bi biti tretirana kao ugrožavanje bezbjednosti.

Sistemsko nasilje prozivodi loše novinarstvo. Solidarnost prema Đikanović, zbog hapšenja, je moralno obavezujuća, ali obavezujuć je i jasan stav  da je objavljivanje lažnih vijesti u uslovima visoko podignute temperature, unižava dostojanstvo profesija. Naravno tužioci koji su dali nalog za hapšenje unižavaju dostojanstvo tužilačke profesije. Niko se sa te strane nije oglasio.

Servilni mediji u atmosferi društvene pometnje napade na novinare često pokušavaju predstaviti kao ,,pravedni’’ gnijev moćnika.  Sjetimo se nedavnog  napada na novinaara Dana Vladimira Otaševića  i snimka koji je objavila Televizija CG, na kome se napad ne vidi. Vlast je godinama  lomila javni servis. U posljednjoj turi nije stala dok iz uprave i savjeta nije uspjela da ukloni one koji joj nijesu bili po volji. Sud je tokom prošle godine presudio da su te smjene bili nezakonite, ali nikom ništa. Za generalnog direktora je u međuvremenu ustoličen Božidar Šundić koji je na javni servis prešao sa Pinka. I sada besjedi da je ,,Dužnost javnog servisa da čuva mentalno zdravlje nacije’’.

Sve to u zemlji u kojoj je 90 odsto dosadašnjih napada na novinare ostalo neriješeno. Ministar pravde Zoran Pažin je prošle godine javno kazao da ubistvo glavnog urednika Dana Duška Jovanovića neće biti rješeno, zbog grešaka nadležnih organa.

Sve veće nepoštovanje i ignorisanje profesionalnih standarda, idealan je teren da vlast krene sa daljim restrikcijama medijskih sloboda. Ideal im je društvo u kojem mogu hapsiti novinare zbog pisanja istinitih vijesti. One najviše bole silnike.

Pranje ruku

Portal FOS media je nedugo nakon objavljivanja, povukao sporni tekst, a potom se redakcija izvinila zbog lažne vijesti. Na Badnji dan, inspektori Odsjeka za borbu protiv privrednog kriminala ušli su u prostorije Fos media i izuzeli poslovne knjige.

,,Medij koji je objavio spornu vijest ‘pere ruke’ od novinarke koja im je i glavna urednica i ograđuje se od cijelog slučaja iako u svemu ovome postoji i njihova odgovornost, jer Đikanović se nije samozaposlila i samoprozvala glavnom urednicom. Sjutradan inspektori za privredni kriminal počinju da provjeravaju poslovanje portala FOS media’‘ , kaže Marijana Camović, i pita se: ,,Otkud su odjednom, za vrijeme praznika, oni upleteni u cijeli slučaj? Ako su predstavnici Vlade znali neke nepravilnosti vezane za poslovanje te firme zašto o tome ranije nisu obavijestili javnost i nadležne institucije?”, pita se Camović.

 

Nezakonito prikupljeni dokazi

Mila Radulović skreće pažnju da je Đikanović sama dala svoj telefon i lap top sa namjerom da pokaže dobru volju da će sarađivati, međutim ističe da je tužilaštvo bilo dužno da poštuje njena prava kao poslenika javne riječi: ,,To je drugi javnosti poznat slučaj ovakvog ponašanja policije. Savjet za građansku kontrolu rada policije ranije je utvrdio da je to pravo povrijeđeno novinaru Vladimiru Otaševiću, kada su mu oduzeli telefon sa koga je pozivao brata premijera Duška Markovića. Nadamo se da nakon vještačenja telefona, protiv koleginice neće biti pokrenuta još neka istraga na osnovu nezakonitog prikupljanja dokaza iz aparata – kao u slučaju  advokata Gorana Rodića”.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GUBICI NA VODOVODNOJ MREŽI: Curi na sve strane  

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Podgorici svake godine mimo cijevi istoči vode u vrijednosti od oko sedam miliona eura. U podgoričkom Vodovodu  kažu da godinama rade na smanjenju gubitaka na mreži, ali sporo ide. Gubici su sa blizu 62 odsto  2010. smanjeni na 49 odsto. U ostalim gradovima gubici dostižu nevjerovatnih 70 odsto

 

U Podgorici se svake godine zbog velikih gubitaka na mreži prospe vode u tržišnoj vrijednosti od oko sedam miliona eura. U posljednjih sedam godina  prosuli smo više od 40 miliona eura vode, iznio je računicu Zoran Mikić, odbornik URA u Skupštini Glavnog grada.  Dodatno je pojasnio da se od vode koju smo prosuli, zbog gubitaka na mreži, moglo napuniti više od 50.000 olimpijskih bazena.

I dok se mnoge zemlje u svijetu suočavaju sa nedostatkom pijaće vode, a sva predviđanja govore da će ona u budućnosti imati vrijednost tečnog zlata, kod nas se ona ne samo ne štedi već se i obilato prosipa. ,,Vizionarski” sada djeluje ideja bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića koji se za svojih mandata više puta trudio da vodu, koju ionako prosipamo, prodajemo arapskim zemljama za naftu. Kako ta, kao ni mnoge druge, ideja nije zaživjela voda nam i dalje sve više teče mimo cijevi.

Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži je izazov i jedan od prioritetnih zadataka, kaže za Monitor  Filip Makrid, izvršni direktor doo Vodovod i kanalizacija Podgorica.

On ističe da je ovo preduzeće uspjelo da ukupne gubitke smanji sa nevjerovatnih 61,77 odsto, koliko su iznosili u 2010. godini na sadašnjih između 48 i 49 odsto.

Iz podgoričkog vodovoda objašnjavaju da svaki vodovodni sistem u svijetu ima tehničke gubitke, na koje utiču starost i kvalitet ugrađene vodovodne mreže. Tehnički gubici se u razvijenim zemljama kreću od 18-22%. U Podgorici tehnički gubici iznose 25-28%.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČEMU SE ZAPADNI BALKAN NADA U 2020.: Ima li luke spasa poslije oluje

Objavljeno prije

na

Objavio:

U prvoj polovini ove godine Evropskom unijom će predsjedavati Hrvatska, a potom Njemačka. Od najmlađe članice EU se očekuje probijanje blokade procesa proširenja. Prvi potezi su ohrabrujući

 

Sa novom garniturom u Evropskoj komisiji i sa početkom predsjedavanja Hrvatske Evropskom Unijom naziru se  povoljniji vjetrovi iz Brisela prema našoj regiji. To  je  neophodno za šest država na jugoistoku Evrope za koje je prošla godina praktično bila izgubljena što se tiče procesa integracija. Čak bi se moglo zaključiti da je zbog francuskog veta regija vraćena dvije godine unazad. Odluku Pariza albanski premijer Edi Rama uporedio je sa “ostavljanjem broda na moru usred oluje”.

No, izvjestilac Evropskog Parlamenta za ovu regiju, hrvatski socijaldemokratata Tonino Picula, smatra kako je francuski predsjednik Emanuel Makron “napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da je ujedno “postigao neplanirano”: uspio je pažnju EU vratiti na pitanje proširenja. Od trenutka “francuske blokade” pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem gdje je to uslovljeno reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši zvaničnici EU su jasno podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. “Ta evropska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, ističe Picula.

Pored nove predsjednice EK, njemačke političarke Ursule fon der Lejen, i novi šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, i povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelji, su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Borel je u srijedu preduzeo prve konkretne korake potvrđujući odlučnost i spremnost na lični angažman da djeluje kao medijator u procesu pregovaranja između Srbije i Kosova. Na taj način ovaj nekadašnji španski ministar vanjskih poslova, zemlje koja nije priznala nezavisnost Kosova, raspršio je nade Beograda da će i sa nove funkcije visokog predstavnika EU nastaviti dosadašnju politiku prema Prištini. On je pozvao sve stranačke lidere na Kosovu da ubrzano formiraju novu vladu “u interesu Kosova i njegovih stanovnika”, na koju se čeka već 100 dana.

Analitičari u Briselu ocijenili su da su Beograd i Priština dobili jasnu poruku da će se u na samitu EU u Zagrebu početkom maja dogoditi značajan obrt kad je riječ o politici Unije prema proširenju na Zapadni Balkan. Upravo je probijanje blokade procesa proširenja EU ono što se najviše očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja ovom organizacijom.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo