Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Podupiranje klimavog stuba

Objavljeno prije

na

Skupština Crne Gore ima ključnu ulogu u pripremama zemlje za EU: kao zakonodavac i vršilac nadzorne funkcije nad izvršnom vlašću, vi ste stub demokratskog upravljanja – poručio je u govoru pred crnogorskim poslanicima evropski komesar za proširenje Štefan File.

Ranije je poslanike u Skupštini pokušala da ohrabri i predsjednica Doma lordova Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Helena Valeri Hajman pozivajući ih da djeluju „u najboljem interesu nacije”.

U parlamentarnoj demokratiji, kako je ustavno zamišljena država Crna Gora, parlament je ključni organ stvaranja političke volje. Ne upravlja vlada parlamentom, već parlament određuje i kontroliše vladu.

IZAZOVI: „Prepoznatih izazova” je zaista mnogo, iako je Evropska komisija taksativno pobrojala samo sedam. U dva je uloga parlamenta prosto nezamjenljiva: reforma pravosuđa i jačanje izbornog okvira.

Za pristupanje EU nezavisnost sudstva, a to znači osiguranje njegove depolitizacije i profesionalizacije, je od krucijalne važnosti.

Evrokomesar File uz to traži, navodeći da je to nezamjenljiv element demokratije, da naša Skupština bude osposobljena da obavlja djelotvoran nadzor nad radom Vlade.

Za predsjednika Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanka Marića to je nemoguća misija. „Mi danas imamo situaciju da je praktično svaki poslanik vladajuće koalicije činovnik Vlade. Svi su oni postavljeni ili imenovani od strane Vlade na funkcije šefova organa, uprava i službi, javnih preduzeća i ustanova, fondova, raznih komisija i tzv. regulatornih agencija, gdje ostvaruju veoma značajne benefite. Da li te osobe u zvanju poslanika stvarno mogu obavljati nadzorno-kontrolnu funkciju nad radom izvršno-upravne vlasti”, pita se Marić u izjavi za Monitor.

U izvještajima evropskih i međunarodnih organizacija navodi se da se mehanizmi nadzora i kontrole predviđeni skupštinskim poslovnikom ne koriste na odgovarajući način. Posebno se govori o nužnosti nadzora nad odbrambenim i bezbjednosnim strukturama, jer je to ključni prioritet evropskog partnerstva. Da Evropljani znaju o čemu pričaju pokazuje i angažman crnogorskog parlamenta u regionalnoj „aferi Šarić”.

Odbor Skupštine Crne Gore za odbranu i bezbjednost zaključio je, još u februaru ove godine, da su nadležni državni organi u ovoj priči napravili određene propuste. „Došli smo do zaključka da je bilo propusta, da nije bilo dovoljno dobre koordinacije i ići ćemo dalje”, ponovio je, krajem marta, predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić najavljujući kazne za „one koji su napravili propuste”. Krivokapić je zaprijetio: „Kada otkrijemo sve detalje slučaja Šarić, pokazaćemo da smo kredibilan partner međunarodnoj zajednici i na najbolji način obesmisliti kampanju koja se s tim u vezi vodi protiv nas iz Srbije”. I, potom, zaboravio da zaključke Odbora stavi ne dnevni red parlamenta, omogućivši tako Vladi da ih potpuno ignoriše.

Iz Skupštine je najavljeno da će do kraja ovog mjeseca biti usvojen zakon kojim će se regulisati kontrola rada sigurnosnih službi. Tada će, valjda, biti aktuelizovana i ova priča.

Umjesto o problemima koje društvo ima sa korupcijom i kriminalom crnogorski parlamentarci mnogo radije ukazuju na „važnost povećanja administrativnih i finansijskih resursa Skupštine”, kao i ekspertske podrške, da bi se obezbjedilo dovoljno sredstava za efikasno obavljanje njenih kontrolnih funkcija i naročito donošenja pravnih akata kako bi se što prije domaće zakonodavstvo harmonizovalo sa evropskim.

SVI, SVI, SVI: U Briselu su savršeno svjesni načina vladavine u Crnoj Gori. Zato naglašavaju ulogu parlamenta pokušavajući da ukažu na nužnost da cijelo crnogorsko društvo i njegove institucije budu uključeni u ovaj veliki poduhvat.

„U EU ne ulazi samo vladajuća koalicija nego i Vlada i parlament, znači – kako vlast tako i opozicija. To je glavna poruka državama koje krenu ka Uniji: svi u društvu moraju biti uključeni na strani koja radi za pridruživanje, jer će svi bez razlike biti unutar EU”, kaže poslanik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin.

Zbog realne snage svoje pozicije i svoje stranke, te želje da se ne zamjeri premijeru Milu Đukanoviću, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić odbija da prihvati punu odgovornost za rad i djelovanje parlamenta. Zato kaže da Evropljani daju ovoj instituciji jaču ulogu nego što to ona realno može ispratiti, ali i dodaje da to povjerenje svakako obavezuje.

Čini se da u vladajućoj koaliciji znaju što treba da rade, iako su razapeti između želje da očuvaju stari sistem i nužnost izvršavanja zahtjeva iz Brisela.

Oglasio se i poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Miodrag Vuković. „Parlament mora imati ne samo pasivnu, nego i aktivnu ulogu u cijelom procesu. Pored toga, neophodno je kadrovski osvježiti Skupštinu, ne samo mladim, već i kompetentnim ljudima”. To majstore.

O odnosima koji vladaju na relaciji Vlada – Skupština dosta govori sudbina Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Od svog osnivanja ovo skupštinsko tijelo ima elementarni problem: Vlada mu, pozivajući se na navodnu poslovnu tajnu i svoje obaveze prema kupcu, ne dozvoljava uvid u kompletnu dokumentaciju o načinu na koji su privatizovana najvrjednija crnogorska preduzeća. Može im biti.

„Parlament nikako ne smije zapostaviti svoju kontrolnu funkciju vezano za ukupnu efikasnost državnih organa, kao i za implementaciju novih zakonskih rješenja”, kaže Dritan Abazović, član Foruma 2010. „Crnogorski parlament se posljednjih godina poprilično modernizovao, svoj rad usmjerio na skupštinske odbore, što je praksa u Evropi, ali je primjetno da njegova kontrolna funkcija i dalje nije na zadovoljavajućem nivo”.

Za opozicione stranke nema dileme. Sve preporuke EU treba odmah i dosljedno sprovesti. Ne smije se tolerisati da Skupština ima drugorazrednu ulogu u političkom životu zemlje.

„Ako je potrebno, pristupićemo i promjenama Ustava”, kaže poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović. On tvrdi da je iskustvo pokazalo da je proces integracija bio niskog intenziteta u državama gdje je vlada imala dominantnu ulogu.

Konstatujući da je preduslov da se unaprijedi rad Skupštine da se sve stranke odgovorno posvete tome, zamjenik predsjednika NOVE Goran Danilović kaže da treba pristupiti formiranju još nekoliko odbora.

„Važno je oformiti odbor za nadgledanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatim odbor za kontrolna saslušanja, ali i potpuno osamostaliti Odbor za evropske integracije. Treba, srazmjerno učešću u parlamentu, opoziciji omogućiti da predsjedava skupštinskim odborima. Tek kada budemo imali opozicionara za predsjedavajućeg određenog radnog tijela, može se računati da će se ići u pravcu kontrolisanja izvršne vlasti”, dodaje on.

Iskustva Hrvatske svakako bi mogla da budu od koristi i za Nacionalni savjet za evropske integracije, koji bi trebalo da ima ovlašćenja da usvaja pregovaračku poziciju države u procesu pridruživanja. Ali, prije toga potrebna je izmjena odluke o osnivanju tog tijela.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo