Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U korist naše štete

Objavljeno prije

na

U korist naše šteteDva krupna koraka ka crnogorskoj energetskoj budućnosti su napravljena. Italijanska firma Terna i crnogorski Elektroprenos potpisali su ugovor o dokapitalizaciji. Time je najavljeno da će Terna u saradnji s Elektroprenosom graditi podvodni kabal kapaciteta hiljadu megavata za preko 700 miliona eura. Korist italijanske strane od ovoga posla je jasna. A nekoliko dana ranije Vlada je usvojila konačnu verziju koncesionog akta za hidroelektrane na Morači. Šta će građani Crne Gore imati od toga – javnost još ne zna.

Uglavnom, najavljeno je kako je sada sve spremno da Crna Gora procvjeta u bogato energetsko čvorište.

MORAČA NAS SPOJILA: Upitan da li računa da će Italija graditi hidroelektrane na Morači, čija bi struja kablom odlazila toj zemlji pokrivajući njen deficit, italijanski ministar za ekonomski razvoj Paolo Romani je odgovorio: „Zainteresovani smo da sa crnogorskom stranom izgradimo elektrane i na osnovu tog partnerstva povećamo proizvodnju struje. Ne postoji samo Morača, nego i druge inicijative, gdje ćemo uključiti susjedne zemlje i Crna Gora će biti jedno čvorište energije za cijeli ovaj region”. Gosti iz Italije nijesu krili zadovoljstvo niti činjenicu da kabal grade kako bi prevazišli svoje energetske probleme.

Sa druge strane, ministar Branko Vujović nije odgovorio da li će ovim projektom građani imati povoljniju cijenu struje. Ponovio je ono što već svi znamo – od 2015. biće otvoreno tržište struje, pa će svi moći da biraju gdje i po kojim uslovima će je kupovati.

Uoči dolaska italijanskih partnera, crnogorska Vlada je usvojila konačnu verziju koncesionog akta za hidroelektrane na Morači.

“Konačna verzija ovog akta potvrdila je ono što smo predviđali cijelo vrijeme javne rasprave. Apsolutno svi komentari predstavnika civilnog društva, uključujući MANS, Green Home i Forum 2010 u potpunosti su odbačeni gotovo bez obrazloženja”, kaže Dejan Milovac iz MANS-a.

U MANS-u tvrde da će biti veliko iznenađenje ako posao izgradnje hidroelektrana na Morači dobije bilo koja druga kompanija koja se prijavila na pretkvalifikacioni tender a ne A2A. Naime, kompanija A2A, kako se navodi u saopštenju MANS-a, uputila je sljedeću sugestiju: “Da bi bio izrađen fleksibilan projektni predlog, predlažemo da uvrstite moguće, ali i ograničeno proširenje teritorije koja je u vezi s hidroenergetskom koncesijom, naročito u dolini Morače do Zlatice, gdje se rijeka Morača spaja sa rijekom Zetom, i u dolini Male Rijeke do otprilike kraja željezničkog mosta Bar-Beograd, da bi se pružila mogućnost planiranja i izgradnje ostalih elektrana”.

PRILAGOĐAVANJE KONCESIONARU: Tako se u finalnoj verziji Koncesionog akta predviđa da „potencijalno područje obuhvati glavni tok rijeke uzvodno od ušća Zete u Moraču, dok će se čak i alternativno rješenje kretati u okviru tog potencijalnog područja.

,,Ovim se praktično nastavlja proces izlaženja u susret budućem koncesionaru, što uz nepostojanje precizno definisanog predmeta koncesije već samo potencijalnog područja, državu Crnu Goru dovodi u situaciju da će se granice koncesione eksploatacije definisati u dogovoru s koncesionarom, van javne rasprave i daleko od očiju javnosti. Nakon toga će i Skupština Crne Gore biti dovedena pred svršen čin, jer će se od poslanika tražiti da izglasaju već gotovo rješenje”, tvrde u MANS-u.

Iz te organizacije takođe upozoravaju da će Vlada pristupiti i definisanju Detaljnog prostornog plana za područje koncesije, što će praktično značiti prilagođavanje tog planskog dokumenta onome što je već unaprijed dogovoreno u direktnoj komunikaciji između budućeg koncesionara i Ministarstva ekonomije.

I dalje je ostalo nejasno kakvu će konkretnu korist građani imati od velikih energertskih projekta i na osnovu čega u Vladi najavljuju veliki bum. ,,Osim ministra Branka Vujovića i ljudi u Ministarstvu, niko još nije vidio niti cost-benefit analizu koju je radila švedska agencija Pojri, niti čuvenu ekonomsku analizu koju je radio tim domaćih, javnosti za sada nepoznatih eksperata”, tvrdi Milovac.

MANIPULACIJA JAVNOSTI:U Vladi su se pozivali i na ekonomske efekte koje je izračunao tim nezavisnih stručnjaka. No, kako je potvrdio profesor dr Milenko Popović, procjena ekonomskih efekata izgradnje hidroelektrana na Morači ne pokazuje opravdanost i isplativost projekta i Univerzitet Mediteran nije želio da učestvuje u manipulaciji javnosti, zbog čega je raskinuo saradnju s Ministarstvom ekonomije.

Popović upozorava da analiza makroekonomskih efekata, koju Vlada predstavlja dokazom da će Crna Gora imati značajne koristi od gradnje na Morači, ne pokazuje da se projekat isplati državi, procjenjujući da nema osnova za „zeleno svjetlo” za taj posao.

,,Šokantno je kako Vlada olako odlučuje. Procjena ekonomskih efekata odgovara samo na neka važna pitanja, ali ne i na osnovno o društvenoj isplativosti projekta. Na ovo pitanje treba da odgovori cjelovita cost-benefit analiza koje nema, niti postoje osnovi za njenu izradu. S obzirom na to da se planira davanje koncesije, u okviru analize morala bi se dati ocjena isplativosti projekta, prvenstveno s aspekta Crne Gore i njenih građana”, rekao je Popović.

I pored brojnih primjedbi na čitav projekat u vrhu vlasti su uporni da izguraju svoju zamisao. Računica koju imaju nije jasna nikome.

Marijana BOJANIĆ

Veza KAP, Morača, kabal

Potpisivanjem ugovora sa italijanskom kompanijom Terna o dokapitalizaciji (čitaj privatizaciji) crnogorskog državnog preduzeća Prenos, stvorili su se uslovi za gradnju podvodnog kabla sa Italijom i elektroprenosne mreže vrijedne 700 miliona. Prema riječima Paola Romanija, ministra za ekonomski razvoj Italije, to će pomoći njegovoj zemlji da poboljša snabdijevanje električnom energijom iz Crne Gore i regiona. A šta će biti sa nama?

Elektroprenosna mreža je strateški važna i ona se u normalnim zemljama ne daje stranim investitorima i ne privatizuje. Pored toga, cijene struje u Italiji su danas dva do tri puta veće nego na Balkanu. Kada se 2015. godine tržište energije otvori ovaj projekat će bitno uticati da se razlike u cijeni struje između dvije obale Jadrana smanje – tako što će se naše cijene približiti skupljim italijanskim.

Čitave ove godine, koliko traje javna debata o HE na Morači, premijer i njegovi ljudi su uvjeravali građane da će projekat potapanja Morače riješiti problem deficita struje. Čim je javna debata završena, a koncesioni dokumenti usvojeni, vladini činovnici su objelodanili da su ustvari budućem inostranom investitoru ponudili crnogorske kanjone i stotine miliona našeg novca, za hidroelektrane koje će proizvoditi struju za izvoz (čitaj Italiju), a čiji će profit u cjelini prisvojiti investitor.

Kao ozbiljna država, Italija na projektu podvodnog kabla radi već pet godina. Da je crnogorska država radila u interesu svojih stanovnika, danas bi imali ugovor o gradnji novih postrojenja čija bi energija ostala u našoj zemlji.Tako bi se smanjio šok koji će otvaranjem tržišta energije i uvozom skupe struje osjetiti svi u Crnoj Gori.

Crna Gora nije pripremila za nova vremena ni velika preduzeća. Umjesto toga, kupila je vlasnike koji su očerupali i ono malo imovine što je preostalo. Đukanovićev strateški partner u KAP-u, Oleg Deripaska, pored ogromnih povlastica koje je dobio, primiće i nove desetine miliona eura subvencija i stotine miliona novih pozajmica, bez obaveze investiranja u razvoj preduzeća. Da bi, kako premijer pojašnjava, Deripaska nastavio da radi u Crnoj Gori. A od kada je prodat Kombinat, nije uloženo ništa u modernizaciju i pripremu fabrike za tržišne uslove.

Čemu onda subvencije, kad će zbog visokih cijena struje ovakav KAP ruski oligarh zatvori 2015, kada prestanu povlastice i kada se otvori tržište energije.

M.T.M.

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo