Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U korist naše štete

Objavljeno prije

na

U korist naše šteteDva krupna koraka ka crnogorskoj energetskoj budućnosti su napravljena. Italijanska firma Terna i crnogorski Elektroprenos potpisali su ugovor o dokapitalizaciji. Time je najavljeno da će Terna u saradnji s Elektroprenosom graditi podvodni kabal kapaciteta hiljadu megavata za preko 700 miliona eura. Korist italijanske strane od ovoga posla je jasna. A nekoliko dana ranije Vlada je usvojila konačnu verziju koncesionog akta za hidroelektrane na Morači. Šta će građani Crne Gore imati od toga – javnost još ne zna.

Uglavnom, najavljeno je kako je sada sve spremno da Crna Gora procvjeta u bogato energetsko čvorište.

MORAČA NAS SPOJILA: Upitan da li računa da će Italija graditi hidroelektrane na Morači, čija bi struja kablom odlazila toj zemlji pokrivajući njen deficit, italijanski ministar za ekonomski razvoj Paolo Romani je odgovorio: „Zainteresovani smo da sa crnogorskom stranom izgradimo elektrane i na osnovu tog partnerstva povećamo proizvodnju struje. Ne postoji samo Morača, nego i druge inicijative, gdje ćemo uključiti susjedne zemlje i Crna Gora će biti jedno čvorište energije za cijeli ovaj region”. Gosti iz Italije nijesu krili zadovoljstvo niti činjenicu da kabal grade kako bi prevazišli svoje energetske probleme.

Sa druge strane, ministar Branko Vujović nije odgovorio da li će ovim projektom građani imati povoljniju cijenu struje. Ponovio je ono što već svi znamo – od 2015. biće otvoreno tržište struje, pa će svi moći da biraju gdje i po kojim uslovima će je kupovati.

Uoči dolaska italijanskih partnera, crnogorska Vlada je usvojila konačnu verziju koncesionog akta za hidroelektrane na Morači.

“Konačna verzija ovog akta potvrdila je ono što smo predviđali cijelo vrijeme javne rasprave. Apsolutno svi komentari predstavnika civilnog društva, uključujući MANS, Green Home i Forum 2010 u potpunosti su odbačeni gotovo bez obrazloženja”, kaže Dejan Milovac iz MANS-a.

U MANS-u tvrde da će biti veliko iznenađenje ako posao izgradnje hidroelektrana na Morači dobije bilo koja druga kompanija koja se prijavila na pretkvalifikacioni tender a ne A2A. Naime, kompanija A2A, kako se navodi u saopštenju MANS-a, uputila je sljedeću sugestiju: “Da bi bio izrađen fleksibilan projektni predlog, predlažemo da uvrstite moguće, ali i ograničeno proširenje teritorije koja je u vezi s hidroenergetskom koncesijom, naročito u dolini Morače do Zlatice, gdje se rijeka Morača spaja sa rijekom Zetom, i u dolini Male Rijeke do otprilike kraja željezničkog mosta Bar-Beograd, da bi se pružila mogućnost planiranja i izgradnje ostalih elektrana”.

PRILAGOĐAVANJE KONCESIONARU: Tako se u finalnoj verziji Koncesionog akta predviđa da „potencijalno područje obuhvati glavni tok rijeke uzvodno od ušća Zete u Moraču, dok će se čak i alternativno rješenje kretati u okviru tog potencijalnog područja.

,,Ovim se praktično nastavlja proces izlaženja u susret budućem koncesionaru, što uz nepostojanje precizno definisanog predmeta koncesije već samo potencijalnog područja, državu Crnu Goru dovodi u situaciju da će se granice koncesione eksploatacije definisati u dogovoru s koncesionarom, van javne rasprave i daleko od očiju javnosti. Nakon toga će i Skupština Crne Gore biti dovedena pred svršen čin, jer će se od poslanika tražiti da izglasaju već gotovo rješenje”, tvrde u MANS-u.

Iz te organizacije takođe upozoravaju da će Vlada pristupiti i definisanju Detaljnog prostornog plana za područje koncesije, što će praktično značiti prilagođavanje tog planskog dokumenta onome što je već unaprijed dogovoreno u direktnoj komunikaciji između budućeg koncesionara i Ministarstva ekonomije.

I dalje je ostalo nejasno kakvu će konkretnu korist građani imati od velikih energertskih projekta i na osnovu čega u Vladi najavljuju veliki bum. ,,Osim ministra Branka Vujovića i ljudi u Ministarstvu, niko još nije vidio niti cost-benefit analizu koju je radila švedska agencija Pojri, niti čuvenu ekonomsku analizu koju je radio tim domaćih, javnosti za sada nepoznatih eksperata”, tvrdi Milovac.

MANIPULACIJA JAVNOSTI:U Vladi su se pozivali i na ekonomske efekte koje je izračunao tim nezavisnih stručnjaka. No, kako je potvrdio profesor dr Milenko Popović, procjena ekonomskih efekata izgradnje hidroelektrana na Morači ne pokazuje opravdanost i isplativost projekta i Univerzitet Mediteran nije želio da učestvuje u manipulaciji javnosti, zbog čega je raskinuo saradnju s Ministarstvom ekonomije.

Popović upozorava da analiza makroekonomskih efekata, koju Vlada predstavlja dokazom da će Crna Gora imati značajne koristi od gradnje na Morači, ne pokazuje da se projekat isplati državi, procjenjujući da nema osnova za „zeleno svjetlo” za taj posao.

,,Šokantno je kako Vlada olako odlučuje. Procjena ekonomskih efekata odgovara samo na neka važna pitanja, ali ne i na osnovno o društvenoj isplativosti projekta. Na ovo pitanje treba da odgovori cjelovita cost-benefit analiza koje nema, niti postoje osnovi za njenu izradu. S obzirom na to da se planira davanje koncesije, u okviru analize morala bi se dati ocjena isplativosti projekta, prvenstveno s aspekta Crne Gore i njenih građana”, rekao je Popović.

I pored brojnih primjedbi na čitav projekat u vrhu vlasti su uporni da izguraju svoju zamisao. Računica koju imaju nije jasna nikome.

Marijana BOJANIĆ

Veza KAP, Morača, kabal

Potpisivanjem ugovora sa italijanskom kompanijom Terna o dokapitalizaciji (čitaj privatizaciji) crnogorskog državnog preduzeća Prenos, stvorili su se uslovi za gradnju podvodnog kabla sa Italijom i elektroprenosne mreže vrijedne 700 miliona. Prema riječima Paola Romanija, ministra za ekonomski razvoj Italije, to će pomoći njegovoj zemlji da poboljša snabdijevanje električnom energijom iz Crne Gore i regiona. A šta će biti sa nama?

Elektroprenosna mreža je strateški važna i ona se u normalnim zemljama ne daje stranim investitorima i ne privatizuje. Pored toga, cijene struje u Italiji su danas dva do tri puta veće nego na Balkanu. Kada se 2015. godine tržište energije otvori ovaj projekat će bitno uticati da se razlike u cijeni struje između dvije obale Jadrana smanje – tako što će se naše cijene približiti skupljim italijanskim.

Čitave ove godine, koliko traje javna debata o HE na Morači, premijer i njegovi ljudi su uvjeravali građane da će projekat potapanja Morače riješiti problem deficita struje. Čim je javna debata završena, a koncesioni dokumenti usvojeni, vladini činovnici su objelodanili da su ustvari budućem inostranom investitoru ponudili crnogorske kanjone i stotine miliona našeg novca, za hidroelektrane koje će proizvoditi struju za izvoz (čitaj Italiju), a čiji će profit u cjelini prisvojiti investitor.

Kao ozbiljna država, Italija na projektu podvodnog kabla radi već pet godina. Da je crnogorska država radila u interesu svojih stanovnika, danas bi imali ugovor o gradnji novih postrojenja čija bi energija ostala u našoj zemlji.Tako bi se smanjio šok koji će otvaranjem tržišta energije i uvozom skupe struje osjetiti svi u Crnoj Gori.

Crna Gora nije pripremila za nova vremena ni velika preduzeća. Umjesto toga, kupila je vlasnike koji su očerupali i ono malo imovine što je preostalo. Đukanovićev strateški partner u KAP-u, Oleg Deripaska, pored ogromnih povlastica koje je dobio, primiće i nove desetine miliona eura subvencija i stotine miliona novih pozajmica, bez obaveze investiranja u razvoj preduzeća. Da bi, kako premijer pojašnjava, Deripaska nastavio da radi u Crnoj Gori. A od kada je prodat Kombinat, nije uloženo ništa u modernizaciju i pripremu fabrike za tržišne uslove.

Čemu onda subvencije, kad će zbog visokih cijena struje ovakav KAP ruski oligarh zatvori 2015, kada prestanu povlastice i kada se otvori tržište energije.

M.T.M.

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo