Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U korist naše štete

Objavljeno prije

na

Moraca_River_Canyon

U korist naše šteteDva krupna koraka ka crnogorskoj energetskoj budućnosti su napravljena. Italijanska firma Terna i crnogorski Elektroprenos potpisali su ugovor o dokapitalizaciji. Time je najavljeno da će Terna u saradnji s Elektroprenosom graditi podvodni kabal kapaciteta hiljadu megavata za preko 700 miliona eura. Korist italijanske strane od ovoga posla je jasna. A nekoliko dana ranije Vlada je usvojila konačnu verziju koncesionog akta za hidroelektrane na Morači. Šta će građani Crne Gore imati od toga – javnost još ne zna.

Uglavnom, najavljeno je kako je sada sve spremno da Crna Gora procvjeta u bogato energetsko čvorište.

MORAČA NAS SPOJILA: Upitan da li računa da će Italija graditi hidroelektrane na Morači, čija bi struja kablom odlazila toj zemlji pokrivajući njen deficit, italijanski ministar za ekonomski razvoj Paolo Romani je odgovorio: „Zainteresovani smo da sa crnogorskom stranom izgradimo elektrane i na osnovu tog partnerstva povećamo proizvodnju struje. Ne postoji samo Morača, nego i druge inicijative, gdje ćemo uključiti susjedne zemlje i Crna Gora će biti jedno čvorište energije za cijeli ovaj region”. Gosti iz Italije nijesu krili zadovoljstvo niti činjenicu da kabal grade kako bi prevazišli svoje energetske probleme.

Sa druge strane, ministar Branko Vujović nije odgovorio da li će ovim projektom građani imati povoljniju cijenu struje. Ponovio je ono što već svi znamo – od 2015. biće otvoreno tržište struje, pa će svi moći da biraju gdje i po kojim uslovima će je kupovati.

Uoči dolaska italijanskih partnera, crnogorska Vlada je usvojila konačnu verziju koncesionog akta za hidroelektrane na Morači.

“Konačna verzija ovog akta potvrdila je ono što smo predviđali cijelo vrijeme javne rasprave. Apsolutno svi komentari predstavnika civilnog društva, uključujući MANS, Green Home i Forum 2010 u potpunosti su odbačeni gotovo bez obrazloženja”, kaže Dejan Milovac iz MANS-a.

U MANS-u tvrde da će biti veliko iznenađenje ako posao izgradnje hidroelektrana na Morači dobije bilo koja druga kompanija koja se prijavila na pretkvalifikacioni tender a ne A2A. Naime, kompanija A2A, kako se navodi u saopštenju MANS-a, uputila je sljedeću sugestiju: “Da bi bio izrađen fleksibilan projektni predlog, predlažemo da uvrstite moguće, ali i ograničeno proširenje teritorije koja je u vezi s hidroenergetskom koncesijom, naročito u dolini Morače do Zlatice, gdje se rijeka Morača spaja sa rijekom Zetom, i u dolini Male Rijeke do otprilike kraja željezničkog mosta Bar-Beograd, da bi se pružila mogućnost planiranja i izgradnje ostalih elektrana”.

PRILAGOĐAVANJE KONCESIONARU: Tako se u finalnoj verziji Koncesionog akta predviđa da „potencijalno područje obuhvati glavni tok rijeke uzvodno od ušća Zete u Moraču, dok će se čak i alternativno rješenje kretati u okviru tog potencijalnog područja.

,,Ovim se praktično nastavlja proces izlaženja u susret budućem koncesionaru, što uz nepostojanje precizno definisanog predmeta koncesije već samo potencijalnog područja, državu Crnu Goru dovodi u situaciju da će se granice koncesione eksploatacije definisati u dogovoru s koncesionarom, van javne rasprave i daleko od očiju javnosti. Nakon toga će i Skupština Crne Gore biti dovedena pred svršen čin, jer će se od poslanika tražiti da izglasaju već gotovo rješenje”, tvrde u MANS-u.

Iz te organizacije takođe upozoravaju da će Vlada pristupiti i definisanju Detaljnog prostornog plana za područje koncesije, što će praktično značiti prilagođavanje tog planskog dokumenta onome što je već unaprijed dogovoreno u direktnoj komunikaciji između budućeg koncesionara i Ministarstva ekonomije.

I dalje je ostalo nejasno kakvu će konkretnu korist građani imati od velikih energertskih projekta i na osnovu čega u Vladi najavljuju veliki bum. ,,Osim ministra Branka Vujovića i ljudi u Ministarstvu, niko još nije vidio niti cost-benefit analizu koju je radila švedska agencija Pojri, niti čuvenu ekonomsku analizu koju je radio tim domaćih, javnosti za sada nepoznatih eksperata”, tvrdi Milovac.

MANIPULACIJA JAVNOSTI:U Vladi su se pozivali i na ekonomske efekte koje je izračunao tim nezavisnih stručnjaka. No, kako je potvrdio profesor dr Milenko Popović, procjena ekonomskih efekata izgradnje hidroelektrana na Morači ne pokazuje opravdanost i isplativost projekta i Univerzitet Mediteran nije želio da učestvuje u manipulaciji javnosti, zbog čega je raskinuo saradnju s Ministarstvom ekonomije.

Popović upozorava da analiza makroekonomskih efekata, koju Vlada predstavlja dokazom da će Crna Gora imati značajne koristi od gradnje na Morači, ne pokazuje da se projekat isplati državi, procjenjujući da nema osnova za „zeleno svjetlo” za taj posao.

,,Šokantno je kako Vlada olako odlučuje. Procjena ekonomskih efekata odgovara samo na neka važna pitanja, ali ne i na osnovno o društvenoj isplativosti projekta. Na ovo pitanje treba da odgovori cjelovita cost-benefit analiza koje nema, niti postoje osnovi za njenu izradu. S obzirom na to da se planira davanje koncesije, u okviru analize morala bi se dati ocjena isplativosti projekta, prvenstveno s aspekta Crne Gore i njenih građana”, rekao je Popović.

I pored brojnih primjedbi na čitav projekat u vrhu vlasti su uporni da izguraju svoju zamisao. Računica koju imaju nije jasna nikome.

Marijana BOJANIĆ

Veza KAP, Morača, kabal

Potpisivanjem ugovora sa italijanskom kompanijom Terna o dokapitalizaciji (čitaj privatizaciji) crnogorskog državnog preduzeća Prenos, stvorili su se uslovi za gradnju podvodnog kabla sa Italijom i elektroprenosne mreže vrijedne 700 miliona. Prema riječima Paola Romanija, ministra za ekonomski razvoj Italije, to će pomoći njegovoj zemlji da poboljša snabdijevanje električnom energijom iz Crne Gore i regiona. A šta će biti sa nama?

Elektroprenosna mreža je strateški važna i ona se u normalnim zemljama ne daje stranim investitorima i ne privatizuje. Pored toga, cijene struje u Italiji su danas dva do tri puta veće nego na Balkanu. Kada se 2015. godine tržište energije otvori ovaj projekat će bitno uticati da se razlike u cijeni struje između dvije obale Jadrana smanje – tako što će se naše cijene približiti skupljim italijanskim.

Čitave ove godine, koliko traje javna debata o HE na Morači, premijer i njegovi ljudi su uvjeravali građane da će projekat potapanja Morače riješiti problem deficita struje. Čim je javna debata završena, a koncesioni dokumenti usvojeni, vladini činovnici su objelodanili da su ustvari budućem inostranom investitoru ponudili crnogorske kanjone i stotine miliona našeg novca, za hidroelektrane koje će proizvoditi struju za izvoz (čitaj Italiju), a čiji će profit u cjelini prisvojiti investitor.

Kao ozbiljna država, Italija na projektu podvodnog kabla radi već pet godina. Da je crnogorska država radila u interesu svojih stanovnika, danas bi imali ugovor o gradnji novih postrojenja čija bi energija ostala u našoj zemlji.Tako bi se smanjio šok koji će otvaranjem tržišta energije i uvozom skupe struje osjetiti svi u Crnoj Gori.

Crna Gora nije pripremila za nova vremena ni velika preduzeća. Umjesto toga, kupila je vlasnike koji su očerupali i ono malo imovine što je preostalo. Đukanovićev strateški partner u KAP-u, Oleg Deripaska, pored ogromnih povlastica koje je dobio, primiće i nove desetine miliona eura subvencija i stotine miliona novih pozajmica, bez obaveze investiranja u razvoj preduzeća. Da bi, kako premijer pojašnjava, Deripaska nastavio da radi u Crnoj Gori. A od kada je prodat Kombinat, nije uloženo ništa u modernizaciju i pripremu fabrike za tržišne uslove.

Čemu onda subvencije, kad će zbog visokih cijena struje ovakav KAP ruski oligarh zatvori 2015, kada prestanu povlastice i kada se otvori tržište energije.

M.T.M.

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo