Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlast ignoriše mještane

Objavljeno prije

na

Društvo okupljeno oko „narodnog tribuna” Jovana Lončara, u jednom beranskom kafiću, slatko se smijalo kada je njegov prijatelj i zemljak, takođe američki državljanin Radovan Dobrašinović, koji je stigao da podrži protest protiv izgradnje regionalne deponije na Vasovim vodama, zapitao da li postoji mogućnost da se preko interneta uđe u budžet i provjeri kako lokalna uprava troši sredstva poreskih obveznika.

Dobrašinović je, međutim, bio vrlo ozbiljan. On je, kao i Jovan, već dvije decenije u SAD, i tamo je, kaže, to normalna stvar. Građani imaju pravo da ostvare uvid u trošenje novca i lokalnih i državnih vlasti.

U PARE NE DIRAJ: „Ja bih volio da znam kako je potrošeno sedamsto hiljada eura na pripreme za izgradnju regionalne deponije. Koliko će onda da košta izgradnja, ako je to samo za pripreme”, kaže Dobrašinović.

Lokalni momci pokušavaju da mu objasne da stvari u Crnoj Gori nijesu onakve kakvima se zvanično prikazuju. Budžeti su, kažu, slaba tačka ovog režima.

„Sve pitaj, samo u pare ne diraj”, dočarava mu ovdašnju atmosferu jedan aktivista nevladinog sektora.

Stvari vezane za regionalnu deponiju i planove za njenu izgradnju u Beranama otišle su suviše daleko, da bi odjednom počele da izmiču kontroli. Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Leopold Maurer upozorio je nedavno na nedostatak odgovarajuće infrastrukture za pravilno odlaganje otpada, uključujući i opasni otpad. On je zatražio da se u toj oblasti ubrza usaglašavanje sa standardima EU.

„Postoji potreba da se ubrza proces regionalnog upravljanja čvrstim otpadom kroz uspostavljanje regionalnih kompanija. Za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Beranama, koja će opsluživati sedam opština, EK je odobrila 4,5 miliona eura. U ovom slučaju nije jasno da li se svih sedam opština opredijelilo za izgradnju deponije u Beranama”, rekao je Maurer.

Nekako u isto vrijeme istekao je rok od devedeset dana, koji su stanovnici beranskog prigradskog naselja Beranselo ljetos postavili lokalnoj upravi sa zahtjevom da izmjesti smetlište s lokacije Vasova voda nedaleko od njihovih kuća i iznađe drugu lokaciju za izgradnju regionalne deponije. Oni su prošle sedmice započeli blokadu i zabranili dalje odlaganje smeća na Vasovim vodama. Podršku su dobili i iz drugih crnogorskih gradova, ali i iz gradova na Limu u Srbiji.

Lokalna uprava do sada je ignorisala upozorenja stanovnika Beransela, saopštavajući da ne odustaje od izgradnje deponije i reciklažnog centra za četiri opštine na Vasovim vodama. Već su isplanirali i kako da troše obećane milione.

„Osamsto hiljada za edukaciju građana”, čulo se na sjednici lokalnog parlamenta. Smijali su se čak i odbornici DPS-a.

Na najave iz resornog ministarstva da će se deponijom koristiti sedam opština, najprije su reagovali odbijanjem. Prema saznanjima Monitora, takvu odluku su i saopštili ministru Gvozdenoviću.

„Gvozdenović je rekao ili sedam opština ili nema novca. Delegacija je bila jednoglasna da po cijenu odustajanja od novca ne žele deponiju za sedam gradova i građanske proteste”, otkriva detalje s toga sastanka više pouzdanih izvora.

Nema odgovora na pitanje šta se desilo u međuvremenu pa im sada nije mrska priča o deponiji za sedam gradova u Beranama i na Vasovim vodama, i po cijenu građanskih protesta. Nije lako odoljeti parama? Više nije važno ni to što se sav dosadašnji posao, proračuni i studije, odnosio na četiri opštine i dvostruko manje smeća.

IZVRTANJE PODATAKA: „Meni je jasno da njima nije problem dokumentacija. Ako su mogli da za četiri opštine falsifikuju činjenice, zašto bi im bio problem da studiju na brzinu preurede za sedam”, kaže za Monitor Jovan Lončar.

Ovaj čovjek porijeklom iz Berana, koji živi u SAD i državljanin je te zemlje, preletio je hiljade kilometara da stane na barikade ispred mještana Beransela. Nepotkupljenih i nezaplašenih nije bilo previše. Ipak dovoljno da zatalasaju javnost.

I dok iz lokalne uprave govore kako je proces odabira lokacije za regionalnu deponiju tekao transparentno, Lončar tvrdi da je došao do frapantnih saznanja o izvrtanju i lažnom prikazivanju podataka.

„Pogrešno je prikazano šest eliminatornih faktora o udaljenosti smetlišta od magistralnog puta, sakralnih objekata, kuća, naselja, aerodroma, rijeke. Ako je greška u pitanju, neka se ispravi. Ali ako se radi o namjeri da se po svaku cijenu ova lokacija prikaže najboljom zato što je to unaprijed fiksirano, onda je to nešto što se zove krivotvorenje činjenica i falsifikat, a za to se odgovara”, kaže Lončar.

Njemu je jasno da deponija mora negdje da se gradi, ali smatra da lokacija Vasova voda po mnogo čemu ne odgovara ni za jednu, a ne za sedam opština.

„Mi iz Berasnela spremni smo da platimo i sačekamo reviziju Studije o odabiru lokacija, samo da to urade nezavisni sturčnjaci. Ako se pokaže da je ovo najbolja lokacija u beranskoj opštini, neka je sa srećom, ali smo ubijeđeni da neće biti tako. Onda ćemo da podnesemo krivične prijave i protiv onih koji su radili studiju”, kaže Lončar.

On podsjeća da je Mjesna zajednica Beranselo podnijela prijavu protiv bivše lokalne vlasti (SNP), koja je tu napravila privremenu deponiju, i protiv sadašnje (DPS), koja je bez saglasnosti mještana odlučila da privremeno postane stalno i regionalno. Tužilaštvo i sudovi ćute. Odugovlače i s tužbom koju je Lončar posredstvom advokata podnio protiv lokalnog rukovodstva zbog toga što su mu ljetos pocijepali uredno zakupljeni bilbord s fotografijom smetlišta Vasova voda i pitanjem „dokle”.

Poslije toga otvorena je diskusija na forumu Made in Montenegro i ko ima vremena da čita, tu će sve naći. I nevjerovatne fotografije svježe krvi u odloženom medicinskom otpadu, koje su internetom obišle svijet uz pitanje ko je za to odgovoran. Ispisano je preko šezdeset stranica, s preciznim podacima, premjeravanjima i upoređivanjima mjesta lokacije i zakonom dozvoljenih parametara. Nevolja je što se kod nas obično kaže – „tim gore po činjenice”.

ČUVAR SMETLIŠTA: Tom maksimom, izgleda, rukovodi se i Osnovni sud u ovom gradu. Dok s Jovanovom tužbom i krivičnom prijavom mještana Beransela ne žuri, po hitnom postupku usvaja prijedlog za uvođenje privremenih mjera i zabranu blokade deponije narednih trideset dana, koji je Opština podnijela i prije nego je započela razgovor sa štrajkačima. Ovakav potez teško bi smislila i gebelsova mašinerija. Jovan od Deponije pozvao je mještane da prekinu blokadu i „kao demokrate ispoštuju slovo zakona ma kakvo bilo”, a protest nastave mirno pored puta. Pritisci i prijetnje počele su i prije toga. Na barikadama su, primijećeno je, bili samo oni koji nemaju šta da izgube. Nezaposlena sirotinja, podržana sveštenstvom eparhije budimljansko-nikšićke. Eparhija i episkop Joanikije jasno su se opredijelili protiv deponije na ovom mjestu.

Mještani Beransela pitaju se koja vlast ima mandat da odluku o izgradnji deponije za četiri ili sedam gradova, nebitno, s mogućim dalekosežnim posljedicama, donese bez najšire konsultacije građana, pa i referenduma ako je potrebno.

„Ako nam sve izmiče iz ruku i odlazi u druge sredine koje se bore da postanu finansijski, trgovački i poslovni centri, zašto Berane mora da bude smećarski centar”, bio je jasan i poslanik iz ovog grada Dragoslav Šćekić (SNP), stanovnik Beransela, koji je apelovao da se ne žuri s tom odlukom.

Vlastima se žuri. Pare im izmiču. Požuruje ih i Maurer. Samo što taj uvaženi gospodin neće živjeti u Beranselu.

„Zatražili smo prijem kod Maurera. Poklonićemo mu plac za vikendicu na Vasovim vodama. Možda je šef delegacije EU pogrešno obaviješten”, kaže Jovan.

Srećan zbog najavljene izgradnje regionalne deponije i reciklažnog centra, jedan je od čuvara na sadašnjem smetlištu. Tu će, nada se, i njegov sin da radi. Samo što mu sin sada ima tek dvije godine. On, kao i crnogorska vlast, vrijeme mjeri decenijama. Očas će dijete da stasa, za dvadeset godina, i DPS će da ga zaposli.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo