Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEGATIVAN PRIRODNI PRIRAŠTAJ U SJEVERNOM REGIONU: Zabrinjavajuća statistika 

Objavljeno prije

na

Prema podacima Monstata, svi gradovi na sjeveru države, osim Rožaja, bilježe veći broj umrlih od novorođenih

 

Prema svim pokazateljima, postoji jasan trend negativnih demografskih kretanja na sjeveru države, odnosno izražene migracije i negativni prirodni priraštaj u gradovima tog siromašnog crnogorskog regiona.

Prema podacima Monstata, svi gradovi na toj teritoriji države, osim Rožaja, bilježe veći broj umrlih od novorođenih.

Na drastičan pad nataliteta na sjeveru Crne Gore ukazuje i sve manji broj đaka u školskim klupama. Tako je prošle godine u tri beranske gradske škole, sa svim područnim odjeljenjima, upisano oko 2.500 đaka, od čega 257 prvaka, što je duplo manje nego u ranijem periodu.

Nastavu u pet seoskih škola u ovoj opštini pohađalo je 296 učenika, dok je taj broj prije nekoliko decenija bio deset puta veći, dok je u svih pet seoskih škola prošle godine bilo samo 28 prvaka.

Stanje nije bolje ni u ostalim opštinama. O tome govore i nesporna činjenica da je Osnovnu školu Bajo Jojić u Andrijevici ove godine pohađalo 338 đaka, od čega svega 38 prvaka. Nekoliko decenija ranije, u ovoj školi je bilo preko hiljadu učenika.

U ovoj opštini, u pojedinim mjestima kao što su Кuti, Cecuni i Jošanica, područna odjeljenja su odavno zatvorena. Tamošnje škole u prosjeku su brojale po 40 učenika.

Alarmantno stanje kada je broj učenika u pitanju nije zaobišlo ni područje Bihora, o čemu svjedoči i podatak da je ove godine na cijeloj teritoriji opštine Petnjica, na kojoj ima pet osnovnih škola, upisano  53 đaka prvaka, što je četiri puta manje u odnosu na period od prije samo pet godina.

Broj učenika u odnosu na period od prije dvije decenije prepolovljen je i na području opština Plav i Gusinje. Osnovna škola u Murini je prošle godine zajedno sa područnim odjeljenjima u Velici i Gornjoj Ržanici brojala svega 12 prvaka, dok je taj broj prije pet decenija bio blizu stotinu.

Opštine na sjeveru Crne Gore u kontinuitetu su donosile određene stimulativne mjere u cilju podizanja nataliteta i zaustavljanja migracije lokalnog stanovništva, ali to nije dalo očekivane rezultate.

Dodjela studentskih stipendija, besplatnih udžbenika, nadoknade za mlade bračne parove i za novorođenu djecu u opštini Berane, nijesu doprinijeli da stopa nataliteta krene uzlaznom linijom, na šta ukazuje i podatak da se u posljednje vrijeme broj novorođene djece u ovoj opštini na godišnjem nivou kreće ispod svega 300.

Predsjednik ove veće sjeverne opštine Vuko Todorović smatra da je neophodno formirati radne grupe sastavljene od brojnih stručnjaka iz različitih oblasti, sa ciljem da donesu valjanu strategiju, mjere i smjernice za zasutavljanje iseljavanja iz ovog dijela države.

,,Država treba da osmisli programe koji bi garantovali mladim ljudima da će kroz razvojne projekte moći da razvijaju sopstveni biznis na sjeveru Crne Gore. To podrazumijeva i davanje mladim, radno sposobnim, ljudima povoljne kredite, pa i bespovratne, koji bi im pomogli da formiraju mala preduzeća kao garant stvaranja neophodnog dohotka za neki pristojan život”, kaže Todorović.

On smatra da treba raditi na oživljavanju privrede i aktiviranju nekadašnjih proizvodnih pogona, jer je, kako kaže, sjever Cene Gore imao uzlaznu stopu prirodnog priraštaja u periodu kada su na ovom području radile fabrike kojih više nema.

Iseljavanje stanovništva iz sjevernog regiona nije zaustavljeno i pored toga što je država finansirala izradu studija koje su trebale da doprinesu smanjivanju regionalnih razlika i zaustavljanju iseljavanja i otvaranju novih radnih mjesta.

Zanimljivo je da uz izražena migraciona kretanja raste i broj nezaposlenih u opštinama sjevera. Tako zaključno sa 31. martom ove godine od ukupno 46.159 nezaposlenih u Crnoj Gori, na opštinu Berane otpada 4.932, Plav 2.944, Petnjicu 1.140, Andrijevicu 869, a Gusunje 759.

Predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić navodi da je ovakom stanju kumovao maćehinski odnos države prema sjeveru Crne Gore.

,,Poslije svega trebalo bi da Vlada i Skupština Crne Gore oforme posebna tijela koja bi striktno vodila računa o razvoju sjevera i zaustavljanju iseljavanja sa ovog područaja. Potrebno je u svemu tome napraviti sveobuhvatne analize postojećeg stanja, radi eliminisanja negativnih uticaja koji doprinose migracionim kretanjima i uvećavanju broja nezaposlenih”, smatra Ćulafić.

Nekadašnji odbornik i najstariji Petnjičanin Faik Adrović navodi da je porazno što danas više Bihoraca živi u inostranstvu nego u mjestu svog rođenja i što se u ovoj opštini rađa sve manje djece.

,,Кo je god otišao iz Petnjice u zapadnoevropske zemlje taj je ostao tamo i da živi. Petnjica danas predstavlja najnerazvijenije područje Crne Gore. U takvim okolnostima logično je da imamo negativan prirodni priraštaj”, kaže Adrović.

Uporedni podaci zvaničnih institucija jasno stavljaju do znanja da sjeverni region Crne Gore u velikoj mjeri zaostaje za središnjim i centralnim. O tome govori i stepen razvijenosti jedinica lokalne samouprave gdje se lako može uočiti da opštine sa sjevera države znatno zaostaju za primorskim opštinama.

Najveći prosjek po tom osnovu za period od 2012. do 2020. godine imala je opština Budva, i to 331,1  a najmanji opština Andrijevica svega 37,92. Taj prosjek za ovaj period u glavnom gradu iznosio je 141, a u Plavu 38.

Te regionalne razlike svakako podstiču iseljavanje stanivništa sa sjevera države. Tako je sjeverni region 2011. godine brojao 191.610 stanovnika, a 2021. godine 177.837, ili 13.773 stanovnika manje. Za isti period središnji region bilježi porast stanovnika za 16.230, a primorski za 5.305.

Porušene školske zgrade na ruralnom području sjevernog regiona takođe svjedoče da pojedina sela ostaju pusta. Na to ukazuje i objekat nekadašnje osnovne škole u mjestu Vranjaštica smještenom između Кolašina i Andrijevice. Zgradu su napravili mještani  svojim sredstvima  i radom 1963. godine. Nakon toga škola u Vranještici brojala je i do 120 učenika. Međutim, prije desetak godina, zbog nedostatka đaka, došlo je do zatvaranja, a objekat je ostavljen na milost i nemilost zubu vremena.

Sve manje plača u porodilištima na sjeveru, sve manje đaka u školama, školske zgrade koje propadaju – činjenice su koje bi morale da zabrinu. Država je deklarativno okrenuta razvoju sjevernog regiona, ali se na djelu to nekako ne osjeća.

                                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo