Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEISKORIŠĆENI TURISTIČKI POTENCIJALI SJEVERA: Jelovica strpljivo čeka

Objavljeno prije

na

Dok su se na drugoj strani Bjelasice, ka Kolašinu, gradile žičare i kondo hoteli, istočna strana je ostala do danas potpuno nevalorizovana. Ili su tajkuni bliski DPS-u dobro rasporedili svoje interese, pa su u Kolašinu gradili žičare, a na teritoriji opštine Berane male hidroelektrane

 

Vlada Zdravka Krivokapića, odnosno tadašnje ministarstvo ekonomije i turizma na čijem je čelu bio Jakov Milatović, pokušala je da ispravi grešku i nepravdu koju su prethodne vlade činile prema Beranama, pa su u državni budžet ubacili stavku koja se tiče izrade projektne dokumentacije za izgradnju žičare – gondole na planini Jelovici.

Riječ je o istočnoj strani Bjelasice, onoj koja gravitira Beranama. Dok su se na drugoj strani Bjelasice, ka Kolašinu, gradile žičare i kondo hoteli, istočna strana je ostala do danas potpuno nevalorizovana. Ili su tajkuni bliski DPS-u dobro rasporedili svoje interese, pa su u Kolašinu gradili žičare, a na drugoj strani, na teritoriji opštine Berane, male hidrocentrale.

Ni pomenuti pokušaj prethodne vlade nije dao nikakav rezultat, i od 189.000 eura, koliko je bilo predviđeno za izgradnju gondole na Jelovici, nije bilo ništa. Direktor Turističke organizacije Berane Ivan Radević objašnjava da je ta gondola trebalo da spoji planinu Jelovicu sa vrhovima uspinjača 1450, 1460, K7  i 1600. „To bi bio pravi način da počne valorizacija planine Jelovice, koja se nalazi u Planu posebne namjene, i morala bi biti sačuvana. Ono što sada možemo vidjeti je samo devastacija prirodnog ambijenta zbog gradnje regionalnog puta i tunela, kao i praktično divlje gradnje, jer vikedice i ugostiteljski objekti niču bez ikakvog reda“, kaže Radević.

On smatra da se sa valorizacijom ove planine i zaokruživanja turističkog kompleksa Bjelasice kasni, prije svega, iz političkih razloga. „Nekome Berane ne odgovara. Ranije je to bila DPS jer od 2014. godine nije na vlasti u ovoj opštini. Oni su, umjesto da zaokružuju turistički kompleks prema Beranama, krenuli u razvoj turističkih i skijaških kompleksa u opštinama gdje su bili na vlasti, u Mojkovcu, Bijelom Polju i Rožajama. Tamo je uloženo desetine miliona eura, dok za Berane nije odvojen ni jedan jedini euro“, kaže Radević.

Direktor beranske turističke organizacije kaže da se promjenom državne vlasti došlo do jasnog zaključka kako su ti projekti bili političkog karaktera, pa je nastao zastoj, a već izgrađena infrastruktura kod Mojkovca, Bijelog Polja i Rožaja, stoji nezavršena i često na udaru vandala. Radević kaže kako i aktuelni menadžment preduzeća Skijališta Crne Gore pokušava da izostavi Berane iz planova razvoja, pa se sve investicije i dalje usmjeravaju samo prema Kolašinu. „Kako objasniti činjenicu da dvije žičare kupe prašinu u magacinima, umjesto da se postave sa zapadne strane i vrha Bjelasice, do istočne strane Bjelasice i padina, odnosno velikog prostranstva  Jelovice, i tako napravi zaokružen turistički kompleks. Nekome, izgleda, ni danas to ne odgovara“.

Radević vjeruje da to neće moći dugo da traje. „Ko je bio na Kopaoniku, kao zaokruženom turističkom centru sa svih strana, zna da takvi centri moraju imati stanicu policije, hitnu pomoć, vatrogasni centar, heliodrom i mnogo čega drugog što svaki ozbiljan turistički centar mora da ima. Za tako nešto sa strane Kolašina nema prostora da se gradi, i Jelovica je, sa širokim prostranstvom, savršeno mjesto za sve to“, kaže naš sagovornik.

Veliku šansu on vidi u konačnom završetku puta koji vodi preko Jelovice i tunela Vranjak, ispod ove planine. „Sa završetom tog projekta, sa čime se nažalost mnogo kasni, prostor Jelovice će se otvoriti kao velika mogućnost za dalju gradnju. Ja bih rekao da će Jelovica na sjeveru biti ono što je Porto Montenegro na jugu – prava destinacija i mjesto za strana ulaganja“, vjeruje direktor Turističke organizacije Berane.

Da Jelovica ima turistički potencijal prepoznato je još u vrijeme bivše Jugoslavije, kada je na toj planini izgrađen istoimeni hotel. Tada je radio u sastavu tada poznatog hotelsko turističkog preduzeća Berane, i bio je omiljeno izletište i mjesto porodičnih ili masovnih, odnosno kolektivnih okupljanja. Bilo je to zlatno doba ove planine, moglo bi se reći – „bilo jednom na Jelovici“.

Hotel je privatizovan 90-ih i prešao je u ruke tada poznatog crnogorskog biznismena Radomira Raičevića. Hotel je nekako, prvi vlasnik tvrdi na prevaru, prešao u ruke Nikolaja Šehovcova, misterioznog ruskog državljanina. Kada je taj Rus netragom nestao, dugo se spekulisalo čiji je hotel, da bi ga prošle godine kupila Osmanagić kompani od drugog Rusa. Posao je regularno obavljen preko notara i promjena vlasništva uredno je registrovana u katastru u Andrijevici.

Osim ovog hotela, sačuvanog od propadanja i sa četrnaest hektara zemljišta oko njega, na planini Jelovici postoji za sada samo još jedan privatni hotel, u kojem su već godinama smješteni radnici bosanske kompanije Euroasfalt, koja gradi dionicu puta od beranskog mjesnog centra Lubnice, ispod Bjelasice, do Kolašina, sa tunelom Vranjak. Izgradnja puta je u velikoj mjeri devastirala prirodni ambijent planine, ali se od njega očekuje mnogo. Duž trase, koja je uglavnom završena, već niču vikendice i budući ugostiteljski objekti. Turistički radnici upozoravaju da se to čini neplanski i da u zoni Plana posebne namjene za Bjelasicu ne bi smjelo davati takozvane urbanističko tehničke saglasnosti.

Mnogo je, kažu, i mahinacija oko prodaja i preprodaja zemljišta na Jelovici. Ono što je skoro izvjesno je da na toj planini više nema državnog zemljišta, pa će, kada bude jednom krenula gradnja većih hotela i hotelskih kompleksa, morati da se pregovara sa privatnim vlasnicima. Ili će država morati da krene u eksproprijaciju.

Mnogi vlasnici privatnog zemljišta su u iščekivanju završetka puta i tunela, koji će planinu Jelovicu potpuno približiti autoputu i turistima iz Podgorice i sa juga Crne Gore, na svojim posjedima već izgradili turistička naselja, etno restorane i ugostiteljske objekte. Od Kolašina do Jelovice, kroz tunel Vranjak, biće svega deset, petnaest minuta vožnje.

Već ovog ljeta, povećano prisustvo domaćih i stranih turista na Jelovici bilo je uočljivo i golim okom. Kako će tek biti kada se ova atraktivna planinska ljepotica u potpunosti valorizuje, samo se može pretpostaviti. Direktor Turističke organizacije Berane Ivan Radević smatra da nije bilo političkih opstrukcija i da ne kasni gradnja puta i tunela, da bi ova planina već bila najveća destinacija za strana ulaganja u planisnki turizam na sjeveru. Jelovica strpljivo čeka.

Čekaju, sasvim je izvjesno, i mnogi mešetari koji su tamo pokupovali zemljište za preprodaju. Oni su gledali i vidjeli mnogo dalje od crnogorskih vlasti, koje su morale sve to da prate i spriječe, tim prije što je riječ o zoni Nacionalnog parka i Plana posebne namjene za Bjelasicu.

                                                                                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo