Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEISKORIŠĆENI TURISTIČKI POTENCIJALI SJEVERA: Jelovica strpljivo čeka

Objavljeno prije

na

Dok su se na drugoj strani Bjelasice, ka Kolašinu, gradile žičare i kondo hoteli, istočna strana je ostala do danas potpuno nevalorizovana. Ili su tajkuni bliski DPS-u dobro rasporedili svoje interese, pa su u Kolašinu gradili žičare, a na teritoriji opštine Berane male hidroelektrane

 

Vlada Zdravka Krivokapića, odnosno tadašnje ministarstvo ekonomije i turizma na čijem je čelu bio Jakov Milatović, pokušala je da ispravi grešku i nepravdu koju su prethodne vlade činile prema Beranama, pa su u državni budžet ubacili stavku koja se tiče izrade projektne dokumentacije za izgradnju žičare – gondole na planini Jelovici.

Riječ je o istočnoj strani Bjelasice, onoj koja gravitira Beranama. Dok su se na drugoj strani Bjelasice, ka Kolašinu, gradile žičare i kondo hoteli, istočna strana je ostala do danas potpuno nevalorizovana. Ili su tajkuni bliski DPS-u dobro rasporedili svoje interese, pa su u Kolašinu gradili žičare, a na drugoj strani, na teritoriji opštine Berane, male hidrocentrale.

Ni pomenuti pokušaj prethodne vlade nije dao nikakav rezultat, i od 189.000 eura, koliko je bilo predviđeno za izgradnju gondole na Jelovici, nije bilo ništa. Direktor Turističke organizacije Berane Ivan Radević objašnjava da je ta gondola trebalo da spoji planinu Jelovicu sa vrhovima uspinjača 1450, 1460, K7  i 1600. „To bi bio pravi način da počne valorizacija planine Jelovice, koja se nalazi u Planu posebne namjene, i morala bi biti sačuvana. Ono što sada možemo vidjeti je samo devastacija prirodnog ambijenta zbog gradnje regionalnog puta i tunela, kao i praktično divlje gradnje, jer vikedice i ugostiteljski objekti niču bez ikakvog reda“, kaže Radević.

On smatra da se sa valorizacijom ove planine i zaokruživanja turističkog kompleksa Bjelasice kasni, prije svega, iz političkih razloga. „Nekome Berane ne odgovara. Ranije je to bila DPS jer od 2014. godine nije na vlasti u ovoj opštini. Oni su, umjesto da zaokružuju turistički kompleks prema Beranama, krenuli u razvoj turističkih i skijaških kompleksa u opštinama gdje su bili na vlasti, u Mojkovcu, Bijelom Polju i Rožajama. Tamo je uloženo desetine miliona eura, dok za Berane nije odvojen ni jedan jedini euro“, kaže Radević.

Direktor beranske turističke organizacije kaže da se promjenom državne vlasti došlo do jasnog zaključka kako su ti projekti bili političkog karaktera, pa je nastao zastoj, a već izgrađena infrastruktura kod Mojkovca, Bijelog Polja i Rožaja, stoji nezavršena i često na udaru vandala. Radević kaže kako i aktuelni menadžment preduzeća Skijališta Crne Gore pokušava da izostavi Berane iz planova razvoja, pa se sve investicije i dalje usmjeravaju samo prema Kolašinu. „Kako objasniti činjenicu da dvije žičare kupe prašinu u magacinima, umjesto da se postave sa zapadne strane i vrha Bjelasice, do istočne strane Bjelasice i padina, odnosno velikog prostranstva  Jelovice, i tako napravi zaokružen turistički kompleks. Nekome, izgleda, ni danas to ne odgovara“.

Radević vjeruje da to neće moći dugo da traje. „Ko je bio na Kopaoniku, kao zaokruženom turističkom centru sa svih strana, zna da takvi centri moraju imati stanicu policije, hitnu pomoć, vatrogasni centar, heliodrom i mnogo čega drugog što svaki ozbiljan turistički centar mora da ima. Za tako nešto sa strane Kolašina nema prostora da se gradi, i Jelovica je, sa širokim prostranstvom, savršeno mjesto za sve to“, kaže naš sagovornik.

Veliku šansu on vidi u konačnom završetku puta koji vodi preko Jelovice i tunela Vranjak, ispod ove planine. „Sa završetom tog projekta, sa čime se nažalost mnogo kasni, prostor Jelovice će se otvoriti kao velika mogućnost za dalju gradnju. Ja bih rekao da će Jelovica na sjeveru biti ono što je Porto Montenegro na jugu – prava destinacija i mjesto za strana ulaganja“, vjeruje direktor Turističke organizacije Berane.

Da Jelovica ima turistički potencijal prepoznato je još u vrijeme bivše Jugoslavije, kada je na toj planini izgrađen istoimeni hotel. Tada je radio u sastavu tada poznatog hotelsko turističkog preduzeća Berane, i bio je omiljeno izletište i mjesto porodičnih ili masovnih, odnosno kolektivnih okupljanja. Bilo je to zlatno doba ove planine, moglo bi se reći – „bilo jednom na Jelovici“.

Hotel je privatizovan 90-ih i prešao je u ruke tada poznatog crnogorskog biznismena Radomira Raičevića. Hotel je nekako, prvi vlasnik tvrdi na prevaru, prešao u ruke Nikolaja Šehovcova, misterioznog ruskog državljanina. Kada je taj Rus netragom nestao, dugo se spekulisalo čiji je hotel, da bi ga prošle godine kupila Osmanagić kompani od drugog Rusa. Posao je regularno obavljen preko notara i promjena vlasništva uredno je registrovana u katastru u Andrijevici.

Osim ovog hotela, sačuvanog od propadanja i sa četrnaest hektara zemljišta oko njega, na planini Jelovici postoji za sada samo još jedan privatni hotel, u kojem su već godinama smješteni radnici bosanske kompanije Euroasfalt, koja gradi dionicu puta od beranskog mjesnog centra Lubnice, ispod Bjelasice, do Kolašina, sa tunelom Vranjak. Izgradnja puta je u velikoj mjeri devastirala prirodni ambijent planine, ali se od njega očekuje mnogo. Duž trase, koja je uglavnom završena, već niču vikendice i budući ugostiteljski objekti. Turistički radnici upozoravaju da se to čini neplanski i da u zoni Plana posebne namjene za Bjelasicu ne bi smjelo davati takozvane urbanističko tehničke saglasnosti.

Mnogo je, kažu, i mahinacija oko prodaja i preprodaja zemljišta na Jelovici. Ono što je skoro izvjesno je da na toj planini više nema državnog zemljišta, pa će, kada bude jednom krenula gradnja većih hotela i hotelskih kompleksa, morati da se pregovara sa privatnim vlasnicima. Ili će država morati da krene u eksproprijaciju.

Mnogi vlasnici privatnog zemljišta su u iščekivanju završetka puta i tunela, koji će planinu Jelovicu potpuno približiti autoputu i turistima iz Podgorice i sa juga Crne Gore, na svojim posjedima već izgradili turistička naselja, etno restorane i ugostiteljske objekte. Od Kolašina do Jelovice, kroz tunel Vranjak, biće svega deset, petnaest minuta vožnje.

Već ovog ljeta, povećano prisustvo domaćih i stranih turista na Jelovici bilo je uočljivo i golim okom. Kako će tek biti kada se ova atraktivna planinska ljepotica u potpunosti valorizuje, samo se može pretpostaviti. Direktor Turističke organizacije Berane Ivan Radević smatra da nije bilo političkih opstrukcija i da ne kasni gradnja puta i tunela, da bi ova planina već bila najveća destinacija za strana ulaganja u planisnki turizam na sjeveru. Jelovica strpljivo čeka.

Čekaju, sasvim je izvjesno, i mnogi mešetari koji su tamo pokupovali zemljište za preprodaju. Oni su gledali i vidjeli mnogo dalje od crnogorskih vlasti, koje su morale sve to da prate i spriječe, tim prije što je riječ o zoni Nacionalnog parka i Plana posebne namjene za Bjelasicu.

                                                                                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikapljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka

 

U nedjelju koja prva dođe počeće popis stanovnika, domaćinstava i stanova.  Valjda. Nakon odlaganja od, ukupno, dvije godine i trideset tri dana. Prilično je izgledno da će popis trajati duže od planiranih 15 dana. Razloge znamo: manjak popisivača i moguće vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine.

U srijedu ujutro govorilo se o tome da su svi uslovi iz prošlonedjeljnog sporazuma vlade, opozicije i nacionalnih savjeta ispunjeni i da popis počinje u četvrtak 30. novembra. Čak je i Monstat (Uprava za statistiku) počeo podjelu popisnog materijala popisivačima.

Popisivači sjutra izlaze na teren, saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović pozivajući građane „da im otvore vrata“. On je insistirao da se popis može sprovesti sa postojećih 3.300 popisivača (Monstat je, u nekoliko puta ponavljanim, konkursima tražio njih 3.800) a da su svi uslovi iz Sporazuma o popisu ispunjeni. “Posljednji preduslov je specifikacija za softver (za kontrolu unijetih podataka – prim. Monitora) koji se najavljuje. Specifikacija je pripremljena od strane Uprave za statistiku. Sopstvenim kapacitetima, samoinicijativno, izradili smo ovu specifikaciju i dostavićemo je  vladinoj komisiji, koja će biti formirana u narednim danima”, kazao je Pejović.

Iza podna saznajemo da ništa nije gotovo. Iz DPS – a   su poručili da dogovoreno u Sporazumu nije realizovano, iako „nema sporenja oko uslova koje treba ispuniti“. Po njihovom tumačenju, manjak popisivača u odnosu na priželjkivani broj i „činjenica da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera“ su dovoljan razlog da od vlade zatraže da se popis odloži za još nekoliko dana. U suprotnom, zaprijetili su iz DPS, oni neće učestvovati u popisnom procesu „nego će ga obesmisliti“.

Danijel Živković, v.d. predsjednika te partije, tražio je od vlade da početak popisa još jednom odloži  “za pet ili sedam dana” kako bi do kraja završili započeti posao. “Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, da vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, poručio je Živković ne osvrćući  se na činjenicu da opozicija, do tog trenutka, nije imenovala predstavnika koji bi, prema postignutom dogovoru, bio i predsjednik vladine Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za kontrolu popisnih podataka.

Pokazalo se da zahtjev DPS-a “nije problem”. I da kucaju na otvorena vrata. U srijedu poslije podne premijer Milojko Spajić izlazi sa konačnom ponudom: “Ja ću danas obaviti razgovor sa predstavnicima partija skupštinske većine i u cilju inkluzivnosti koju Crna Gora nikada nije vidjela, a mislim da smo jako blizu tome, poslao bih poruku DPS-u, odnosno predstavnicima opozicije, da (popis) odložimo na tri dana, odnosno do 3. decembra i da vidimo da li su njihove namjere dobre ili loše. Ovo je mjera kompromisa i da se stvarno svi kao društvo okupimo da taj popis prođe kao jedna tehnička stvar. Ukoliko se ne prihvati 3. decembar kao početak, mi počinjemo sjutra”, saopštio je Spajić uz najavu da će nekoliko sati kasnije izaći sa konačnim rješenjem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo