Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEISKORIŠĆENI TURISTIČKI POTENCIJALI SJEVERA: Jelovica strpljivo čeka

Objavljeno prije

na

Dok su se na drugoj strani Bjelasice, ka Kolašinu, gradile žičare i kondo hoteli, istočna strana je ostala do danas potpuno nevalorizovana. Ili su tajkuni bliski DPS-u dobro rasporedili svoje interese, pa su u Kolašinu gradili žičare, a na teritoriji opštine Berane male hidroelektrane

 

Vlada Zdravka Krivokapića, odnosno tadašnje ministarstvo ekonomije i turizma na čijem je čelu bio Jakov Milatović, pokušala je da ispravi grešku i nepravdu koju su prethodne vlade činile prema Beranama, pa su u državni budžet ubacili stavku koja se tiče izrade projektne dokumentacije za izgradnju žičare – gondole na planini Jelovici.

Riječ je o istočnoj strani Bjelasice, onoj koja gravitira Beranama. Dok su se na drugoj strani Bjelasice, ka Kolašinu, gradile žičare i kondo hoteli, istočna strana je ostala do danas potpuno nevalorizovana. Ili su tajkuni bliski DPS-u dobro rasporedili svoje interese, pa su u Kolašinu gradili žičare, a na drugoj strani, na teritoriji opštine Berane, male hidrocentrale.

Ni pomenuti pokušaj prethodne vlade nije dao nikakav rezultat, i od 189.000 eura, koliko je bilo predviđeno za izgradnju gondole na Jelovici, nije bilo ništa. Direktor Turističke organizacije Berane Ivan Radević objašnjava da je ta gondola trebalo da spoji planinu Jelovicu sa vrhovima uspinjača 1450, 1460, K7  i 1600. „To bi bio pravi način da počne valorizacija planine Jelovice, koja se nalazi u Planu posebne namjene, i morala bi biti sačuvana. Ono što sada možemo vidjeti je samo devastacija prirodnog ambijenta zbog gradnje regionalnog puta i tunela, kao i praktično divlje gradnje, jer vikedice i ugostiteljski objekti niču bez ikakvog reda“, kaže Radević.

On smatra da se sa valorizacijom ove planine i zaokruživanja turističkog kompleksa Bjelasice kasni, prije svega, iz političkih razloga. „Nekome Berane ne odgovara. Ranije je to bila DPS jer od 2014. godine nije na vlasti u ovoj opštini. Oni su, umjesto da zaokružuju turistički kompleks prema Beranama, krenuli u razvoj turističkih i skijaških kompleksa u opštinama gdje su bili na vlasti, u Mojkovcu, Bijelom Polju i Rožajama. Tamo je uloženo desetine miliona eura, dok za Berane nije odvojen ni jedan jedini euro“, kaže Radević.

Direktor beranske turističke organizacije kaže da se promjenom državne vlasti došlo do jasnog zaključka kako su ti projekti bili političkog karaktera, pa je nastao zastoj, a već izgrađena infrastruktura kod Mojkovca, Bijelog Polja i Rožaja, stoji nezavršena i često na udaru vandala. Radević kaže kako i aktuelni menadžment preduzeća Skijališta Crne Gore pokušava da izostavi Berane iz planova razvoja, pa se sve investicije i dalje usmjeravaju samo prema Kolašinu. „Kako objasniti činjenicu da dvije žičare kupe prašinu u magacinima, umjesto da se postave sa zapadne strane i vrha Bjelasice, do istočne strane Bjelasice i padina, odnosno velikog prostranstva  Jelovice, i tako napravi zaokružen turistički kompleks. Nekome, izgleda, ni danas to ne odgovara“.

Radević vjeruje da to neće moći dugo da traje. „Ko je bio na Kopaoniku, kao zaokruženom turističkom centru sa svih strana, zna da takvi centri moraju imati stanicu policije, hitnu pomoć, vatrogasni centar, heliodrom i mnogo čega drugog što svaki ozbiljan turistički centar mora da ima. Za tako nešto sa strane Kolašina nema prostora da se gradi, i Jelovica je, sa širokim prostranstvom, savršeno mjesto za sve to“, kaže naš sagovornik.

Veliku šansu on vidi u konačnom završetku puta koji vodi preko Jelovice i tunela Vranjak, ispod ove planine. „Sa završetom tog projekta, sa čime se nažalost mnogo kasni, prostor Jelovice će se otvoriti kao velika mogućnost za dalju gradnju. Ja bih rekao da će Jelovica na sjeveru biti ono što je Porto Montenegro na jugu – prava destinacija i mjesto za strana ulaganja“, vjeruje direktor Turističke organizacije Berane.

Da Jelovica ima turistički potencijal prepoznato je još u vrijeme bivše Jugoslavije, kada je na toj planini izgrađen istoimeni hotel. Tada je radio u sastavu tada poznatog hotelsko turističkog preduzeća Berane, i bio je omiljeno izletište i mjesto porodičnih ili masovnih, odnosno kolektivnih okupljanja. Bilo je to zlatno doba ove planine, moglo bi se reći – „bilo jednom na Jelovici“.

Hotel je privatizovan 90-ih i prešao je u ruke tada poznatog crnogorskog biznismena Radomira Raičevića. Hotel je nekako, prvi vlasnik tvrdi na prevaru, prešao u ruke Nikolaja Šehovcova, misterioznog ruskog državljanina. Kada je taj Rus netragom nestao, dugo se spekulisalo čiji je hotel, da bi ga prošle godine kupila Osmanagić kompani od drugog Rusa. Posao je regularno obavljen preko notara i promjena vlasništva uredno je registrovana u katastru u Andrijevici.

Osim ovog hotela, sačuvanog od propadanja i sa četrnaest hektara zemljišta oko njega, na planini Jelovici postoji za sada samo još jedan privatni hotel, u kojem su već godinama smješteni radnici bosanske kompanije Euroasfalt, koja gradi dionicu puta od beranskog mjesnog centra Lubnice, ispod Bjelasice, do Kolašina, sa tunelom Vranjak. Izgradnja puta je u velikoj mjeri devastirala prirodni ambijent planine, ali se od njega očekuje mnogo. Duž trase, koja je uglavnom završena, već niču vikendice i budući ugostiteljski objekti. Turistički radnici upozoravaju da se to čini neplanski i da u zoni Plana posebne namjene za Bjelasicu ne bi smjelo davati takozvane urbanističko tehničke saglasnosti.

Mnogo je, kažu, i mahinacija oko prodaja i preprodaja zemljišta na Jelovici. Ono što je skoro izvjesno je da na toj planini više nema državnog zemljišta, pa će, kada bude jednom krenula gradnja većih hotela i hotelskih kompleksa, morati da se pregovara sa privatnim vlasnicima. Ili će država morati da krene u eksproprijaciju.

Mnogi vlasnici privatnog zemljišta su u iščekivanju završetka puta i tunela, koji će planinu Jelovicu potpuno približiti autoputu i turistima iz Podgorice i sa juga Crne Gore, na svojim posjedima već izgradili turistička naselja, etno restorane i ugostiteljske objekte. Od Kolašina do Jelovice, kroz tunel Vranjak, biće svega deset, petnaest minuta vožnje.

Već ovog ljeta, povećano prisustvo domaćih i stranih turista na Jelovici bilo je uočljivo i golim okom. Kako će tek biti kada se ova atraktivna planinska ljepotica u potpunosti valorizuje, samo se može pretpostaviti. Direktor Turističke organizacije Berane Ivan Radević smatra da nije bilo političkih opstrukcija i da ne kasni gradnja puta i tunela, da bi ova planina već bila najveća destinacija za strana ulaganja u planisnki turizam na sjeveru. Jelovica strpljivo čeka.

Čekaju, sasvim je izvjesno, i mnogi mešetari koji su tamo pokupovali zemljište za preprodaju. Oni su gledali i vidjeli mnogo dalje od crnogorskih vlasti, koje su morale sve to da prate i spriječe, tim prije što je riječ o zoni Nacionalnog parka i Plana posebne namjene za Bjelasicu.

                                                                                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo